{"id":28767,"date":"2021-12-14T14:19:34","date_gmt":"2021-12-14T14:19:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28767"},"modified":"2021-12-14T14:19:34","modified_gmt":"2021-12-14T14:19:34","slug":"izlozba-kultura-stanovanja-u-velikoj-gorici-1945-1990","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28767","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8221;Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. \u2013 1990.)&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><em>&#8221;Arhitektura je \u017eivot, a arhitektonski rije\u0161iti jedan zadatak zna\u010di stvoriti uvjete \u010dovjeku da u nekom prostoru, organiziranom prostoru mo\u017ee \u0161to bolje \u017eivjeti.&#8221;\u00a0\u00a0<\/em>(Stjepan Plani\u0107)\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>U\u00a0petak, 17. prosinca\u00a0u 19 sati, u Galeriji Gal\u017eenica u Velikoj Gorici (Trg Stjepana Radi\u0107a 5), otvara se izlo\u017eba <strong>&#8221;Kultura stanovanja u Velikoj Gorici (1945. \u2013 1990.)<\/strong>&#8221;, koja je dio izlo\u017ebenog projekta &#8221;Moderni grad \u2013 arhitektura i urbanizam Velike Gorice&#8221;. Autorica koncepcije izlo\u017ebe je Antonia Vodanovi\u0107. Kustosice izlo\u017ebe su Kristina Vujica, Antonia Vodanovi\u0107 i Ivana Hani\u010dar Buljan. Dizajn postava izlo\u017ebe potpisuje Ana Vuko, koja je ujedno i autorica prate\u0107eg foto eseja o velikogori\u010dkim stambenim naseljima. Dizajn kataloga i plakata potpisuje Marinela \u017dini\u0107 A\u010dkar. Ortofoto stambenih naselja izradio je Gordan Horvat, a prostorne prikaze stanova i ku\u0107a Ivana Rei\u0107.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Stambeno pitanje, stanogradnja, stambena oskudica te kvalitetno i priu\u0161tivo stanovanje jednako su aktualne teme danas, kao i u drugoj polovini 20. stolje\u0107a, s tim da su se promjenom ekonomskih i dru\u0161tvenih paradigmi znatno promijenile i stambene politike.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba&nbsp;&nbsp;prikazuje temu individualnog i kolektivnog stanovanja u Velikoj Gorici te je podijeljena u dva segmenta. Na donjoj eta\u017ei galerije predstavljena je kultura stanovanja kroz izabrane primjere velikogori\u010dkih ku\u0107a Stjepana Plani\u0107a,&nbsp;jednog od najzna\u010dajnijih modernih hrvatskih arhitekata 20. stolje\u0107a, koji je va\u017ean protagonist prije i poslijeratne izgradnje na podru\u010dju Velike Gorice gdje je realizirao ve\u0107i broj privatnih obiteljskih ku\u0107a u Zagreba\u010dkoj ulici i u okolici grada, kao i objekte dru\u0161tvene namjene te naselje za individualno stanovanje u Turopolju. Za razumijevanje Plani\u0107eve arhitekture i pristupa organizaciji prostora za stanovanje, iznimno je bitna njegova posthumno objavljena knjiga &#8221;Kultura stanovanja&#8221;, zami\u0161ljena kao slikovnica za djecu, ali pou\u010dna i za odrasle, koju je dijelom opremio primjerima nekih od velikogori\u010dkih ku\u0107a. Bio je protiv tipski organiziranog stanovanja, \u017eelio je organizirati \u017eivot vlasnicima ku\u0107a sukladno njihovim stvarnim potrebama i stvoriti humane prostore. Njegove ku\u0107e su jednostavno oblikovane, funkcionalne, brze i jeftine izgradnje, projektirane prema \u017eivotnim potrebama investitora s kojima je razmjenjivao brojna pisma vezano za koncipiranje \u017eivotnog prostora. Smatrao je da je vlastita ku\u0107a s vrtom idealno stambeno rje\u0161enje, stoga po uzoru na japansku stambenu arhitekturu, projektira jednostavne slobodnostoje\u0107e ku\u0107e-kocke s ravnim krovovima pozicionirane unutar vrtova, a spoj s prirodom posti\u017ee i kroz otvaranje stambenih prostora prema vrtu te velike staklene stijenke.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi dio izlo\u017ebe obra\u0111uje temu izgradnje velikogori\u010dkih stambenih naselja. Naime, sve do zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadr\u017eava strukturu poluurbanog longitudinalnog naselja koje se formira izgradnjom obiteljskih ku\u0107a uz glavnu Zagreba\u010dku ulicu, okru\u017eenu velikim poljoprivrednim zemlji\u0161tima koja \u0107e se od pedesetih godina naovamo po\u010deti urbanizirati izgradnjom novih stambenih naselja. U vrijeme kada Velika Gorica dobiva Skicu direktivne osnove dijela naselja s detaljima (1949. \u2013 1952.) nastaju idejna rje\u0161enja za naselja Staro Sajmi\u0161te, Naselje JNA i Naselje Bratstvo. Rije\u010d je o prvim naseljima realiziranim nakon Drugog svjetskog rata, koja koncepcijom podsje\u0107aju na radni\u010dka naselja s kraja 19. stolje\u0107a. Tijekom 70-ih godina zbog planiranog pove\u0107anja broja stanovnika Zagreba, i potrebe za rastere\u0107enjem sve rastu\u0107eg grada, dio stanogradnje izmje\u0161ta se u Veliku Goricu koja 1974. godine postaje jedna od zagreba\u010dkih op\u0107ina, pa uz dr\u017eavne poticaje stanogradnji (Fond solidarnosti), na nekada\u0161njim oranicama nastaju naselja Gal\u017eenica, Visoki brijeg, Pionir, Chromos i 8. mart, a 1981. donosi se i PUP naselja Veliko Polje.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U vizuri grada ponajvi\u0161e se izdvaja naselje za kolektivno stanovanje Gal\u017eenica, kao novi urbani centar, sada ve\u0107 policentri\u010dnog naselja, a njegova realizacija trajala je od 1972. \u2013 1980. godine pod vodstvom G. P. Industrogradnja. Zbog kreiranja novih otvorenih i zatvorenih javnih prostora, od posebnog je arhitektonsko-urbanisti\u010dkog zna\u010daja za grad stambeno naselje Gorica III \u2013 Gal\u017eenica jug gdje se&nbsp;&nbsp;projektantica Hrvojka Paljan vodila postulatima tzv. urbane sociologije i njema\u010dkim uzorima planiranja grada, promi\u0161ljaju\u0107i prostor kao mjesto susreta, dru\u0161tvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika umjesto &#8221;spavaonice&#8221; u kakva su se zbog lo\u0161eg promi\u0161ljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez dru\u0161tvenih sadr\u017eaja. Od posebnog je zna\u010daja bilo formiranje trga Veljka Vlahovi\u0107a kao centralnog javnog prostora za dru\u017eenje gra\u0111ana, interakciju, socijalizaciju, dje\u010dju igru, odr\u017eavanje kulturnih manifestacija, proslava i sl., s ciljem podizanja kvalitete \u017eivota u naselju. Formiranjem trga projektantica H. Paljan \u017eeljela je stvoriti urbano naselje i na taj na\u010din ukloniti nedostatke na koje su upozoravali urbani sociolozi. Da bi se podigla kultura stanovanja u naselju, 1980. otvoren je Dom kulture Gal\u017eenica s knji\u017enicom, manjom kino dvoranom polivalentnog karaktera i Galerijom Gal\u017eenica, objedinjuju\u0107i tako brojne zna\u010dajne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje gradske sredine u punom smislu te rije\u010di.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Arhitekti poput Stjepana Plani\u0107a, Hrvojke Paljan, Otona Strgara, \u0110ure Mirkovi\u0107a, Branka Vasiljevi\u0107a, Jasminke Gornik, Rajka \u0160afrana i dr., u drugoj polovici 20. stolje\u0107a oblikovali su velikogori\u010dki prostor sukladno zahtjevima i potrebama svoga vremena, istovremeno ostavljaju\u0107i prostore na kori\u0161tenje zajednici u budu\u0107nosti.&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><em>Izlo\u017eba je otvorena od 17. 12. \u2013\u00a024. 12. 2021. \/ 3. 1. \u2013 21. 1. 2022.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mdc.hr\/\">https:\/\/mdc.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28768,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-28767","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Naselje-Galzenica-foto-Ana-Vuko-scaled.jpg?fit=2560%2C1709&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28767","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28767"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28769,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28767\/revisions\/28769"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}