{"id":28706,"date":"2021-12-10T21:34:18","date_gmt":"2021-12-10T21:34:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28706"},"modified":"2021-12-10T21:35:12","modified_gmt":"2021-12-10T21:35:12","slug":"razgovor-o-zborniku-radova-bez-skole-sta-bi-mi-ogledi-iz-istorije-obrazovanja-u-srbiji-i-jugoslaviji-od-19-veka-do-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28706","title":{"rendered":"Razgovor o zborniku radova \u201eBez \u0161kole \u0161ta bi mi?! Ogledi iz istorije obrazovanja u Srbiji i Jugoslaviji od 19. veka do danas\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju iz Beograda organizira razgovor sa urednicama zbornika radova \u201eBez \u0161kole \u0161ta bi mi?! Ogledi iz istorije obrazovanja u Srbiji i Jugoslaviji od 19. veka do danas\u201c, ur. Aleksandra Ili\u0107 Rajkovi\u0107, Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107. (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2021).<\/p>\n\n\n\n

U\u010desnice:<\/p>\n\n\n\n

prof. dr Aleksandra Ili\u0107 Rajkovi\u0107, vanredna profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu<\/p>\n\n\n\n

dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107, nau\u010dna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije<\/p>\n\n\n\n

Zbornik pod naslovom Bez \u0161kole \u0161ta bi mi?! Ogledi iz istorije obrazovanja u Srbiji i Jugoslaviji od 19. veka do danas<\/em> koga su uredile prof. dr Aleksandra Ili\u0107 Rajkovi\u0107 i dr Sanja Petrovi\u0107 Todosijevi\u0107 predstavlja rezultat saradnje Instituta za noviju istoriju Srbije i Instituta za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Nastao je sa prevashodnim ciljem da se uka\u017ee na sve faze i razli\u010dite aspekte dugog i slo\u017eenog procesa \u201eulaska\u201c dru\u0161tva u celini \u201eu \u0161kolu\u201c, koja nije u svim vremenima vrednovana i pozicionirana na isti na\u010din ali i da skrene pa\u017enju na posledice, sada ve\u0107 trajne i sistematske marginalizacije obrazovnih institucija koje imaju klju\u010dnu ulogu u procesu modernizacije i emancipacije dru\u0161tva. Namera urednica kao i autora i autorki tekstova koji su se na\u0161li u Zborniku je bila da pru\u017ee uvid u jedan od najslo\u017eenijih procesa drugog trajanja tj. proces borbe za moderan obrazovni sistem koji u uslovima srpskog i jugoslovenskog dru\u0161tva kao i u uslovima postjugoslovenskih dru\u0161tava traje od 19. veka do danas. Oslanjaju\u0107i se ali i polaze\u0107i od onoga \u0161to je ve\u0107 re\u010deno, \u017eelja urednica je bila da na jednom mestu okupe, ne samo, istra\u017eiva\u010de i istra\u017eiva\u010dice koji su svojim radom vezani za razli\u010dite obrazovne i nau\u010dno istra\u017eiva\u010dke institucije u Srbiji i u regionu, ve\u0107 se problemima iz domena istorije obrazovanja bave u okviru razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina, u ovom slu\u010daju: istorije, pedagogije, psihologije i muzikologije, svesne da se radi o disciplinama koje se u mnogim segmentima prepli\u0107u. Posti\u010du\u0107i multiperspektivnost i multidisciplinarnost \u017eelele su da naglase kako se istra\u017eivanju problema iz domena obrazovanja mo\u017ee pristupiti sa razli\u010ditih strana, iz razli\u010ditih metodolo\u0161kih okvira. Ovakav pristup omogu\u0107io je jasnije sagledavanje: kontinuiteti i diskontinuiteti koji su naj\u010de\u0161\u0107e uspostavljani u periodima osmi\u0161ljavanja i o\u017eivljavanja velikih \u0161kolskih reformi, izgradnje razli\u010ditih delova (ne)jedinstvenog obrazovnog sistema poput ustanova za pred\u0161kolsko obrazovanje ali i obrazovanje odraslih, osnovne \u0161kole, srednje \u0161kole, univerziteta, sistema u celini, razli\u010ditih obrazovnih praksi manje odnosno vi\u0161e tolerantneih i inkluzivnih me\u0111u kojima je posebna pa\u017enja poklonjena uklju\u010divanju ve\u0107eg broja devoj\u010dica, devojaka i \u017eena u obrazovni sistem, praksi koje se u kontekstu dugog trajanja mogu \u010ditati i kao institucije poput \u0161kolske obaveze i nadzora, mesta razli\u010ditih nastavnih predmeta poput muzi\u010dkog obrazovanja tj. horskog pevanja u kontekstu uspostavljanja nove politike obrazovanja i vaspitanja, odnosa dr\u017eave prema \u0161kolovanju nacionalnih manjina.<\/p>\n\n\n\n

Razgovor se organizira u ponedjeljak, 13. decembra 2021, u 12:00 sati, i mo\u017ee se registrirati putem platforme ZOOM<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Preneseno s portala Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=880<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=824<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28707,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28706","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/skola_zbornik.jpg?fit=555%2C369&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":28706,"position":0},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":28706,"position":1},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55813","url_meta":{"origin":28706,"position":2},"title":"Odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup \u201eISTORIJA JUGOSLAVIJE: PERSPEKTIVE MLADIH ISTRA\u017dIVA\u010cA SA POSTJUGOSLOVENSKOG PROSTORA 3\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Instituta za noviju istoriju Srbije od 30. septembra do 3. oktobra 2026. godine u Beogradu je odr\u017ean Me\u0111unarodni nau\u010dni skup ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora 3\u201d. U\u010desnici ove va\u017ene konferencije bili su doktorandi i mladi doktori nauka (ukupno 32) iz biv\u0161ih jugoslovenskih republika. Oni su,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Skup.jpg?fit=1200%2C772&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":28706,"position":3},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54438,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54438","url_meta":{"origin":28706,"position":4},"title":"Debata “Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru 18. po redu festivala KROKODIL, koji se odr\u017eava 3. i 4. jula 2026. u Beogradu pod motom KNJI\u017dEVNOST KAO NEPOSLU\u0160NOST\/LITERATURE AS DISOBEDIENCE, holandski histori\u010dar Ger Duijzing \u0107e razgovarati o temi Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja. Razgovor povezuje regionalno iskustvo s aktuelnim globalnim krizama i istra\u017euje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":28706,"position":5},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28706"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28709,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28706\/revisions\/28709"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}