{"id":2863,"date":"2017-01-26T23:00:05","date_gmt":"2017-01-26T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2863"},"modified":"2017-01-26T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-26T23:00:05","slug":"izlozba-jedan-dobar-dan-andrewa-m-mezvinskog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2863","title":{"rendered":"Izlo\u017eba &#8216;Jedan dobar dan&#8217; Andrewa M. Mezvinskog"},"content":{"rendered":"<style> <!--  \/* Font Definitions *\/  @font-face \t{font-family:Calibri; \tpanose-1:2 15 5 2 2 2 4 3 2 4; \tmso-font-charset:238; \tmso-generic-font-family:swiss; \tmso-font-pitch:variable; \tmso-font-signature:-1610611985 1073750139 0 0 159 0;}  \/* Style Definitions *\/  p.MsoNormal, li.MsoNormal, div.MsoNormal \t{mso-style-unhide:no; \tmso-style-qformat:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmargin-top:0cm; \tmargin-right:0cm; \tmargin-bottom:10.0pt; \tmargin-left:0cm; \tline-height:115%; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:11.0pt; \tfont-family:\"Calibri\",\"sans-serif\"; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-ansi-language:EN-GB; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoChpDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmso-default-props:yes; \tmso-ascii-font-family:Calibri; \tmso-ascii-theme-font:minor-latin; \tmso-fareast-font-family:Calibri; \tmso-fareast-theme-font:minor-latin; \tmso-hansi-font-family:Calibri; \tmso-hansi-theme-font:minor-latin; \tmso-bidi-font-family:\"Times New Roman\"; \tmso-bidi-theme-font:minor-bidi; \tmso-ansi-language:EN-GB; \tmso-fareast-language:EN-US;} .MsoPapDefault \t{mso-style-type:export-only; \tmargin-bottom:10.0pt; \tline-height:115%;} @page Section1 \t{size:612.0pt 792.0pt; \tmargin:70.85pt 70.85pt 70.85pt 70.85pt; \tmso-header-margin:36.0pt; \tmso-footer-margin:36.0pt; \tmso-paper-source:0;} div.Section1 \t{page:Section1;} --> <\/style>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">vrijeme: 27.01.2017. &#8211; 06.02.2017. <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">mjesto: Zagreb; Francuski paviljon, Savska 25 <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">url: http:\/\/festivaloftolerance.com<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>Festival tolerancije &#8211; Jff Zagreb u partnerstvu s Austrijskim kulturnim forumom<span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span>i SC-om, predstavit \u0107e mladog ameri\u010dkog umjetnika Andrewa M. Mezvinskog izlo\u017ebom kojom \u0107e obilje\u017eiti Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve holokausta, u petak, 27. sije\u010dnja. Izlo\u017eba pod nazivom &#8216;Jedan dobar dan&#8217; otvara se u Francuskom paviljonu SC-a.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>Mo\u017ee li dan u logoru, u nizu onih stravi\u010dnih, neobja\u0161njivo nehumanih biti, uvjetno re\u010deno \u2013 dobar? Mladi ameri\u010dki umjetnik, nadahnut autobiografskim svjedo\u010danstvom talijanskoga knji\u017eevnika Prima Levija o pre\u017eivljavanju Auschwitza, stvorio je, na ovoj premisi, multimedijalnu instalaciju koja simbolizira slobodu i volju za \u017eivotom.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>Izlo\u017eba je na posudbi od \u017didovskog muzeja u Be\u010du, a bit \u0107e otvorena na Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na \u017ertve Holokausta 27. sije\u010dnja u Francuskom paviljonu Studentskog centra i mo\u0107i \u0107e se posjetiti do 6. velja\u010de 2017.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>Slijede\u0107i na\u010dela rezolucije Ujedinjenih naroda, ova \u0107e izlo\u017eba biti podsjetnik na najsramnije poglavlje ljudske povijesti s posebnim naglaskom na mjesto odr\u017eavanja, Francuski paviljon, iz kojega su odvedeni brojni gra\u0111ani Zagreba u logore smrti.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp; <\/span><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>Talijanski knji\u017eevnik Primo Levi i pre\u017eivjeli holokausta (1919-1987) \u0161iroj se javnosti predstavio kroz autobiografsko svjedo\u010danstvo pre\u017eivljavanja Auschwitza, na koje ravnodu\u0161an nije ostao ni Andrew M. Mezvinsky, kojeg je upravo knjiga \u201eZar je to \u010dovjek?\u201c inspirirala za izradu instalacije pod nazivom \u201eJedan dobar dan\u201c. Taj naziv nosi i istoimeni ulomak Levijeve knjige koji opisuje sve doga\u0111aje koji mogu pozitivno utjecati na to, da se dan proveden u logoru mo\u017ee uop\u0107e nazvati \u201edobrim\u201c.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">\u201e&#8230; a izlazak sunca svakoga se dana tuma\u010di: danas ne\u0161to ranije od ju\u010der, danas ne\u0161to toplije nego ju\u010der; za dva mjeseca, za mjesec dana, studen \u0107e nas ostaviti na miru pa \u0107emo imati neprijatelja manje&#8230;\u201c<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">Mezvinskyja se posebno dojmilo to kako je Primo Levi opisao dan kada je do\u0161lo prolje\u0107e, a hladno\u0107a se povukla&#8230; bude\u0107i u njemu osje\u0107aj da je jo\u0161 uvijek \u010dovjek, a ne ljudski kostur. Mogao je opet dosegnuti sre\u0107u kroz sje\u0107anja.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">\u201eKao umjetnik nastojim otvoriti ta sje\u0107anja svojoj publici&#8230; Ostaviti \u010ditanje moje instalacije otvorenim, poput autora kad pi\u0161e knjigu&#8230; Svaki \u010ditatelj hoda putem druk\u010dijeg iskustva, jer svaki \u010ditatelj ima druk\u010dija sje\u0107anja i \u017eivotna iskustva prije nego \u0161to pro\u010dita knjigu\u201c, ka\u017ee Andrew M. Mezvinsky koji uz pomo\u0107 interaktivne animacije i najnovije multimedijalne tehnologije stvara prostor koji reflektira osnovne uvjete za ljudsko postojanje.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>Posjetitelji postaju dio instalacije: umjetnik im dodjeljuje ulogu i oni mogu za sebe otkriti metaforu iza Levijevog \u201edobrog dana\u201c. Animirani pejza\u017e \u201eobred prolje\u0107a\u201c koji je stvorio umjetnik, simbolizira oslobo\u0111enje i novu volju za \u017eivotom.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><span style=\"mso-spacerun:yes\">&nbsp;<\/span>Radovi Mezvinskog bili su prikazani u Cynthia Corbett Gallery (London), Brot Kunsthalle (Be\u010d), Tiroler Landesmuseum Ferdinandeum (Innsbruck), Performance Art Institute (San Francisco) i tako\u0111er od strane privatnih kolekcionara.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\">Izvor: http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" align=\"justify\"><span lang=\"EN-GB\"><br \/><\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\"><span lang=\"EN-GB\"><br \/><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2863","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54245,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54245","url_meta":{"origin":2863,"position":0},"title":"Izlo\u017eba i tribina \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Europskom parlamentu u Strasbourgu u organizaciji SDP-ova zastupnika Marka Ve\u0161ligaja otvorena je izlo\u017eba \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d autorice Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107 i odr\u017eana tribina na kojoj su sudjelovali Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasi\u0107 i Xavier Bougarel, uz moderiranje Maru\u0161e Stama\u0107. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/eu\/vesligaj-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-antifasistickom-pokretu-12770277 https:\/\/www.sdp.hr\/vijesti\/u-ep-u-otvorena-izlozba-antifasizam-danas-od-otpora-do-prava https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12394532 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sdpovac-u-eu-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-jedan-od-temelja-drzavnosti\/2803611.aspx https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/dan-hrvatskog-antifasizma-ipak-se-slavi-u-strasbourgu-bili-smo-na-izlozbi-na-kojoj-su-rame-uz-rame-tudman-i-tito-1563573 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/sdp-ovac-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-na-njoj-i-fotografija-tudmana-1969576 https:\/\/direktno.hr\/direkt\/sokol-o-izlozbi-sdp-ovca-dio-ljevice-primjenjuje-dvostruke-kriterije-prema-totalitarizmu-398678\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2863,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":2863,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":2863,"position":3},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54145,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54145","url_meta":{"origin":2863,"position":4},"title":"Povjesni\u010dar Max Bergholz dobitnik presti\u017ene Dan David nagrade","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povjesni\u010dar Max Bergholz - koji je dobro poznat i doma\u0107oj stru\u010dnoj javnosti - jedan je od devet dobitnika me\u0111unarodne nagrade Dan David za 2026. godinu, te - kako se isti\u010de - najve\u0107e svjetske nagrade u podru\u010dju povijesne znanosti. Op\u0161irnije: https:\/\/www.concordia.ca\/news\/stories\/2026\/06\/16\/concordia-professor-max-bergholz-wins-the-worlds-largest-history-award.html https:\/\/dandavidprize.org\/winners\/max-bergholz https:\/\/dandavidprize.org\/our-winners","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bergholz.jpg?fit=1024%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":2863,"position":5},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2863","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2863"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2863\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2863"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2863"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2863"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}