{"id":28620,"date":"2021-12-06T22:11:03","date_gmt":"2021-12-06T22:11:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28620"},"modified":"2021-12-06T22:11:03","modified_gmt":"2021-12-06T22:11:03","slug":"mira-furlan-voli-me-vise-od-svega-na-svijetu-price-o-pripadanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28620","title":{"rendered":"Mira Furlan, &#8220;Voli me vi\u0161e od svega na svijetu. Pri\u010de o pripadanju&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017divot najve\u0107e filmske i kazali\u0161ne dive na\u0161ih prostora Mire Furlan bio je vi\u0161e od \u017eivota, prepun uzbu\u0111enja, veli\u010danstvenih uspjeha, padova, ljubavi i izdaja. U autobiografskoj knjizi dovr\u0161enoj pred preranu smrt Mira Furlan pripovijeda, literarno mo\u0107no, svoj \u017eivot i \u017eivote svojih bli\u017enjih \u2013 od sudbine majke Branke i oca Ivana te bake Ljube do supruga Gorana i sina Marka, kojem je knjiga i posve\u0107ena.<br>Bez zadr\u0161ke Mira Furlan \u010ditatelja uvodi u vlastiti svijet, u svoje intimne drame, razmi\u0161ljanja i karijeru. <em>Voli me vi\u0161e od svega na svijetu<\/em> o\u017eivljava vrijeme koje je nestalo u ratu, generaciju i pojedince koji su vjerovali u bolji i sretniji svijet te zbog toga, pogotovo ako su bili nadnacionalni poput autorice, po\u010detkom sukoba u biv\u0161oj Jugoslaviji za njih vi\u0161e nije bilo mjesta u novim dr\u017eavama. Emotivna, mo\u0107na proza u kojoj pratimo \u017eivot mlade intelektualke koja odrasta u disfunkcionalnoj obitelji te se odlu\u010duje za glumu, gdje se smjenjuju sre\u0107a i nesre\u0107a, proza u kojoj vidimo i lice i nali\u010dje slave, urezuje nam se svakim zarezom, svakom re\u010denicom pod ko\u017eu. Ne izostavljaju\u0107i ni\u0161ta i nikoga, ne \u0161tede\u0107i nikoga, a najmanje sebe, Mira Furlan napisala je autobiografiju koja se \u010dita kao roman. U njoj se ostvaruje \u201cameri\u010dki san\u201d, ali, naposljetku, najva\u017enija je ljubav, koja joj je pomogla da lak\u0161e brodi karijerom.<br><em>Voli me vi\u0161e od svega na svijetu<\/em> knjiga je koja s puno sentimenta i osje\u0107aja, a uvijek beskompromisno, s mnogo suza i smijeha, evocira ne samo Miru Furlan ve\u0107 i cijeli jedan svijet, poput Atlantide potopljen, ali ne i zaboravljen.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cDa li pi\u0161em ovu knjigu za tebe? Da bi ti mogao razumjeti \u0161to se de\u0161avalo prije tebe? Kako bi mogao proviriti u daleki, davno nestali svijet iz kojeg su potekli tvoji roditelji? Da li uop\u0107e \u017eeli\u0161 znati ne\u0161to o tome? Da li ti treba ta te\u0161ka prtljaga, prtljaga koju tvoja majka vu\u010de sa sobom cijeli svoj \u017eivot, ne nalaze\u0107i na\u010dina da je bar na\u010das odlo\u017ei?<br>Ili pi\u0161em za sebe, sebi? Za\u0161to? Da li zato da \u2018bolje razumijem samu sebe\u2019 poku\u0161avaju\u0107i detektirati skrivenu \u2018pri\u010du\u2019 u ra\u0161trkanom, nelogi\u010dnom, kaoti\u010dnom narativu svojega \u017eivota?<br>Dok sam poku\u0161avala odgovoriti na ta pitanja na koja odgovor nije mogu\u0107, bore\u0107i se s rije\u010dima jezika koji nije moj (iako se drsko pretvaram da jest), desilo se ne\u0161to jako \u010dudno: odrastao si. Ne samo to: Amerika je postala druga\u010dija zemlja, zemlja zlokobno sli\u010dna mjestu koje smo neko\u0107 napustili s u\u017easom i u o\u010daju. Vi\u0161e nema sumnje da su sile koje su nas istjerale iz na\u0161ih domova izvojevale globalnu pobjedu. Ve\u0107 smo se jednom borili s tim silama. Sada smo umorni. Iscrpljeni ponavljanjem.<br>Usto, prili\u010dno neobi\u010dno, ova knjiga postaje druga\u010dija knjiga. To vi\u0161e nije knjiga sje\u0107anja na daleko mjesto i daleko vrijeme. Ona postaje ne\u0161to puno druga\u010dije: molba Americi i svijetu.\u201d<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00b7&nbsp; Jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00b7&nbsp; Prijevod: Iva Karabai\u0107<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00b7&nbsp; Broj stranica: 640<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00b7&nbsp; Datum izdanja: prosinac 2021.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00b7&nbsp; ISBN: 978-953358375-4<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00b7\u00a0 Naslov izvornika: Love Me More than Anything in the World<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Knjigu <\/strong><em><strong>Voli me vi\u0161e od svega na svijetu<\/strong><\/em><strong>&nbsp;mo\u017eete do 15. 12. naru\u010diti&nbsp;po pretprodajnoj cijeni za 224,10&nbsp;kn i s besplatnom dostavom.&nbsp;Samo u Frakturinoj <\/strong><em><strong>web<\/strong><\/em><strong>-knji\u017eari do 15.&nbsp;12.&nbsp;ili do isteka zaliha. <\/strong><strong>Mo\u017eete naru\u010diti i e-po\u0161tom na&nbsp;<a href=\"mailto:prodaja@fraktura.hr\">prodaja@fraktura.hr<\/a><\/strong><strong>&nbsp;ili telefonom na 01\/3357863. Besplatna dostava vrijedi za Hrvatsku.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>S isporukom knjige kre\u0107emo 16. 12., a knjige isporu\u010dujemo prema redu narud\u017ebe.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/voli-me-vise-od-svega-na-svijetu.html\">https:\/\/fraktura.hr\/voli-me-vise-od-svega-na-svijetu.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28621,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-28620","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/voli_me_vise.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":28620,"position":0},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":28620,"position":1},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":28620,"position":2},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55479","url_meta":{"origin":28620,"position":3},"title":"Filip Budi\u0107: Izme\u0111u mita, povijesti i arheologije: koliko je Nolanova Odiseja jo\u0161 \u201eHomerova\u201c?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u mita, povijesti i arheologije: koliko je Nolanova Odiseja jo\u0161 \u201eHomerova\u201c? Malo je filmova o anti\u010dkim temama posljednjih godina izazvalo toliko pozornosti i rasprava kao Odiseja Christophera Nolana. Tijekom ljeta 2026. godine bilo je nemogu\u0107e izbje\u0107i komentare o filmu, a o njemu se raspravljalo na dru\u0161tvenim mre\u017eama, internetskim platformama, u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":28620,"position":4},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54376,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54376","url_meta":{"origin":28620,"position":5},"title":"Slobodan Jovanovi\u0107, \u201eZapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944\u201c (Novi Sad: Akademska knjiga, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Skoro u potpunosti nepoznati \u0161iroj javnosti, Zapisi o problemima i ljudima 1941\u20131944 Slobodana Jovanovi\u0107a donose novi pogled na burnu istoriju ratnih godina.Predstavljaju\u0107i niz doga\u0111aja \u2013 me\u0111u kojima su vojni pu\u010d 27. marta, Aprilski rat, bekstvo \u010dlanova Vlade Kraljevine Jugoslavije u emigraciju, u\u010destali sporovi srpskih i hrvatskih politi\u010dara, Kairska afera, \u017eenidba\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zapisi.png?fit=600%2C440&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28620","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28620"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28620\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28622,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28620\/revisions\/28622"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28621"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28620"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28620"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28620"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}