{"id":2860,"date":"2017-01-25T23:00:05","date_gmt":"2017-01-25T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2860"},"modified":"2017-01-25T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-25T23:00:05","slug":"izlozba-odrastanje-60-70-ih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2860","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cOdraSTanje 60 & 70-ih\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

ETNOGRAFSKI MUZEJ SPLIT<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

OdraSTanje 60 & 70-ih <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

mjesto odr\u017eavanja: Etnografski muzej Split, Severova 1, Split <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

datum otvorenja: 26. sije\u010dnja 2017. godine u 12.00 sati <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

autorica izlo\u017ebe i kataloga: Vedrana Premu\u017e \u0110ipalo <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ideja za ostvarenjem izlo\u017ebe \u201eOdraSTanje 60-70\u201c proistekla je kroz susrete autorice izlo\u017ebe, etnologinje i muzejske pedagoginje, s djecom i mladim posjetiteljima muzeja pri \u010demu je uo\u010dena potreba za obradom ove teme te za prezentiranjem pojedinih fenomena nedavne pro\u0161losti. Stoga, kao jedan od glavnih razloga odabira teme izlo\u017ebe jest nastojanje da se dana\u0161njim mla\u0111im generacijama uka\u017ee na svakodnevnicu nedavne pro\u0161losti. Tako\u0111er, ovim izlo\u017ebenim projektom nastojalo se staviti naglasak na jedinstveni vremenski period u novijoj splitskoj povijesti, kada su neke pozitivne prakse tada\u0161njeg jugoslavenskog dru\u0161tva – emancipacija, antifa\u0161izam, modernizacija, industrijalizacija i urbanizacija – stupile i u splitsku svakodnevicu. Bez namjere idealiziranja ovog razdoblja, istra\u017eivanjem se ukazalo i na aspekte poput, primjerice, nametnutog kolektivizma i ideologizacije dje\u010dje svakodnevice. Pojedini aspekti koji se odnose na odrastanje splitske djece promatrani su u povijesnom okviru \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stolje\u0107a. \u0160ezdesete godine kao doba sna\u017enog gospodarskog uzleta te sedamdesete kao po\u010detak gospodarske krize donijele su neizbje\u017ene promjene u cjelokupnom jugoslavenskom dru\u0161tvu, a slijedom toga i u \u017eivotima splitske djece.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Predmeti koji se mogu vidjeti na izlo\u017ebi prikupljeni su u najve\u0107oj mjeri putem javnih poziva u medijima i to upravo za potrebe ostvarenja ove izlo\u017ebe. Oni predmeti koje su gra\u0111ani darovali inventarizacijom su postali dijelom muzejske zbirke, dok su neki predmeti tek privremeno ustupljeni za izlaganje. Sura\u0111uju\u0107i s velikim brojem na\u0161ih sugra\u0111ana koji su se na razne na\u010dine uklju\u010dili u pripremanje izlo\u017ebe, bilo da su kazivali vlastita sje\u0107anja koja smo zabilje\u017eili i arhivirali ili su donirali predmete potrebne za realizaciju, primijetili smo izrazitu emotivnu notu kojom se odlikovao sveukupni pripremni proces. To nam je samo potvrdilo intimnost ove teme. Me\u0111utim, naravno da svi koji su odrastali u promatranom vremenu nemaju identi\u010dna sje\u0107anja. Iako \u0107e se mnogi prepoznati u nekim situacijama i podtemama izlo\u017ebe, mogu\u0107e je da su neki doga\u0111aji zaboravljeni ili pak nedo\u017eivljeni zbog razli\u010ditih okolnosti odrastanja. Stoga se oni posjetitelju izlo\u017ebe i \u010ditatelju kataloga mogu \u010diniti neva\u017enim ili nepripadaju\u0107im promatranom vremenu i prostoru. I upravo ovdje vidimo mogu\u0107nost za daljnje \u0161irenje ove teme. Naime, \u017eelja nam je da se ova izlo\u017eba prepozna kao temelj za daljnje uklju\u010divanje gra\u0111ana i svih onih koji svojom daljnjom participacijom mogu doprinijeti u rekonstrukciji nedavne pro\u0161losti – dodavanjem predmeta i osobnih svjedo\u010denja. Izlo\u017ebu shva\u0107amo kao prvi korak u istra\u017eivanju te kroz daljnju suradnju s gra\u0111anima podrazumijevamo aktivnu ulogu Muzeja u \u010duvanju memorije zajednice.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Prvi dio katalo\u0161kog teksta obuhva\u0107a pregled literature, povijesni osvrt na prou\u010davano razdoblje, pregled dnevnog lokalnog tiska. Nadalje, uvr\u0161tene su odre\u0111ene teme koje su smatrane va\u017enima poput osvrta na vrti\u0107ke i \u0161kolske dane, dru\u0161tvene organizacije za djecu, obilje\u017eavanje praznika i provo\u0111enje slobodnog vremena. Ovaj dio teksta mo\u017eemo promatrati kao tekst \u201eodozgo\u201c u kojemu se iznose pojedine \u010dinjenice te je uglavnom li\u0161en subjektivnog dojma.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U drugom su dijelu predstavljena zapa\u017eanja samih \u201eprotagonista\u201c – Spli\u0107anki i Spli\u0107ana koji su odrastali u ovom periodu, njihovi osobni stavovi i sje\u0107anja. Neobjavljeni prikupljeni materijal svoje je mjesto na\u0161ao u arhivu Etnografskog muzeja Split. Nadamo se da \u0107e se i kroz daljnje interakcije ostvariti suradnja s lokalnom zajednicom te da \u0107e javnost prepoznati va\u017enost prou\u010davanja recentne splitske pro\u0161losti kao i nu\u017enost prikupljanja artefakata ovog razdoblja. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.etnografski-muzej-split.hr\/izlozbe.htm<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2860","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55662,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55662","url_meta":{"origin":2860,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201eJoso Bu\u017ean: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej i Nacionalni muzej moderne umjetnosti, s ponosom najavljuju veliku jesensku izlo\u017ebu \u201eJoso Bu\u017ean: iz fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti i Etnografskog muzeja\u201d. Ova jedinstvena izlo\u017eba donosi uvid u opus jednog od najzanimljivijih kroni\u010dara hrvatske svakodnevice s prijelaza 19. u 20. stolje\u0107e, spajaju\u0107i vrijednu gra\u0111u iz fundusa dviju kulturnih\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-6.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53765,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53765","url_meta":{"origin":2860,"position":1},"title":"Doga\u0111anje “Nigerija u gostima”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Etnografski muzej, Zagreb 29.05.2026. 17:30h Pridru\u017eite nam se na susretu kojim \u0107emo kroz razgovor o knji\u017eevnosti i osobne pri\u010de otvoriti prostor za upoznavanje sli\u010dnosti i razlika izme\u0111u hrvatske i nigerijske kulture. Mo\u017ee li poezija doista biti most koji spaja kulture i jezike do\u010darat \u0107e Josiah Olumuyiwa Faniyi, astrofozi\u010dar, koji je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ-1.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55415","url_meta":{"origin":2860,"position":2},"title":"Me\u0111unarodna konferencija “Ruptures, Ruins, and Reinventions: Ethnographies of Postindustrial Cities”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Projekt PostCity organizira me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju Ruptures, Ruins, and Reinventions: Ethnographies of Postindustrial Cities Konferencija \u0107e se odr\u017eati\u00a024. i 25. rujna 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta\u00a0u Zagrebu. Program konferencije i knji\u017eica sa\u017eetaka dostupni su\u00a0ovdje. Konferencijom \u017eelimo potaknuti i produbiti rasprave o postindustrijskim urbanim budu\u0107nostima te o tome kako nekada\u0161nje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Postcity.jpg?fit=600%2C369&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Postcity.jpg?fit=600%2C369&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Postcity.jpg?fit=600%2C369&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":2860,"position":3},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54947,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54947","url_meta":{"origin":2860,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eNa Sljeme! Pri\u010de sa Zagreba\u010dke gore\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: petak, 15. svibnja 2026., u 18 satiTrajanje izlo\u017ebe: 15. svibnja \u2013 20. rujna 2026.Autorica izlo\u017ebe: Milena Bu\u0161i\u0107Oblikovanje izlo\u017ebe:\u00a0Studio Ra\u0161i\u0107 + Vrabec Medvednica, Sljeme, Zagreba\u010dka gora \u2013\u00a0 sinonimi su za na\u0161u, \u201egradsku\u201c planinu, zelenu za\u0161titnicu Zagreba.\u00a0 Odluka o izletu na Medvednicu uvijek je laka jer je,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":2860,"position":5},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2860","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2860"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2860\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2860"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2860"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2860"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}