{"id":28583,"date":"2021-12-03T22:28:21","date_gmt":"2021-12-03T22:28:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28583"},"modified":"2021-12-03T22:28:21","modified_gmt":"2021-12-03T22:28:21","slug":"petku-treba-posvetiti-posebnu-paznju-50-godina-od-sloma-hrvatskog-proljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28583","title":{"rendered":"&#8216;Petku&#8217; treba posvetiti posebnu pa\u017enju\u201c : 50 godina od sloma Hrvatskog prolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p>Izlo\u017eba 15.11.2021. &#8211; 15.12.2021. <a href=\"http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/knjiznice\/knjiznica-bozidara-adzije\/68\">Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije<\/a> u Zagrebu. Autorica: Ana Golubi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Dana 4. 11. 1955. u organizaciji Radni\u010dke biblioteke odr\u017ean je prvi Knji\u017eevni petak. Od 1967. godine tu knji\u017eevnu tribinu zajedni\u010dki organiziraju Centar za kulturu Narodnog sveu\u010dili\u0161ta grada Zagreba i Radni\u010dka biblioteka \u201eBo\u017eidar Ad\u017eija\u201c, koja se 1970. integrira s Gradskom knji\u017enicom i postaje Gradska Knji\u017enica Zagreb.<br>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Doga\u0111anja na razini dr\u017eave<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatsko prolje\u0107e naziv je za razdoblje u hrvatskoj politici, dru\u0161tvu i kulturi. Sudionici Hrvatskog prolje\u0107a htjeli su pobolj\u0161ati polo\u017eaj Hrvatske unutar Jugoslavije. Strujanja su zapo\u010dela objavom Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika 1967. godine, a sve je naglo prekinuto smjenom hrvatskog politi\u010dkog vodstva krajem 1971.<br>Na 21. sjednici Predsjedni\u0161tva Saveza komunista Jugoslavije u Kara\u0111or\u0111evu po\u010detkom prosinca i govorom predsjednika Josipa Broza Tita na toj sjednici odlu\u010dena je sudbina svih sudionika Hrvatskog prolje\u0107a ili, kako su ga zvali oni koji nisu odobravali takvo pona\u0161anje \u2013 maspoka. Dana 12. prosinca na 23. sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske hrvatsko politi\u010dko vodstvo podnijelo je ostavke na sve funkcije u Savezu komunista.<sup>1<\/sup>&nbsp;Najavljene su \u010distke na svim razinama dru\u0161tva kako se vi\u0161e ne bi ponovilo ne\u0161to sli\u010dno. Tra\u017eila se odgovornost svakog pojedinca.<br>Dr\u017eavni vrh je naredio svim ni\u017eim instancama, trebalo je napraviti plan po kojem \u0107e se postupiti. \u201ePro\u010de\u0161ljalo\u201c se sve, od dr\u017eavnog vrha pa do najni\u017eih razina i sindikata; cilj je bio u \u0161to kra\u0107em roku zaustaviti \u0161irenje ideja zapo\u010detih Hrvatskim prolje\u0107em. Radilo se brzo i efikasno, nije smjelo biti praznoga hoda.<br>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Doga\u0111anja na razini grada Zagreba<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010detkom sije\u010dnja 1972. Skup\u0161tina grada Zagreba donosi Akcioni plan po kojem je trebalo postupati. Taj krovni Akcioni plan poslan svim gradskim resorima koji su ga detaljnije razradili i prilagodili svojim potrebama pa su takav razra\u0111eniji plan poslali dalje institucijama pod svojim nadzorom koji su ga onda prilagodili svojim specifi\u010dnostima i detaljnije razra\u0111ivali.<br>Na temelju programa akcija Skup\u0161tine grada Zagreba, Prosvjetno-kulturno vije\u0107e Skup\u0161tine grada Zagreba donosi svoj Akcioni program kojeg \u0161alju Centrima za kulturu, Narodnim sveu\u010dili\u0161tima i Radni\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, te svima onima koji su prire\u0111ivali javne tribine.<br>S pripremama za izradu Akcionog programa Gradske knji\u017enice Zagreb zapo\u010delo se po\u010detkom velja\u010de. Na sjednici krajem velja\u010de dogovoreno je kako \u0107e se Akcioni program provoditi u djelo. Jedna od to\u010daka bila je i tribina Knji\u017eevni petak. Komisija za analizu rada tribine Knji\u017eevni petak osnovana je krajem velja\u010de 1972., a svoj je izvje\u0161taj podnijela na sjednici krajem travnja.<br>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u201ePetku\u201c treba posvetiti posebnu pa\u017enju<sup>2<\/sup><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0<br>U isto vrijeme Stanislav \u0160kunca, urednik tribine i direktor Centra za kulturu Narodnog sveu\u010dili\u0161ta grada Zagreba, na zahtjev Upravnog odbora gradskog fonda za unapre\u0111enje kulturnih djelatnosti Skup\u0161tine grada Zagreba podnosi detaljni izvje\u0161taj o radu 24. travnja 1972. I taj je izvje\u0161taj Komisija za analizu rada Knji\u017eevnog petka uzela u obzir.<br>\u010clanovi Komisije detaljno su prou\u010dili \u0160kuncin izvje\u0161taj i sve tribine odr\u017eane od 1970. te od 30-ak odr\u017eanih tribina izdvojili \u010detiri potencijalno sumnjive.<br>Dana 5. velja\u010de 1971. Vlado Gotovac dr\u017eao je predavanje <em>O knji\u017eevnoj kritici i kriti\u010darskom opredjeljenju<\/em>. S obzirom na temu predavanja i \u010dinjenicu da je Vlado Gotovac tek u lipnju 1971. postao glavni urednik <em>Hrvatskog tjednika<\/em>, Komisija nije na\u0161la ni\u0161ta sporno.<br>Na drugoj od \u010detiri sporne tribine, 26. 2. 1971., gostovao je Jure Juras s temom <em>Na\u0161e alternative danas<\/em>. Tribina je odr\u017eana na inicijativu samog autora, a Juras je mimo dogovora s redakcijom u toku predavanja razgovor s filozofije skrenuo u politiku. Juras inzistira na tome da je: \u201eJedino ispravno opredjeljenje ono za Titov samoupravlja\u010dki socijalizam\u201c pa sporno u ovoj tribini nije ideologija, nego \u010dinjenica da se na knji\u017eevnoj tribini govorilo o politici.<br><em>Razgovor s redakcijom \u010dasopisa Hrvatski tjednik<\/em> odr\u017eao se 19. travnja 1971. <em>Hrvatski tjednik<\/em> je tada bio novoosnovani \u010dasopis, a razgovor s redakcijama novoosnovanih \u010dasopisa bila je \u010desta praksa Knji\u017eevnog petka. Budu\u0107i da je tribina pro\u0161la mirno, nije bilo nikakvih nacionalisti\u010dkih istupa, Komisija ni u ovoj tribini nije na\u0161la ni\u0161ta sporno.<br>Jedina zaista sporna tribina jest ona odr\u017eana 28. svibnja s nazivom <em>\u0160to ho\u0107e sveu\u010dili\u0161tarci Hrvatske<\/em>. Na njoj su nastupila \u010detiri \u010dlana tada novoizabranog Predsjedni\u0161tva Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, kako se u svim izvje\u0161tajima navodi, bez Dra\u017eena Budi\u0161e. Ivan Zvonimir \u010ci\u010dak nije bio me\u0111u \u010detvoricom predava\u010da, ali je bio u publici i \u010desto se javljao.<br>\u010clanovi redakcije opravdavali su se time da su popustili pod pritiskom studenata i javnosti, a da su svoje negodovanje iskazali time \u0161to: \u201enitko od redakcije nije ni otvorio, ni vodio, ni zaklju\u010dio predavanje.\u201c<sup>3<\/sup>Komisija smatra da redakcija, usprkos svemu, nije smjela popustiti pritiscima i da se ova tribina nije smjela odr\u017eati. I redakcija se sla\u017ee da je, sada kad se sve uzme u obzir ipak trebala druga\u010dije postupiti.<br>Pou\u010deni svime \u0161to se dogodilo redakcija Knji\u017eevnog petka \u010dvrsto je odlu\u010dila prestati odr\u017eavati tribine koje se na bilo koji na\u010din mogu povezati s politikom i kroz 1972. se dr\u017eala isklju\u010divo tema iz knji\u017eevnosti i kulture.<br>Zaklju\u010dak Komisije je da se redakcija Knji\u017eevnog petka usprkos: \u201enekoliko svojih propusta u prvom polugodi\u0161tu 1971. g. sa punim uspjehom odhrvala (\u2026) bilo kakvom nacionalisti\u010dkom utjecaju\u201c.<br>\u00a0<br>Vi\u0161e literature o ovoj va\u017enoj temi mo\u017eete prona\u0107i na ovom linku. <a href=\"https:\/\/bit.ly\/3wECfCq\">https:\/\/bit.ly\/3wECfCq<\/a><br>\u00a0<br><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><sup>1<\/sup>Valenti\u0107, \u017deljko. Idu\u0107i broj o sjednici CK SKH 1971. \/\/ <a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/iduci-broj-o-sjednici-ck-skh-1971-878292\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/iduci-broj-o-sjednici-ck-skh-1971-878292<\/a> (20.6. 2009.) (pristupano 12. 11. 2021.)<\/p>\n\n\n\n<p><sup>2<\/sup>Citat iz Zapisnika sa sastanka SK, odr\u017eanog 21. II 1972.<\/p>\n\n\n\n<p><sup>3<\/sup>Izvje\u0161taj o radu za 1971. g. Stanislava \u0160kunce poslan Upravnom odboru Gradskog fonda za unapre\u0111enje kulturnih djelatnosti<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/petku-treba-posvetiti-posebnu-paznju-50-godina-od-sloma-hrvatskog-proljeca\/59225\">http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/petku-treba-posvetiti-posebnu-paznju-50-godina-od-sloma-hrvatskog-proljeca\/59225<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28584,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-28583","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/plakat-izlozba-ana-web.png?fit=300%2C429&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53839,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53839","url_meta":{"origin":28583,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice &#8211; Javno predavanje dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a: \u00bbGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u00ab","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0Peto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a \u2013\u201eGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u201c. Predavanje\u00a0\u0107e se odr\u017eati\u00a0\u00a02. lipnja 2026.\u00a0(utorak)\u00a0u\u00a0Gradskoj knji\u017enici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":28583,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":28583,"position":2},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":28583,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":28583,"position":4},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53593,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53593","url_meta":{"origin":28583,"position":5},"title":"\u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c (br. 31, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prosincu 2025. godine izdan je 31. broj \u010dasopisa \u201eFontes: izvori za hrvatsku povijest\u201c. U sredi\u0161tu broja nalazi se tematski blok posve\u0107en obilje\u017eavanju 1100. godi\u0161njice Hrvatskog Kraljevstva, a u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26538 https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Na%C5%A1a-izdanja\/Izdanja-po-podru%C4%8Djima\/%C4%8Casopisi\/Fontes","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Fontes-31.jpg?fit=936%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28583"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28583\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28585,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28583\/revisions\/28585"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28584"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}