{"id":28553,"date":"2021-12-01T16:33:11","date_gmt":"2021-12-01T16:33:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28553"},"modified":"2021-12-01T16:33:11","modified_gmt":"2021-12-01T16:33:11","slug":"barbara-durasovic-prava-crvena-hrvatska-i-pravasi-hrvatski-nacionalizam-u-dubrovniku-pocetkom-20-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28553","title":{"rendered":"Barbara \u0110urasovi\u0107, \u201cPrava Crvena Hrvatska i prava\u0161i. Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku po\u010detkom 20. stolje\u0107a\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>U nakladi Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku objavljena je knjiga dubrova\u010dke novinarke i znanstvenice dr. sc. Barbare \u0110urasovi\u0107 pod naslovom <em>Prava Crvena Hrvatska i prava\u0161i. Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku po\u010detkom 20. stolje\u0107a. <\/em>Autorica se bavi analizom do sada slabo poznatih okolnosti i \u010dinjenica u vezi s pokretanjem dubrova\u010dkog&nbsp;prava\u0161kog&nbsp;lista&nbsp;<em>Prava Crvena Hrvatska&nbsp;<\/em>(1905-1918), kao i biografijama kruga ljudi koji su kreirali politiku dubrova\u010dkih prava\u0161a, a samim time i sadr\u017eaj njihova glasila. Osim toga, u njezinom se radu cjelovito analizira sadr\u017eaj&nbsp;<em>Prave Crvene Hrvatske&nbsp;<\/em>u kontekstu \u0161irih politi\u010dkih gibanja u Dalmaciji i Hrvatskoj na po\u010detku 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Polaze\u0107i uvodno od \u0161ireg konteksta uloge novinstva i novina kao glavnoga medija za prijenos i \u0161irenje politi\u010dkih, napose nacionalnih ideja i ideologija na prijelazu stolje\u0107\u00e2, Barbara \u0110urasovi\u0107 u nastavku se fokusira na specifi\u010dnosti politi\u010dkoga i novinskoga ozra\u010dja u Dubrovniku. Nakon prikaza glavnih politi\u010dko-nacionalnih grupacija (narodnja\u010dke, srbokatoli\u010dke i autonoma\u0161ke), kroz djelovanje njihovih novina <em>Crvena Hrvatska<\/em> i <em>Dubrovnik<\/em> tijekom zadnjega desetlje\u0107a 19. stolje\u0107a, u sredi\u0161njem dijelu knjige autorica ra\u0161\u010dlanjuje prava\u0161ku politiku i njezine nositelja u Gradu. Za\u010detke te politike vidi u sadr\u017eaju osam brojeva dosad posve nepoznatoga lista <em>Pravo<\/em>, koji je u Dubrovniku izlazio potkraj 1895. i po\u010detkom 1896. U trenutku kada u Dalmaciji dolazi do spajanja Stranke prava s Narodnom strankom u novoformiranu Hrvatsku stranku (1905), skupina&nbsp;dubrova\u010dkih prava\u0161a&nbsp;odlu\u010dila je ostati neovisna (dum Antun Liepopili, dum Jozo Crnica, Salamon Mandolfo, \u0110uro Kova\u010devi\u0107, \u0110uro Ra\u0161ica, dum Vladimir Taljeran i dr.). Prava\u0161ka skupina tada pokre\u0107e i vlastite novine,&nbsp;<em>Pravu Crvenu Hrvatsku,<\/em>&nbsp;zastupa politiku ujedinjenja Dalmacije, Hrvatske i Slavonije pod habsbur\u0161kom krunom te se protivi novoj koaliciji na dalmatinskoj i hrvatskoj politi\u010dkoj sceni, odnosno suradnji sa Srbima koju je zagovarala Hrvatska stranka kroz politiku <em>novoga kursa<\/em>. U tom pogledu, u hrvatskom dijelu politi\u010dkog spektra, Dubrova\u010dki prava\u0161i suprotstavljali su se Narodnoj stranci, a \u017eestoki su im protivnici bili <em>srbokatolici&nbsp;<\/em>i autonoma\u0161i.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvidom u sadr\u017eaj&nbsp;<em>Prave Crvene Hrvatske<\/em>, ali i druge dvije politi\u010dke novine koje su izlazila u Dubrovniku potkraj 19. i po\u010detkom 20 stolje\u0107a,&nbsp;<em>Crvene Hrvatske<\/em>&nbsp;(1891-1914) i&nbsp;<em>Dubrovnika<\/em>&nbsp;(1892-1914) rasvjetljuje se politi\u010dka scena u Gradu, poglavito ona prava\u0161ka. Ujedno se rekonstruira krug prista\u0161a Stranke prava koji je u Dubrovniku obnovljen nakon 1905. godine te se definiraju politi\u010dke pozicije dubrova\u010dkih prava\u0161a u odnosu na \u010diste prava\u0161e u banskoj Hrvatskoj i dalmatinske prava\u0161e na \u010delu s don Ivom Prodanom.<\/p>\n\n\n\n<p>Analizom svih 908 brojeva prava\u0161kog lista autorica nam otkriva biografije \u201cnovinara\u201d, suradnika te pisaca i ljudi koji su kreirali uredni\u010dku politiku i davali financijsku potporu&nbsp;<em>Pravoj Crvenoj Hrvatskoj<\/em>. U dosada\u0161njoj historiografiji o Dubrovniku na prijelazu stolje\u0107\u00e2, kao i u sintezama hrvatske periodike, sadr\u017eaj&nbsp;<em>Prave Crvene Hrvatske<\/em> nije bio detaljnije tematiziran, pa smo ovom knjigom dobili i prvi obuhvatni i cjeloviti historiografski uvid u razvoj i sadr\u017eaj dubrova\u010dkog nacionalno-politi\u010dkog novinstva u prvim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Stjepan \u0106osi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-zavod-za-povijesne-znanosti-hazu-u-dubrovniku\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"V463bMCFv7\"><a href=\"http:\/\/www.zavoddbk.org\/izdanja\/nova-knjiga-prava-crvena-hrvatska-i-pravasi-hrvatski-nacionalizam-u-dubrovniku-pocetkom-20-stoljeca\/\">Nova knjiga: Prava Crvena Hrvatska i prava\u0161i. Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku po\u010detkom 20. stolje\u0107a.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"Ugradi WordPress objavu\" src=\"http:\/\/www.zavoddbk.org\/izdanja\/nova-knjiga-prava-crvena-hrvatska-i-pravasi-hrvatski-nacionalizam-u-dubrovniku-pocetkom-20-stoljeca\/embed\/#?secret=V463bMCFv7\" data-secret=\"V463bMCFv7\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28554,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28553","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/prava-crvena-hrvatska-i-pravasi-scaled.jpg?fit=1766%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":28553,"position":0},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":28553,"position":1},"title":"Mislav Gabelica, &#8220;SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":28553,"position":2},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":28553,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54524,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54524","url_meta":{"origin":28553,"position":4},"title":"Zbornik radova \u201eKosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Biblioteci Posebna izdanja Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je zbornik radova Kosinjska dolina \u2013 ju\u010der, danas i sutra koji su uredili Milan Bo\u0161njak i \u017deljko Holjevac.\u00a0 Sadr\u017eaj:\u00a0 Dane Pejnovi\u0107Smje\u0161taj i geografski polo\u017eaj kao \u010dimbenik razvoja Kosinja\u00a0 Ante Be\u017eenKosinj u identitetu Like i Hrvatske\u00a0 Tatjana KolakKome treba arheolo\u0161ka ba\u0161tina\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosinjska-dolina-jucer-danas-i-sutra.jpg?fit=1200%2C716&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":28553,"position":5},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28553","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28553"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28553\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28555,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28553\/revisions\/28555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28554"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28553"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28553"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28553"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}