{"id":28538,"date":"2021-12-01T15:36:44","date_gmt":"2021-12-01T15:36:44","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28538"},"modified":"2021-12-14T13:08:30","modified_gmt":"2021-12-14T13:08:30","slug":"sveti-jeronim-kroz-vjekove-kult-i-spomenici-saint-jerome-through-the-ages-cult-and-monuments","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28538","title":{"rendered":"\u201cSveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici \/ Saint Jerome Through the Ages: Cult and Monuments\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Objavljena je knjiga <em>Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici \/ Saint Jerome Through the Ages: Cult and Monuments<\/em> u suizdava\u0161tvu Instituta za povijest umjetnosti i Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Urednici knjige su Katarina Horvat-Levaj i Emilio Marin.<\/p>\n\n\n\n<p>Sveti Jeronim (347.\u2013420.), kao prevoditelj Biblije na latinski jezik i kao jedan od crkvenih nau\u010ditelja, ima neprocjenjivo zna\u010denje za cjelokupnu kr\u0161\u0107ansku vjeru, kulturu i umjetnost. No on je i osobito va\u017ean za kulturnu povijest hrvatskog naroda. \u010cinjenica da se rodno mjesto svetog Jeronima \u2013 Stridon \u2013 nalazilo u rimskoj provinciji Dalmaciji, na njezinoj granici s Panonijom, dakle, prema svemu sude\u0107i na tlu dana\u0161nje Hrvatske, u\u010dinila je Jeronima iznimno popularnim upravo u na\u0161im krajevima. Gradnju svetom Jeronimu posve\u0107enih crkava u Dalmaciji mo\u017eemo pratiti od srednjeg vijeka, a popularnost ovoga svetca \u2013 intelektualca zasjala je u doba renesanse. Ujedno, svetom je Jeronimu od 14. stolje\u0107a posve\u0107ena Franjeva\u010dka provincija sa sjedi\u0161tem u Zadru, koja se protezala od Istre do Boke kotorske. Ubrzo njegovo ime po\u010dinju nositi i Papinski hrvatski zavod i crkva u Rimu \u2013 <em>San Girolamo dei Croati<\/em>. Progla\u0161en za\u0161titnikom Dalmacije i izumiteljem glagoljice, sveti Jeronim postaje temom mnogih na\u0161ih vrijednih djela knji\u017eevnosti i likovne umjetnosti, a ponajprije slika i kipova, pohranjenih u brojnim crkvama du\u017e jadranske obale. Kult svetog Jeronima u kontinentalnoj Hrvatskoj, pak, vezan je ponajprije uz vjerovanje da je kasnoanti\u010dki Stridon me\u0111imurska \u0160trigova.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve navedeno bilo je povod vi\u0161estrukom obilje\u017eavanju svetog Jeronima u Hrvatskoj o 1600. obljetnici njegove smrti. Proslavi svetog Jeronima, s posebnim naglaskom na njegovoj nazo\u010dnosti me\u0111u Hrvatima, pridru\u017eili su se Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te i Institut za povijest umjetnosti ovom knjigom. Interdisciplinarni i internacionalni tim stru\u010dnjaka dao je reprezentativan presjek odraza \u0161tovanja svetog Jeronima u na\u0161oj umjetnosti i kulturi, oboga\u0107en relevantnim europskim djelima \u2013 od iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa iz Francuske do renesansnoga Leonardova <em>Svetog Jeronima <\/em>u Vatikanskim muzejima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1147\/sveti-jeronim\">https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1147\/sveti-jeronim<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatsko-katolicko-sveuciliste\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"KUZxrohTay\"><a href=\"https:\/\/www.unicath.hr\/objavljena-knjiga-sveti-jeronim-kroz-vjekove-kult-i-spomenici-zbornik-radova-u-povodu-1600-obljetnice-smrti-svetog-jeronima\">Objavljena knjiga &#8220;Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici.&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Objavljena knjiga &#8220;Sveti Jeronim kroz vjekove. Kult i spomenici.&#8221;&#8221; &#8212; Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te\" src=\"https:\/\/www.unicath.hr\/objavljena-knjiga-sveti-jeronim-kroz-vjekove-kult-i-spomenici-zbornik-radova-u-povodu-1600-obljetnice-smrti-svetog-jeronima\/embed#?secret=KUZxrohTay\" data-secret=\"KUZxrohTay\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28539,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28538","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/2021-sveti-jeronim.jpg?fit=900%2C562&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":28538,"position":0},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":28538,"position":1},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":28538,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":28538,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 &#8220;\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":28538,"position":4},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":28538,"position":5},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28538"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28538\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28762,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28538\/revisions\/28762"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28539"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}