{"id":2852,"date":"2017-01-23T23:00:05","date_gmt":"2017-01-23T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2852"},"modified":"2017-01-23T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-23T23:00:05","slug":"izlozba-jovane-popic-sto-zelis-zaboraviti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2852","title":{"rendered":"Izlo\u017eba Jovane Popi\u0107 \u201e\u0160to \u017eeli\u0161 zaboraviti?\u201c"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Jovana Popi\u0107<\/font><\/span><\/strong><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


\u0160TO \u017dELI\u0160 ZABORAVITI?<\/strong>

<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

25.1. \u2013 5.2.2017.<\/font><\/span><\/strong>

<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Galerija Ba\u010dva<\/font><\/span><\/strong><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Otvorenje izlo\u017ebe odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 25.1.2017. u 19.00 sati<\/strong><\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U periodu 25.01. \u2013 05.02.2017. u Galeriji Ba\u010dva u Domu hrvatskih likovnih umjetnika (Me\u0161trovi\u0107ev paviljon) odr\u017eat \u0107e se izlo\u017eba umjetnice s berlinskom adresom Jovane Popi\u0107<\/strong> pod nazivom \u0160to \u017eeli\u0161 zaboraviti? <\/b><\/em>Izlo\u017ebu \u0107e otvoriti dr.sc Hrvoje Klasi\u0107, docent odsjeka za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Umjetni\u010dki projekt odr\u017eat \u0107e se povodom obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana sje\u0107anja na \u017ertve Holokausta <\/strong>(27.01.2017.), a autorica \u0107e ga premijerno predstaviti<\/strong> u Galeriji Ba\u010dva HDLU-a, nakon \u010dega \u0107e se ova monumentalna audio-vizualna instalacija izlo\u017eiti na renomiranom umjetni\u010dkom sajmu Art Basel 2017. <\/strong>u okviru Sennheiserove Future Audio Artist nagrade.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


\u0160to \u017eeli\u0161 zaboraviti?<\/em><\/font><\/font><\/span><\/i> bavi se pitanjem memorije. Koristi umjetnost kao tehniku pam\u0107enja u istra\u017eivanju \u201cposrednih prostora\u201d izme\u0111u pam\u0107enja i zaborava, na individualnoj i kolektivnoj razini, unutar vremenskih dimenzija pro\u0161losti i budu\u0107nosti.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Instalacija se sastoji od pet uve\u0107anih interpretacija ljudskog kralje\u0161ka, koje ozna\u010davaju gigantsko ljudsko tijelo kao simbol najizravnijeg nositelja identiteta. Jedinstveno, individualno i subjektivno tijelo susre\u0107e se s kolektivnim \u201ctijelom\u201d zajednice na razme\u0111u vizualne i akusti\u010dne dimenzije ovog rada: svaki kralje\u017eak nosi nevidljivi zvu\u010dnik, koji prenosi osobna svjedo\u010danstva \u017ertava (ili potomaka \u017ertava) Holokausta, porijeklom iz tri glavna grada biv\u0161e Jugoslavije. Zvu\u010dna instalacija asocijativno uklju\u010duje promatra\u010da u dijalog te ga\/ju poti\u010de na refleksije o specifi\u010dnom sadr\u017eaju pam\u0107enja, kao dio slo\u017eenijeg estetskog iskustva.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Oslanjaju\u0107i se na djela Assman i Foucaulta, ovaj projekt razmatra proces zaborava kao dio sna\u017ene dru\u0161tvene i politi\u010dke strategije prilikom formiranja individualne i kolektivne memorije. Jedna je to od klju\u010dnih tema u kontekstu povijesnih narativa o Drugom svjetskom ratu i ratovima 1990-ih.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Jovana Popi\u0107 \u0107e u petak, 27.1. u 17.30<\/strong> odr\u017eati razgovor s umjetnicom<\/strong> u sklopu manifestacije No\u0107 muzeja. Na razgovoru \u0107e sudjelovati i Aneta Lali\u0107, sociologinja, Zlatko Kopljar, umjetnik i David Kabalin, arhitekt.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Jovana Popi\u0107<\/span><\/strong> ro\u0111ena je 1977. godine u Zadru. Multimedijalna likovna umjetnica svoje je obrazovanje zapo\u010dela na akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, nastavila ga u klasi<\/strong> prof. Rebecce Horn<\/strong> na akademiji likovnih umjetnosti u Berlinu, gdje je za svoj magistarski rad dobila nagradu Meistersch\u00fclerpreis des Pr\u00e4sidenten. Druge nagrade uklju\u010duju Sennheiser Future Audio Artist Program, Codice Mia 2016, Ulrich und Burga Knispel Preis, stipendije Karl Hofer Gesellschaft i Friedrich -Naumann- Stiftung, stipendiju Kraljevine Norve\u0161ke i razne umjetni\u010dke rezidencije. Izlagala je u Njema\u010dkoj, SAD, \u0160vicarskoj, Italiji, Gr\u010dkoj, Japanu, Ma\u0111arskoj, Poljskoj, Rusiji, Srbiji i Hrvatskoj. Jovana Popi\u0107 \u017eivi i radi u Berlinu.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba je realizirana uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Radno vrijeme izlo\u017ebe:<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

srijeda \u2013 petak: 11 \u2013 19 h<\/em><\/font><\/span><\/strong>
subota i nedjelja 10 \u2013 18 h<\/strong>
ponedjeljkom, utorkom i blagdanom zatvoreno<\/strong><\/em><\/span><\/h6>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.hdlu.hr\/2017\/01\/izlozba-jovana-popic-sto-zelis-zaboraviti\/<\/a><\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2852","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":2852,"position":0},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":2852,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":2852,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2852,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54072,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54072","url_meta":{"origin":2852,"position":4},"title":"Javnopovijesno mi\u0161ljenje – Jay Winter: Povjesni\u010dar na televiziji nema vremena re\u0107i da su stvari komplicirane ve\u0107 treba iza\u0107i s interpretacijom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Kad sam se po\u010deo baviti javnom povije\u0161\u0107u, bilo je protivljenja. Neki od mojih kolega na Cambridgeu ovu vrstu rada smatrali su prili\u010dno priprostom zato \u0161to za televizijsku povijest treba pojednostaviti stvari. Nema vremena za re\u0107i \"s jedne strane, s druge strane, komplicirano je, dijalekti\u010dno\". Umjesto toga, treba iza\u0107i s interpretacijom.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":2852,"position":5},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2852"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2852\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}