{"id":28517,"date":"2021-11-30T21:36:50","date_gmt":"2021-11-30T21:36:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28517"},"modified":"2021-11-30T21:36:50","modified_gmt":"2021-11-30T21:36:50","slug":"predstavljena-knjiga-josipa-kajinica-kardinal-franjo-seper","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28517","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Josipa Kajini\u0107a “Kardinal Franjo \u0160eper”"},"content":{"rendered":"\n

Knjiga povjesni\u010dara Josipa Kajini\u0107a “Kardinal Franjo \u0160eper – Uloga i zna\u010denje u promjenama u Katoli\u010dkoj Crkvi i dru\u0161tvu” predstavljena je u utorak, 30. studenoga 2021. u \u0160kolskoj knjizi u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu su predstavili prvi hrvatski veleposlanik u Svetoj Stolici Ive Livjani\u0107, recenzent Jak\u0161a Ragu\u017e, povjesni\u010dar Josip Mihaljevi\u0107 i autor Josip Kajini\u0107.<\/p>\n\n\n\n

“\u010citavo razdoblje komunisti\u010dke vladavine u vremenu prije potpisivanja Protokola o odnosima Svete Stolice i Jugoslavije odnosi su bili ozna\u010deni napeto\u0161\u0107u i optu\u017ebama kako se Crkva upli\u0107e u unutra\u0161nje stvari dr\u017eave”, rekao je Livjani\u0107 i dodao kako je Vatikan stalno nastojao za\u0161titi katolike i katoli\u010dke ustanove.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161alo se, istaknuo je, stanovitim kompromisima te odnose normalizirati te dodao kako je to bila ‘vatikanska ostpolitika’.<\/p>\n\n\n\n

U hrvatskim disidentskim krugovima i me\u0111u manjim dijelom na\u0161ega klera, posebno onoga koji je djelovao u dijaspori bilo je burnih negativnih reagiranja na potpisivanje Protokola izme\u0111u Vatikana i Jugoslavije, rekao je dodav\u0161i kako se mislilo da se Sveta Stolica s komunistima dogovara pa se time ne\u0107e ni najmanje pomo\u0107i katoli\u010dkoj ve\u0107ini u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

U mojoj optu\u017enici 1959., naglasio je, zamjereno mi je \u0161to sam javno prakticirao svoju vjeru pa se i u meni pojavila misao da se oni ne\u0161to dogovaraju iza le\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

Autor je u knjizi dokazao kako je tog trenutka nadvladala razboritost, rekao je i dodao kako je bila rije\u010d o razgovoru i dijalogu, a ne nikakvom popu\u0161tanju komunistima.<\/p>\n\n\n\n

Ocijenio je i kako je to bila jedino realna politika u tom trenutku te dodao kako je jedini na\u010din rje\u0161avanja svih problema dijalog.<\/p>\n\n\n\n

Smatra kako je time ipak Jugoslavija priznala pravo Svetoj Stolici da ona odre\u0111uje imenovanje biskupa i nadbiskupa te da Crkva glede prakticiranja vjere ima odre\u0111enu autonomiju.<\/p>\n\n\n\n

Kardinal \u0160eper je bio smirena i razborita osoba, koji je upravo svojom razborito\u0161\u0107u  uspio puno posti\u0107i i na podru\u010dju nakladni\u0161tvo  i crkvenih glasila, rekao je Livjani\u0107 dodav\u0161i kako ostaje zabilje\u017een krupnim slovima ne samo u povijesti Katoli\u010dke Crkve u Hrvata nego uop\u0107e u na\u0161oj nacionalnoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160eper samozatajan i ponizan \u010dovjek \u010dvrst u svojim stavovima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Po Mihaljevi\u0107evim rije\u010dima kardinal \u0160eper je bio \u010dovjek samozatajnoga karaktera  i ponizan \u010dovjek ali je jednako tako bio kao i kardinal Stepinac \u010dvrst u svojim stavovima. <\/p>\n\n\n\n

Naglasio je kako mu je bilo jasno da nasuprot sebe ima totalitaran komunisti\u010dki re\u017eim, no unato\u010d tomu \u0160epera se nije moglo ni zavesti ni prevariti. <\/p>\n\n\n\n

Tvrdio je kao i kardinal Stepinac kako Crkvi nisu potrebna sve\u0107eni\u010dka udru\u017eenja jer su nastala pod utjecajem Udbe, koja je sve\u0107enike raznim ucjenama prisiljavala na \u010dlanstvo u takvim dru\u0161tvima. <\/p>\n\n\n\n

Kardinal \u0160eper 60-ih godina djeluje u vrijeme Drugoga vatikanskog koncila kojemu je i sam pridonio svojim radom, napomenuo je dodav\u0161i kako u sklopu otvaranja Crkve prema svijetu i poku\u0161aja da pomogne vjernicima u komunisti\u010dkim zemljama dolazi do ‘vatikanske ostpolitike’.<\/p>\n\n\n\n

Napomenuo je kako je u tim pregovorima s komunisti\u010dkim re\u017eimima Jugoslavija bila prva etapa, a Jugoslavija je zbog svoje vanjske politike odgovarala uspostava odnosa sa Svetom Stolicom.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetio je kako je lipnju 1966. do\u0161lo do potpisivanja Protokola o normalizaciji odnosa, rekao je dodav\u0161i kako je sad ve\u0107 poznato da je \u0160eper bio protiv tog dogovora.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, naglasio je, \u0160eper je papi Pavlu VI. kazao da \u0107e hrvatski i jugoslavenski biskupi prihvatiti taj protokol iz poslu\u0161nosti prema papi.<\/p>\n\n\n\n

\u0160eper se \u017ealio \u0161to ga u iseljeni\u0161tvu neopravdano napadaju da je on tvorac Protokola, me\u0111utim, naglasio je Mihaljevi\u0107, \u0160eper je inicijalno bio protiv toga, ali je prihvatio odluku Svete Stolice.<\/p>\n\n\n\n

Ragu\u017e je istaknuo kako knjiga donosi detalje iz \u017eivota i djelovanja kardinala Franje \u0160epera. Obna\u0161aju\u0107i va\u017ene du\u017enosti unutar Crkve, od kojih je svakako najbitnija bila ona pro\u010delnika Kongregacije za nauk vjere, kardinal \u0160eper ostavio je velik trag u promjenama unutar Katoli\u010dke Crkve kako na prostorima Hrvatske i nekada\u0161nje Jugoslavije, tako i u cijelom svijetu, rekao je Ragu\u017e.<\/p>\n\n\n\n

Naglasio je kako je autor pomo\u0107u mnogobrojne arhivske gra\u0111e iz Hrvatske i inozemstva iznio jedan novi pogled na ulogu \u0160epera i zna\u010denje za Crkvu i dru\u0161tvo. <\/p>\n\n\n\n

Ocijenio je kako su iznesene i neke nove teze o njegovoj ulozi u mnogobrojnim crkvenim, ali i dru\u0161tvenim pitanjima poput primjerice pitanja u odnosu na prostornu organizaciju Crkve, pitanje potpisivanja Protokola izme\u0111u Svete Stolice i Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Smatra kako knjiga ukazuje na \u0160eperovu pozitivnu ulogu, koja se ponajvi\u0161e mogla primijetiti u odnosima s dr\u017eavnim vlastima, gdje je svojom razborito\u0161\u0107u postigao znatne pomake za Crkvu i njezine vjernike, u skladu dru\u0161tveno politi\u010dkim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu je objavio zagreba\u010dki nakladnik \u0160kolska knjiga.<\/p>\n\n\n\n

Josip Kajini\u0107 (1982.) ro\u0111en je u Zagrebu, a radi kao kustos u Muzejima Hrvatskoga zagorja.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10843625<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/predstavljena-knjiga-josipa-kajinica-kardinal-franjo-seper-761495<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28518,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28517","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Kardinal-Franjo-Seper-scaled.jpg?fit=1811%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":28517,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53883,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53883","url_meta":{"origin":28517,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga Irene Benyovsky Latin “Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika” u Dubrovniku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Dubrovniku je 20. svibnja 2026. u organizaciji Dr\u017eavnog arhiva u Dubrovniku i Hrvatskog instituta za povijest predstavljena knjiga dr. sc. Irene Benyovsky Latin \"Socijalna topografija srednjovjekovnoga Dubrovnika\". Knjigu je, uz autoricu, predstavila dr. sc. Zrinka Pe\u0161orda Vardi\u0107. Predstavljanje je moderirao dr. sc. Ivan Vi\u0111en. Op\u0161irnije: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/kultura\/irena-benyovsky-latin-predstavila-knjigu-socijalna-topografija-srednjovjekovnoga-dubrovnika-autorica-je-istrazila-tko-su-bili-vlasnici-najmoprimci-ili-korisnici-pojedinih-gradevina-1557665 https:\/\/dubrovackidnevnik.net.hr\/vijesti\/grad\/kako-je-nastajao-dubrovnik-predstavljena-kapitalna-studija-irene-benyovsky-latin-foto https:\/\/www.facebook.com\/drzavniarhivudubrovniku","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predstavljanje-Dubrovnik.jpg?fit=1024%2C682&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":28517,"position":2},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":28517,"position":3},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":28517,"position":4},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":28517,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28517","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28517"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28517\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28519,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28517\/revisions\/28519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}