{"id":28517,"date":"2021-11-30T21:36:50","date_gmt":"2021-11-30T21:36:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28517"},"modified":"2021-11-30T21:36:50","modified_gmt":"2021-11-30T21:36:50","slug":"predstavljena-knjiga-josipa-kajinica-kardinal-franjo-seper","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28517","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Josipa Kajini\u0107a “Kardinal Franjo \u0160eper”"},"content":{"rendered":"\n

Knjiga povjesni\u010dara Josipa Kajini\u0107a “Kardinal Franjo \u0160eper – Uloga i zna\u010denje u promjenama u Katoli\u010dkoj Crkvi i dru\u0161tvu” predstavljena je u utorak, 30. studenoga 2021. u \u0160kolskoj knjizi u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu su predstavili prvi hrvatski veleposlanik u Svetoj Stolici Ive Livjani\u0107, recenzent Jak\u0161a Ragu\u017e, povjesni\u010dar Josip Mihaljevi\u0107 i autor Josip Kajini\u0107.<\/p>\n\n\n\n

“\u010citavo razdoblje komunisti\u010dke vladavine u vremenu prije potpisivanja Protokola o odnosima Svete Stolice i Jugoslavije odnosi su bili ozna\u010deni napeto\u0161\u0107u i optu\u017ebama kako se Crkva upli\u0107e u unutra\u0161nje stvari dr\u017eave”, rekao je Livjani\u0107 i dodao kako je Vatikan stalno nastojao za\u0161titi katolike i katoli\u010dke ustanove.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161alo se, istaknuo je, stanovitim kompromisima te odnose normalizirati te dodao kako je to bila ‘vatikanska ostpolitika’.<\/p>\n\n\n\n

U hrvatskim disidentskim krugovima i me\u0111u manjim dijelom na\u0161ega klera, posebno onoga koji je djelovao u dijaspori bilo je burnih negativnih reagiranja na potpisivanje Protokola izme\u0111u Vatikana i Jugoslavije, rekao je dodav\u0161i kako se mislilo da se Sveta Stolica s komunistima dogovara pa se time ne\u0107e ni najmanje pomo\u0107i katoli\u010dkoj ve\u0107ini u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

U mojoj optu\u017enici 1959., naglasio je, zamjereno mi je \u0161to sam javno prakticirao svoju vjeru pa se i u meni pojavila misao da se oni ne\u0161to dogovaraju iza le\u0111a.<\/p>\n\n\n\n

Autor je u knjizi dokazao kako je tog trenutka nadvladala razboritost, rekao je i dodao kako je bila rije\u010d o razgovoru i dijalogu, a ne nikakvom popu\u0161tanju komunistima.<\/p>\n\n\n\n

Ocijenio je i kako je to bila jedino realna politika u tom trenutku te dodao kako je jedini na\u010din rje\u0161avanja svih problema dijalog.<\/p>\n\n\n\n

Smatra kako je time ipak Jugoslavija priznala pravo Svetoj Stolici da ona odre\u0111uje imenovanje biskupa i nadbiskupa te da Crkva glede prakticiranja vjere ima odre\u0111enu autonomiju.<\/p>\n\n\n\n

Kardinal \u0160eper je bio smirena i razborita osoba, koji je upravo svojom razborito\u0161\u0107u  uspio puno posti\u0107i i na podru\u010dju nakladni\u0161tvo  i crkvenih glasila, rekao je Livjani\u0107 dodav\u0161i kako ostaje zabilje\u017een krupnim slovima ne samo u povijesti Katoli\u010dke Crkve u Hrvata nego uop\u0107e u na\u0161oj nacionalnoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n

\u0160eper samozatajan i ponizan \u010dovjek \u010dvrst u svojim stavovima<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Po Mihaljevi\u0107evim rije\u010dima kardinal \u0160eper je bio \u010dovjek samozatajnoga karaktera  i ponizan \u010dovjek ali je jednako tako bio kao i kardinal Stepinac \u010dvrst u svojim stavovima. <\/p>\n\n\n\n

Naglasio je kako mu je bilo jasno da nasuprot sebe ima totalitaran komunisti\u010dki re\u017eim, no unato\u010d tomu \u0160epera se nije moglo ni zavesti ni prevariti. <\/p>\n\n\n\n

Tvrdio je kao i kardinal Stepinac kako Crkvi nisu potrebna sve\u0107eni\u010dka udru\u017eenja jer su nastala pod utjecajem Udbe, koja je sve\u0107enike raznim ucjenama prisiljavala na \u010dlanstvo u takvim dru\u0161tvima. <\/p>\n\n\n\n

Kardinal \u0160eper 60-ih godina djeluje u vrijeme Drugoga vatikanskog koncila kojemu je i sam pridonio svojim radom, napomenuo je dodav\u0161i kako u sklopu otvaranja Crkve prema svijetu i poku\u0161aja da pomogne vjernicima u komunisti\u010dkim zemljama dolazi do ‘vatikanske ostpolitike’.<\/p>\n\n\n\n

Napomenuo je kako je u tim pregovorima s komunisti\u010dkim re\u017eimima Jugoslavija bila prva etapa, a Jugoslavija je zbog svoje vanjske politike odgovarala uspostava odnosa sa Svetom Stolicom.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetio je kako je lipnju 1966. do\u0161lo do potpisivanja Protokola o normalizaciji odnosa, rekao je dodav\u0161i kako je sad ve\u0107 poznato da je \u0160eper bio protiv tog dogovora.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, naglasio je, \u0160eper je papi Pavlu VI. kazao da \u0107e hrvatski i jugoslavenski biskupi prihvatiti taj protokol iz poslu\u0161nosti prema papi.<\/p>\n\n\n\n

\u0160eper se \u017ealio \u0161to ga u iseljeni\u0161tvu neopravdano napadaju da je on tvorac Protokola, me\u0111utim, naglasio je Mihaljevi\u0107, \u0160eper je inicijalno bio protiv toga, ali je prihvatio odluku Svete Stolice.<\/p>\n\n\n\n

Ragu\u017e je istaknuo kako knjiga donosi detalje iz \u017eivota i djelovanja kardinala Franje \u0160epera. Obna\u0161aju\u0107i va\u017ene du\u017enosti unutar Crkve, od kojih je svakako najbitnija bila ona pro\u010delnika Kongregacije za nauk vjere, kardinal \u0160eper ostavio je velik trag u promjenama unutar Katoli\u010dke Crkve kako na prostorima Hrvatske i nekada\u0161nje Jugoslavije, tako i u cijelom svijetu, rekao je Ragu\u017e.<\/p>\n\n\n\n

Naglasio je kako je autor pomo\u0107u mnogobrojne arhivske gra\u0111e iz Hrvatske i inozemstva iznio jedan novi pogled na ulogu \u0160epera i zna\u010denje za Crkvu i dru\u0161tvo. <\/p>\n\n\n\n

Ocijenio je kako su iznesene i neke nove teze o njegovoj ulozi u mnogobrojnim crkvenim, ali i dru\u0161tvenim pitanjima poput primjerice pitanja u odnosu na prostornu organizaciju Crkve, pitanje potpisivanja Protokola izme\u0111u Svete Stolice i Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

Smatra kako knjiga ukazuje na \u0160eperovu pozitivnu ulogu, koja se ponajvi\u0161e mogla primijetiti u odnosima s dr\u017eavnim vlastima, gdje je svojom razborito\u0161\u0107u postigao znatne pomake za Crkvu i njezine vjernike, u skladu dru\u0161tveno politi\u010dkim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu je objavio zagreba\u010dki nakladnik \u0160kolska knjiga.<\/p>\n\n\n\n

Josip Kajini\u0107 (1982.) ro\u0111en je u Zagrebu, a radi kao kustos u Muzejima Hrvatskoga zagorja.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/10843625<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.glasistre.hr\/kultura\/predstavljena-knjiga-josipa-kajinica-kardinal-franjo-seper-761495<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28518,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28517","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Kardinal-Franjo-Seper-scaled.jpg?fit=1811%2C2560&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":28517,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":28517,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa “Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53007","url_meta":{"origin":28517,"position":2},"title":"Diskurzivni program Trnjanskih kresova: Predstavljena knjiga Erica U\u0161i\u0107a “Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu diskurzivnog programa Trnjanskih kresova predstavljena je u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Dokukinu KIC u Zagrebu knjiga Erica U\u0161i\u0107a \"Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri\". O knjizi su govorili autor Eric U\u0161i\u0107 i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Horvatin\u010di\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":28517,"position":3},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, “Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":28517,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":28517,"position":5},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28517","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28517"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28517\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28519,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28517\/revisions\/28519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28517"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28517"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28517"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}