{"id":2848,"date":"2017-01-22T23:00:05","date_gmt":"2017-01-22T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2848"},"modified":"2017-03-25T21:33:56","modified_gmt":"2017-03-25T21:33:56","slug":"natasa-stefanec-drustvo-%ca%bbterra-banalis%ca%bc-zeljelo-bi-biti-jos-jedan-primjer-dobre-prakse","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2848","title":{"rendered":"Nata\u0161a \u0160tefanec: \u201cDru\u0161tvo \u02bbTerra banalis\u02bc \u017eeljelo bi biti jo\u0161 jedan primjer dobre prakse\u201d"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Tijekom 2016. nije bilo mogu\u0107e ne zamijetiti brojne aktivnosti Dru\u0161tva \u201cTerra banalis\u201d osnovanog 2015. godine. Zavr\u0161etak serije predavanja krajem 2016. i organiziranje No\u0107i muzeja u Glini po\u010detkom 2017. povod\u00a0su za razgovor s predsjednicom Dru\u0161tva Nata\u0161om \u0160tefanec.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Dr. sc. Nata\u0161a \u0160tefanec<\/b> izvanredna je profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Istra\u017euje hrvatsku povijest ranog novog vijeka, posebno povijest plemstva, povijest vojnokraji\u0161kih sustava u srednjoj i jugoisto\u010dnoj Europi te institucionalno i pravno funkcioniranje habsbur\u0161ko-osmanskog pograni\u010dja. Posljednjih godina bavi se i demografskom povije\u0161\u0107u te socio-kulturnim praksama na krajini.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Kako je do\u0161lo do ideje osnivanja Dru\u0161tva \u201cTerra Banalis\u201d?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> Tako \u0161to je 16 osniva\u010da, ljudi iz raznih profesija, mislilo da je to genijalno rje\u0161enje, a nije znalo da ih iza ugla \u010deka novi Zakon o udrugama. \u0160alu na stranu, zbog svih uklju\u010denih, a i kao povjesni\u010darka, moram krenuti od same ideje <\/span>da se ba\u0161tina glinskog kraja po\u010dne sustavno prezentirati javnosti. Istra\u017eiva\u010di Banovine iz raznih disciplina, uz rad na terenu i izvorima, godinama raspravljaju \u0161to u\u010diniti s ba\u0161tinom Banovine. To veliko blago posljednjih su desetlje\u0107a otkrivali kolege poput Ivice Goleca, Zorislava Horvata, Milana Kruheka, Drage Mileti\u0107a i drugih. Odnedavna, pogotovo s pristupanjem EU, koja kulturu visoko vrednuje, postalo je iznimno va\u017eno ba\u0161tinu ‘staviti u funkciju razvoja’, drugim rije\u010dima iskoristiti raspolo\u017eive fondove EU za kulturu. Poticaj da se ne\u0161to konkretno napravi u Glini do\u0161ao je kroz uspje\u0161nu suradnju kolegice <\/span>Ivane Mileti\u0107 \u010cak\u0161iran, pro\u010delnice Konzervatorskog odjela u Sisku za podru\u010dje Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, s upravom Grada Gline, u vrijeme gradona\u010delnika Milana Bak\u0161i\u0107a. Gospodin Bak\u0161i\u0107, ina\u010de sociolog, pokazao je veliko razumijevanje i entuzijazam za razvoj gradskih projekata u kulturi, a pomagali su mu Damir Fabijanac i Nada Babi\u0107. Razmatralo se kako bi se bogata ba\u0161tina tog kraja mogla revitalizirati i prezentirati s ciljem razvoja Gline. Kao okvir za razvijanje inicijative prepoznato je vojnokraji\u0161ko razdoblje (15.-19. stolje\u0107e), koje je kulturno i demografski, ali i u smislu materijalne ba\u0161tine, bitno oblikovalo Glinu i glinski kraj, kao i cijelu Banovinu. Kraji\u0161ka ba\u0161tina i danas je jasno vidljiva u urbanom krajoliku grada, pa je to bio logi\u010dan izbor. Konkretni gradski projekt naslovljen je Putovima glinske banske pukovnije<\/i> i pokrenut krajem 2012. godine. <\/span>Vrijednost i zna\u010daj inicijative prepoznala je dana\u0161nja uprava grada Gline na \u010delu sa Stjepanom Kostanjevi\u0107em i njegovom zamjenicom, Sanjom \u0160tingl-Vla\u0161i\u0107. Predstavnici Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije i do\u017eupan Marin Pileti\u0107, koji je i sam povjesni\u010dar, podr\u017eavali su inicijativu od po\u010detka. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: U projekt su se, koliko nam je poznato, uklju\u010dili i znanstvenici s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/span><\/b> Pritom je posebno zanimljiv i ambiciozan plan bilo osnivanje Referentnog i interpretativnog centra za povijest Vojne krajine u Glini, \u0161to je danas temeljni projekt Dru\u0161tva \u201eTerra banalis\u201c. Kako je do\u0161lo do te ideje i \u0161to se krije iza toga projekta?<\/span><\/b><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec: <\/span><\/b>Kolegica Mileti\u0107 \u010cak\u0161iran smatrala je da bi u takve projekte trebalo uklju\u010divati \u0161iru stru\u010dnu i znanstvenu javnost. Na osnovu na\u0161ih ranijih razgovora na terenu, kolegica me kontaktirala po\u010detkom 2013. godine i zamolila da vidim bi li Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu bio spreman podr\u017eati projekt i osigurati mu stru\u010dnu podlogu. Odaziv na Odsjeku bio je doista dobar. Uklju\u010dio se niz kolegica i kolega s raznih razdoblja i inicijativa je slu\u017ebeno podr\u017eana. Sukladno projektu Putovima glinske banske pukovnije<\/i> cilj je bio osnovati Referentni i interpretativni centar Vojne krajine u Glini<\/i><\/span>, prezentirati i urediti ostatke crkve sv. Ivana Nepomuka, obilje\u017eiti Park bana Josipa Jela\u010di\u0107a, obnoviti zgradu Stare po\u0161te za javno dru\u0161tvenu namjenu, postaviti info-panele o povijesti Vojne krajine diljem Gline te organizirati edukativne i promid\u017ebene aktivnosti. Grad je ubrzano krenuo u osiguranje zgrade za sam <\/span>Centar<\/span><\/i>.<\/span> Nakon provjere dokumentacije raznih zgrada, kolegica Mileti\u0107 \u010cak\u0161iran je, kao konzervatorica, preporu\u010dila Kapelnikov stan <\/span>(Trg Petra Kre\u0161imira IV bb),<\/span> zgradu iz kraji\u0161kog doba koja je bila stan kraji\u0161kog me\u0161tra vojne muzike. Zgrada je u jako lo\u0161em stanju, ali sa spomeni\u010dkom vrijedno\u0161\u0107u. Centar<\/i> u Kapelnikovom stanu trebao je postati muzejsko-izlo\u017ebena institucija sa stalnim postavom i periodi\u010dnim tematskih izlo\u017ebama, ali i istra\u017eiva\u010dka institucija sa stru\u010dnom knji\u017enicom na vojnokraji\u0161ke teme i malim radnim prostorom, koja bi vrednovala kraji\u0161ki segment povijesti glinskog kraja te slu\u017eila kao sredi\u0161nje mjesto za prezentaciju vojnokraji\u0161ke ba\u0161tine uop\u0107e. Glina bi time postala centar za prezentaciju kraji\u0161ke povijesti od Jadrana do Karpata.\u00a0\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Tijekom 2013. i 2014. u\u0161lo se u rje\u0161avanje vlasni\u010dkih odnosa, prikupljanje dokumentacije, izradu gra\u0111evinske dozvole i projekta unutra\u0161njeg arhitektonskog ure\u0111enja <\/span>za Kapelnikov stan, ali i za druge spomenute lokacije u gradu. Znatna sredstva za izradu obimne projektne dokumentacije osiguravana su<\/span> p<\/span>utem natje\u010daja Ministarstva kulture, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Grad Glina i Konzervatorski odjel odradili su doista golem posao<\/span> oko <\/span>prijava, a t<\/span>im s Odsjeka za povijest sudjelovao je u stru\u010dnim dijelovima prijava i bio na raspolaganju za konzultacije. Na\u0161a specifi\u010dna funkcija bila je definirati kori\u0161tenje unutra\u0161njeg prostora Kapelnikovog stana i sadr\u017eaje, odnosno temate i izlo\u017ebene cjeline, prema kojima \u0107e se izra\u0111ivati stalni postav, zbog \u010dega smo od po\u010detka 2013. odr\u017eali niz sastanaka. Raspravljali smo i kako ukomponirati ostale dijelove gradske jezgre u projekt, sa sve vi\u0161e kolegica i kolega. Po\u010delo se pri\u010dati i o udruzi. Udru\u017eivanje u udrugu posebno je potaknuo kolega medievist, Trpimir Vedri\u0161, trenutno dopredsjednik Dru\u0161tva. On je kao zaljubljenik u taj kraj potaknuo dio kolega na kupnju napu\u0161tenih, zaraslih imanja i obnavljanje drvenih ku\u0107a u kraju oko Malog Gradca. I taj je krug ljudi podr\u017eao ideju da se pokrene Dru\u0161tvo, kao gra\u0111anska inicijativa u kulturi. Profesor Aleksandar Durman organizirao je terenske obilaske i tako\u0111er aktivno podr\u017eavao ideju. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Historiografija.hr: Postupno se dakle iskristalizirala ideja osnivanja Dru\u0161tva?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> Tijekom 2013. i 2014. sustavno smo \u0161irili stru\u010dnu bazu na projektu, a ljudi su se pridru\u017eivali dosta spontano. Naime, niz znanstvenika i stru\u010dnjaka bavi se povije\u0161\u0107u Banovine, ali su relativno slabo umre\u017eeni. Suradnja je naj\u010de\u0161\u0107e ovisila o osobnim poznanstvima i inicijativama unutar pojedinih disciplina, susretima na skupovima ili radu na terenu. U razgovorima je ta fragmentiranost \u010desto nagla\u0161avana kao problem. Posebno je to do\u0161lo do izra\u017eaja u trenutku kada smo svoje znanje \u017eeljeli staviti na raspolaganje zajednici i upustiti se u zahtjevan posao pisanja EU projekata, koji je podrazumijevao izlazak iz zatvorenih znanstvenih krugova i pravu interdisciplinarnu suradnju restauratora, konzervatora, povjesni\u010dara, arheologa, povjesni\u010dara umjetnosti, muzealaca, etnologa, novinara, sociologa i drugih. Do velja\u010de 2015. okupilo se oko trideset stru\u010dnjaka i entuzijasta, kako znanstvenika iz desetak institucija u znanosti, visoko\u0161kolskoj nastavi i kulturi u Zagrebu i Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji, tako i ljudi koji su \u017eeljeli ne\u0161to vrijedno u\u010diniti za taj kraj, bilo da su potjecali iz njega ili da su tamo \u010distili zaraslo imanje i sli\u010dno. Na sastancima i raspravama o mogu\u0107nostima projekta zaklju\u010dili smo da \u0107e nas suradnja prevelikog broja institucija usporavati u radu te da bi doista bilo dobro osnovati udrugu gra\u0111ana koja bi mogla biti krovni partner na europskim projektima, ali i razviti niz drugih aktivnosti iz sfere popularizacije i prezentacije ba\u0161tine Banovine. Osje\u0107ali smo potrebu stvoriti forum u kojem \u0107emo svoja znanja oboga\u0107ivati kroz me\u0111usobnu komunikaciju, a potom i podijeliti s javno\u0161\u0107u, kroz predavanja, izlo\u017ebe, rad sa \u0161kolama, razne manje projekte i sli\u010dno. Dru\u0161tvo je nakon brojnih administrativnih koraka osnovano u travnju 2015. godine, sa sjedi\u0161tem u Glini, po novom Zakonu o udrugama, koji nam je kao volonterima jako zakomplicirao i ote\u017eao stvari, umjesto da djeluje poticajno. Fokusirani smo na kraj koji se povijesno nazivao Banska krajina, Banski kraj, Banal Grenze<\/i>, Banija, Banovina itd., a geografski se nalazi u porje\u010dju Save, Gline, Kupe i Une.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Historiografija.hr: Tko su osniva\u010di, a tko \u010dlanovi Dru\u0161tva? <\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> Osniva\u010di su kolegice i kolege koji su pokrenuli inicijativu i bili prisutni na samom osniva\u010dkom sastanku, a \u010dlanovi su svi koji su pristupili u kasnijim danima. Me\u0111u nama zapravo nema razlike, osim one puke administrativne. <\/span>Danas nas ve\u0107 ima oko 40, uklju\u010duju\u0107i \u010dlanove s Odsjeka za povijest, Odsjeka za arheologiju, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju i Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, zatim \u010dlanove iz Hrvatskog instituta za povijest, Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu, Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva, Dr\u017eavnog arhiva u Sisku, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatske radiotelevizije, Gradskog muzeja Sisak, \u010dak i Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, nastavnike u \u0161kolama itd. Popis se a\u017eurira na webu.\u00a0\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Vama kao kroni\u010daru doga\u0111anja u hrvatskoj historiografiji Dru\u0161tvo mo\u017ee biti zanimljivo i kao svojevrsni pokus. Naime, neki muzealci ili restauratori u Dru\u0161tvu, kao <\/span>Darko Babi\u0107, Sanjin Miheli\u0107 ili Tajana Ple\u0161e, duboko su u temama prezentacije ba\u0161tine, ali b<\/span>rojni povjesni\u010dari i etnolozi u Dru\u0161tvu iza\u0161li su iz svoje komotne znanstvene sfere i sigurnih istra\u017eiva\u010dkih svjetova i otvorili se sudu javnosti. Svoje spoznaje sada poku\u0161avaju prezentirati u kratkom, jasnom i javnosti zanimljivom obliku. Facebook, na koji znanstvena javnost \u010desto podrugljivo gleda, minimum je komunikacijskih zahtjeva, a moramo po\u010deti u\u010diti i o reklamiranju ako \u017eelimo efekt. Moramo stjecati nova znanja u prijavi projekata koji nisu u sferi znanosti i to zahtijeva dodatan anga\u017eman. Uz to, \u010dlanovi moraju biti proaktivni i poticajni za lokalne aktere te izdvojiti dodatno vrijeme, uz redovni posao, za pru\u017eanje potrebnih stru\u010dnih znanja i savjeta zajednici. Uglavnom, pokus za sada traje, ali godine \u0107e jo\u0161 biti potrebne da bi mogli zaklju\u010divati o njegovoj uspje\u0161nosti. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Koji su glavni ciljevi Dru\u0161tva?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> Popularizacija i prezentacija znanstvenih spoznaja o Banovini kroz izlo\u017ebe, predavanja i projekte, o\u010duvanje i prezentacija ba\u0161tine Banovine, etabliranje suradnje znanstvenih institucija i suradnje s lokalnom zajednicom, poticanje interdisciplinarnih i komparativnih istra\u017eivanja, podupiranje postoje\u0107ih inicijativa i udruga koje istra\u017euju i promoviraju povijesne, kulturne i prirodne vrijednosti kraja. U smislu prezentacije, kolegica Ivana Horbec odradila je doista golem posao oko izrade i odr\u017eavanja web-stranice Dru\u0161tva, a zatim i pokretanja Facebook stranice, ali i svojim izravnim sudjelovanjem u svim inicijativama. U svemu uvelike poma\u017ee i kolega Damir Stani\u0107 iz Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva. Kolegica Sanja Lon\u010dar obavila je niz poslova pri registraciji Dru\u0161tva te preuzela komunikaciju s LAG-ovima, ruralnim parlamentom i poslove oko kulturnog krajolika Zrinska gora, \u010dime postajemo dio ve\u0107ih organizacija i inicijativa. Kolegica Teodora Shek Brnardi\u0107 savjetuje nas oko razvoja odnosa na\u0161ih projekata i javnosti. Jo\u0161 naveliko u\u010dimo.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Tijekom pro\u0161le godine odr\u017eana je vrlo posje\u0107ena serija predavanja \u201cUtvrde Siska i Banovine\u201d. Kako su bila zami\u0161ljena predavanja?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> Seriju je inicirala i odli\u010dno organizirala gospo\u0111a Nela Ku\u0161ani\u0107, ravnateljica Dr\u017eavnog arhiva u Sisku, povodom obilje\u017eavanja Me\u0111unarodnog dana arhiva. Pomo\u0107 je pru\u017eao i kolega Ivica \u0160usti\u0107. Ta je partnerska suradnja protjecala na obostrano zadovoljstvo, uz velik odaziv. Od lipnja do prosinca 2016. odr\u017eano je pet predavanja stru\u010dnjaka koji su predstavili najnovije istra\u017eiva\u010dke spoznaje o odabranim utvrdama i trenutno stanje na terenu (Andrej \u017dmega\u010d o Sisku, Nata\u0161a \u0160tefanec i Damir Stani\u0107 o Gvozdanskom, Marija Karbi\u0107 o Kostajnici, Tajana Ple\u0161e i Petar Sekuli\u0107 o petrinjskim utvrdama te Hrvoje Kekez i Tajana Ple\u0161e o Zrinu). Trenutno, u suradnji s Gradskim muzejom Sisak i ravnateljem Vlatkom \u010cak\u0161iranom, koji je ujedno i u predsjedni\u0161tvu Dru\u0161tva, dogovaramo sli\u010dnu seriju od 7-8 predavanja odabranih istra\u017eiva\u010da o velikim vlastelinstvima i plemi\u0107kim obiteljima Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, koja bi se u muzeju odr\u017eala od o\u017eujka do svibnja 2017. godine. Ina\u010de, <\/span>Gradu Glini pru\u017eili smo pomo\u0107 oko organizacije obilje\u017eavanja 170. godi\u0161njice skladanja hrvatske himne organizacijom predavanja Vlaste \u0160voger, a<\/span> pripremamo i jo\u0161 neka individualna predavanja.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Uklju\u010dili ste se 2016. godine u obilje\u017eavanje Godine Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog \u2013 povodom 450. obljetnice Sigetske bitke \u2013 prire\u0111ivanjem izlo\u017ebe \u201cVojna krajina, Banska krajina i Zrinski u obrani od Osmanlija\u201d. Kako je koncipirana izlo\u017eba i gdje je sve predvi\u0111eno njezino odr\u017eavanje?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> <\/b>Da, pozvao nas je ured za kulturu Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, odnosno gospo\u0111a Vlasta Mesi\u0107. Izlo\u017eba “Vojna krajina, Banska krajina i Zrinski u obrani od Osmanlija” deklarirana je kao dio tog programa, zato smo poja\u010dano uklju\u010dili dijelove o Zrinskima u izlo\u017ebu. Osobno sam tada odr\u017eala i predavanje o Zrinskima za nastavnike povijesti Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, u organizaciji stru\u010dnog vije\u0107a nastavnika povijesti. Na samoj je izlo\u017ebi, pak, mjesecima intenzivno radilo 18 \u010dlanova Dru\u0161tva, ponajvi\u0161e onih koji se izravno bave povije\u0161\u0107u Vojne krajine (Vladimir Brnardi\u0107, Vlatko \u010cak\u0161iran, Ivica Golec, Ivana Horbec, Ivan\u010dica Je\u017e, Sanja Lazanin, Ivana Mileti\u0107 \u010cak\u0161iran, Vedran Mui\u0107, Tajana Ple\u0161e, Jak\u0161a Ragu\u017e, Teodora Shek Brnardi\u0107, Damir Stani\u0107, Marko \u0160ari\u0107, Nata\u0161a \u0160tefanec, Igor Vujatovi\u0107, Trpimir Vedri\u0161). Sve je prelomio i pripremio Ivan Landeka u svojoj tiskari Monogram, a pomagala je i Monja Krnjak. Stru\u010dni partneri bili su nam Hrvatski dr\u017eavni arhiv, koji nam je dao veliku prakti\u010dnu podr\u0161ku, zatim Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest i Hrvatski restauratorski zavod. I<\/span>zlo\u017eba u biti rekonstruira procese stvaranja i funkcioniranja Vojne krajine \u2013 obrambenog sustava protiv Osmanlija jedinstvenog u Europi. Po\u0161li smo od \u0161ire perspektive formiranja Vojne krajine na prostoru od Jadrana do Karpata, a zatim se postupno fokusirali na hrvatsko-slavonski prostor i, kona\u010dno, na sam prostor Banske krajine. Va\u017eni, op\u0107i kraji\u0161ki procesi i fenomeni problematizirani su na konkretnim primjerima, \u010desto s Banske krajine, kroz pet cjelina (Prostor Vojne krajine, Vojnokraji\u0161ka sjedi\u0161ta i utvrde, Svakodnevni \u017eivot kraji\u0161nika, Oficiri, plemi\u0107i, intelektualci, Kraji\u0161ki otisak u urbanom krajoliku banovinskih mjesta). Izlo\u017ebu smo postavili u Hrvatskoj Kostajnici za Kestenijadu 2016. godine, a set plakata tiskan je i za Prvu No\u0107 muzeja u Glini ’17, gdje \u0107e izlo\u017eba trajati do kraja velja\u010de. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Historiografija.hr: Mo\u017eete li ne\u0161to kazati o projektu No\u0107i muzeja u Glini, budu\u0107i da je manifestacija zakazana za skori 27. sije\u010dnja ove godine?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> U Glini, 27. sije\u010dnja 2017. organiziramo Prvu No\u0107 muzeja u Glini<\/i>, za koju nam je trebalo oko godinu i pol dana rada, dogovora s partnerima u gradu, pisanja projekata, istra\u017eivanja, sabiranja materijala, izrade plakata, organizacijskih poslova itd. Osim na\u0161e velike izlo\u017ebe o Vojnoj krajini u Knji\u017enici i \u010ditaonici Glina, <\/span>Srednja \u0161kola Glina na \u010delu s Anom Rizmaul priprema izlo\u017ebu “Slike o pro\u0161losti Gline” i timove u\u010denika za vo\u0111enje posjetilaca po gradu. Interpretacijski centar ba\u0161tine Banovine i KUU Vidu\u0161evac pripremili su filmski, scenski i izlo\u017ebeni program, studenti povijesti iz Rijeke izradili su veliku maketu \u017eupanije s relevantnim reljefom i utvrdama, a manifestaciju \u0107e otvoriti na\u0161a povijesna postrojba Prve i druge banske pukovnije, koja \u0107e biti slu\u017ebeno predstavljena pred gra\u0111anima i upravom Grada, te udruga ma\u017eoretkinja Glinske banice. Detaljan program dostupan je na webu, a Marin Kauri\u0107 je u ime Grada nesebi\u010dno pomagao oko niza organizacijskih detalja. Sudjelovat \u0107emo, ve\u0107 drugi put, i na No\u0107i muzeja u Hrvatskoj Kostajnici. <\/span>Ivana Horbec tamo \u0107e predstaviti svoju izlo\u017ebu o kostajni\u010dkom kontumacu i sanitarnom kordonu izme\u0111u Osmanskog Carstva i Habsbur\u0161ke Monarhije. Sa TZ Hrvatska Kostajnica, koju vodi gospo\u0111a Mirjana Lahovsky-\u017dli\u010dari\u0107, sura\u0111ivali smo ranijih godina kolega Sanjin Miheli\u0107 i ja, kroz terenske nastave studenata povijesti i projekte, a sada sura\u0111ujemo i kao Dru\u0161tvo. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Spomenuli ste povijesne postrojbe. O \u010demu se radi i koja im je namjena?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec: <\/span><\/b>Na temelju istra\u017eivanja i projekta kolege Vladimira Brnardi\u0107a, stru\u010dnjaka za vojnu povijest, koji je ve\u0107 radio na osnivanju povijesnih postrojbi u Hrvatskoj, krenuli smo u vjernu rekonstrukciju kraji\u0161ke odore s kraja 18. stolje\u0107a, u sme\u0111oj i bijeloj varijanti. Kraji\u0161nici s Banske krajine nosili su sme\u0111u odoru kod ku\u0107e, a bijelu kada su i\u0161li na ratovanje po Europi. Predvidjeli smo oformiti postrojbu od 15-16 vojnika, po nekoliko iz svakog va\u017enijeg mjesta Banske krajine. Sredstvima \u017dupanije i Grada Gline, koji su projekt prepoznali, izradili smo pet odora. Izrada odora po mjeri je kompleksan obrtni\u010dki posao, ako se \u017eeli izraditi \u0161to preciznija replika originala. Na projektu radi renomirana kostimografkinja Sanja \u0160eler. Ko\u017enu obu\u0107u i remenje radi specijalizirani obrt (Kruh Vuk d.o.o.), kape klobu\u010dari (\u0160e\u0161ir d.o.o.), \u0161ivanje kroja\u010dice povijesnih kostima (Festina), a pu\u0161ke s bajunetama, identi\u010dne onima s kraja 18. stolje\u0107a, specijalizirani proizvo\u0111a\u010d Saguaro Arms. Izra\u0111ene odore nose \u010dlanovi Dru\u0161tva (Vladimir Brnardi\u0107, Vlatko \u010cak\u0161iran, Marin Kauri\u0107, Damir Stani\u0107 i Marko Rukavina). <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Dru\u0161tvo \u201cTerra banalis\u201d sudjeluje u nizu manifestacija. Za\u0161to su vam one va\u017ene?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> Zato \u0161to smo kroz rasprave zaklju\u010dili da bi se osim na inicijativi Referentnog i interpretativnog centra za povijest Vojne krajine u Glini<\/i> trebali vidljivije povezati sa \u0161kolama, ustanovama, udrugama i pojedincima u Glini i \u017eupaniji, stalno skretati pa\u017enju na bogatu ba\u0161tinu kraja, pripremati javnost za novu ba\u0161tinsku instituciju i poku\u0161ati ju oformiti u suradnji sa \u0161to vi\u0161e aktera. Tako da ona ne bude samo intervencija nekih znanstvenika iz Zagreba, nego da Dru\u0161tvo kroz razne aktivnosti okuplja sve zainteresirane, da bude inkluzivno u smislu ljudi i ideja. Samo ako Dru\u0161tvo i budu\u0107i Centar budu otvoreni i pristupa\u010dni svima, bliski, zanimljivi i potrebni u kulturnom \u017eivotu kraja, ono \u0161to radimo imat \u0107e dugoro\u010dnog smisla. Zato smo oko malih projekata fleksibilni i rado se dogovaramo. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Koji su planovi Dru\u0161tva za 2017. godinu?<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec:<\/span><\/b> Nakon zastoja zbog tehni\u010dkih pote\u0161ko\u0107a s konzultantima, ponovno je pokrenut postupak dorade dokumentacije za drugi krug natje\u010daja Europskog fonda za regionalni razvoj za na\u0161 Referentni i interpretativni centar<\/i> u Kapelnikovom stanu. Radi se o suradnji s Razvojnom agencijom Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije SIMORA i novoosnovanom Agencijom za razvoj grada Gline na \u010delu s Markom Rukavinom. Dru\u0161tvo Terra banalis<\/i>, kao partner na projektu, sudjeluje u razradi svih komponenti projekta koji bi mo\u017eda ve\u0107 i ove godine mogao krenuti u realizaciju. Nakon predstoje\u0107eg sudjelovanja u <\/span>No\u0107i muzeja u Glini i Hrvatskoj Kostajnici, prijavit \u0107emo na razne natje\u010daje neke teku\u0107e i nekoliko novih projekata. Dalje ide na\u0161 projekt povijesnih postrojbi (imamo tek tre\u0107inu predvi\u0111enih kraji\u0161kih odora), te projekt No\u0107i muzeja 2018. u Glini, kao i partnersko pomaganje TZ Hrvatska Kostajnica. Konzervatorski odjel u Sisku bi u partnerstvu s Dru\u0161tvom za Dane europske ba\u0161tine organizirao u Glini program s temom “Kulturni krajolik Zrinska gora”, s predavanjima, izlo\u017ebom i tematskim radionicama. Ide i projekt od 7-8 predavanja o plemi\u0107kim vlastelinstvima Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, u partnerstvu s Gradskim muzejom Sisak te mali projekt oko \u017eivota i djela Zlatka \u0160ulenti\u0107a u Glini. Pomagat \u0107emo i Srednjoj \u0161koli Glina s njihovim projektima koji \u0107e u\u0107i u No\u0107 muzeja 2018. te sura\u0111ivati s novoosnovanim <\/span>Interpretacijskim centrom ba\u0161tine Banovine u Glini. U planu su i aktivnosti u partnerstvu s Arheolo\u0161kim muzejom u Zagrebu. Sve \u0107e biti transparentno prezentirano na na\u0161em webu i Facebook stranici. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

(pozivamo da pratite internetsku stranicu http:\/\/terrabanalis.wixsite.com\/terrabanalis i Facebook stranicu https:\/\/www.facebook.com\/terrabanalis\/ na kojoj su informacije o doga\u0111anjima kao i prate\u0107i materijali)<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Prema svemu navedenom o\u010dito je da razgovor o Dru\u0161tvu \u201eTerra banalis\u201c ne zna\u010di samo upoznavanje s radom Dru\u0161tva nego \u2013 s obzirom na mnoge udruge u Hrvatskoj koje se bave povijesnim temama \u2013 i op\u0107eniti razgovor o potencijalima i ograni\u010denjima djelovanja takvih udruga. Kakvo je va\u0161e na\u010delno mi\u0161ljenje o tome, kao i u odnosu na dosada\u0161nje iskustvo djelovanja Dru\u0161tva? Naime \u010dini nam se da Dru\u0161tvo \u201cTerra banalis\u201d vrlo uspje\u0161no povezuje vi\u0161e institucija i pojedinaca iz znanstvenih, obrazovnih, stru\u010dnih, kulturnih i turisti\u010dkih krugova te da mo\u017ee biti poticajan model i za druge udruge.<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Nata\u0161a \u0160tefanec: <\/span><\/b>To dosta ovisi o na\u010delnim pitanjima, poput pitanja \u0161to uop\u0107e \u010diniti s ba\u0161tinom; \u0161to, gdje i kako prezentirati; \u0161to konzervirati; \u0161to restaurirati i koliko intervenirati; \u0161to jednostavno zatrpati za kasnije generacije; koliko nam ba\u0161tinskih ustanova zapravo treba i kakvih itd. Razmi\u0161ljaju\u0107i o svom Centru<\/i> i novim interpretativnim centrima s kojima sura\u0111ujemo, i mi sve \u010de\u0161\u0107e postavljamo razna na\u010delna pitanja. U javnosti je neupitna teza da ba\u0161tinu treba \u010duvati i \u0161tititi jer je neprocjenjivo vrijedna, ali koliko je dru\u0161tvo doista spremno ulagati u njezinu za\u0161titu, pogotovo ako ne donosi o\u010dekivanu dobit? S otvaranjem lokacija za posjetitelje, postavlja se pitanje odnosa ulo\u017eenog i mogu\u0107e dobiti, daljnjeg odr\u017eavanja itd. Kad su u pitanju na\u0161e manje inicijative, izlo\u017ebe, predavanja, postavljanje info-panela i sli\u010dno, koje se realiziraju u kra\u0107im rokovima, omjer ulo\u017eenog i dobivenog je jasan. Mi takva optere\u0107enja kao udruga mo\u017eemo volonterski izdr\u017eati, a o\u010digledni su i velik odaziv i zadovoljstvo javnosti u SM\u017d. Oko ve\u0107ih inicijativa, u kojima se godine ula\u017eu u projektnu prijavu, s neizvjesnim rezultatima, \u010desto se pitamo ho\u0107e li sve to imati smisla? Ho\u0107e li biti posjetilaca u koli\u010dinama koje bi bile recipro\u010dne financijskim i intelektualnim ulaganjima? Ho\u0107e li se ustanova s dva ili tri nova zaposlenika, iako i inovativna i stru\u010dno utemeljena, mo\u0107i izdr\u017eavati od ulaznica i posjetilaca? Koliko posjetilaca treba biti? Jesu li va\u017ene samo brojke ili i ba\u0161tina? Ho\u0107e li mre\u017ea OPG-ova i popratnih djelatnosti adekvatno pratiti izgradnju mre\u017ee ba\u0161tinskih institucija i kreirati prate\u0107u ponudu? Ho\u0107e li biti smje\u0161tajnih kapaciteta za vikend- turiste? Zagreb je kao najve\u0107a konglomeracija relativno blizu, no kako aktivirati zagreba\u010dke obitelji, parove, pojedince, razne vrste turista na posjet kraju koji je 60-80 km daleko. Ho\u0107e li do\u0107i jednom ili vi\u0161e puta?\u00a0\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Radi se o regiji koja je gospodarski i demografski izrazito zapu\u0161tena i ne mo\u017ee ra\u010dunati na infrastrukturu te priljev turista i gostiju koji je, primjerice, dalmatinskim podru\u010djima automatski osiguran. Oko svake ba\u0161tinske ustanove u ovom kraju potrebni su ve\u0107i napori da bi ona opstala ‘u plusu’, pogotovo ako se inzistira na stru\u010dnim kadrovima, bogatoj ponudi aktivnosti i sli\u010dno. Osim toga, ljudi u na\u0161oj udruzi imaju i svoje primarne poslove koje ne smiju zanemariti, a koji se ipak samo dijelom preklapaju s radom u udruzi. Trenutno, a to traje od po\u010detka 2013., uglavnom svi mi volontiramo, neki jako puno. Za sada, dok se u nizu manjih projekata pokazuju rezultati, to ne pada prete\u0161ko, a \u010desto je pra\u0107eno i s puno zadovoljstva \u0161to se postiglo ne\u0161to lijepo i vrijedno za zajednicu. Ipak, za sada ne vidim da se u znanstvenoj zajednici i na razini MZO\u0160-a takvim djelatnostima u popularizaciji znanosti i bliskijem umre\u017eavanju raznih stru\u010dnjaka i entuzijasta, koji mogu pomo\u0107i u vrednovanju i revitalizaciji ba\u0161tine, pru\u017ea aktivna, vidljiva pomo\u0107 i podr\u0161ka. Zapravo, znanstvenici iz humanisti\u010dkih znanosti mogu provesti \u017eivot, a da ne u\u0111u ni u jedan ba\u0161tinski projekt, jer nema institucionalne podr\u0161ke takvim djelatnostima. Sve \u010desto ostaje na osobnom entuzijazmu. Zbog toga se ipak ne bih usudila davati prognoze i dalekose\u017ena predvi\u0111anja oko toga \u0161to \u0107e biti s na\u0161om udrugom. Dosta \u0107e ovisiti o ustrajnosti \u010dlanova i op\u0107im okolnostima u zemlji. Naravno da bi bilo prelijepo \u010duti da smo nekome poslu\u017eili kao model i da smo postigli ne\u0161to od trajnije vrijednosti, ali trenutno nam je cilj odr\u017eati tempo s raznim manjim projektima i akcijama u \u017eupaniji te zaokru\u017eiti veliki anga\u017eman oko Centra<\/i> u Glini. Tek nakon toga mo\u0107i \u0107e do\u0107i prve velike ocjene. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Historiografija.hr: Hvala na razgovoru. Nastavit \u0107emo sa zanimanjem pratiti rad Dru\u0161tva i prenositi obavijesti o novost<\/span><\/a>ima.<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-2848","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-intervjui"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":2848,"position":0},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2848,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":2848,"position":2},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2848,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2848"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3540,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2848\/revisions\/3540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}