Matica slova\u010dka Zagreb, Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo, predstavnik slova\u010dke nacionalne manjine Grada Zagreba i \u010ce\u0161ka beseda Zagreb obilje\u017eili su u utorak 23. studenog 100. godi\u0161njicu ro\u0111enja slova\u010dkog politi\u010dara Alexandera Dub\u010deka, vo\u0111e Pra\u0161kog prolje\u0107a 1968. o kojem je predavanje odr\u017eao predsjednik H\u010cD-a, povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac.<\/p>\n\n\n\n
On je istaknuo da je Dub\u010dek jedna od osoba koja simbolizira razdoblje \u010cehoslova\u010dke, jedan od trojice koji su poznati i izvan granica \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke, uz Tom\u00e1\u0161a Masaryka i V\u00e1clava Havela te vjerojatno globalno najpoznatiji Slovak. \u201eBio je jednako omiljen i me\u0111u Slovacima i me\u0111u \u010cesima, cijenjen u Europi i svijetu kao jedan od prethodnika Mihaila Gorba\u010dova i njegovih reformi, no oko Dub\u010deka postoje i kontroverze, ve\u0107 zbog same \u010dinjenice da je bio komunist i \u010delnik komunisti\u010dkog re\u017eima, a jo\u0161 vi\u0161e zbog nekih poteza koje je u\u010dinio, odnosno koje nije u\u010dinio, pogotovo u vrijeme gu\u0161enja Pra\u0161kog prolje\u0107a i nakon njega. No u op\u0107oj svijesti prete\u017ee ono pozitivno, prije svega \u010dinjenica da je Dub\u010dek bio jedan od komunista koji je shva\u0107ao njegove nedostatke i nepravde koje re\u017eim \u010dini, i koji ih je poku\u0161ao promijeniti. . Kad je shvatio da komunisti\u010dka praksa ne valja, poku\u0161ao ju je mijenjati, ali zaboravio je da nije on bio taj koji odlu\u010duje nego Moskva. Tek kad su u vrijeme Gorba\u010dova reforme po\u010dele u samom Sovjetskom savezu komunizam je po\u010deo popu\u0161tati i u ostalim zemljama\u201c, rekao je Lipovac. <\/p>\n\n\n\n
Alexander Dub\u010dek rodio se 27. studenog 1921. u slova\u010dkom selu Uhrovecu u okrugu Banovce nad Bebravou, a od 1925. do 1938. s obitelji je \u017eivio u SSSR-u. Po povratku u domovinu u\u010dio je za strojobravara, postao \u010dlan Komunisti\u010dke partije Slova\u010dke, a 1944. pridru\u017eio se partizanima. Nakon Drugog svjetskog rata bio je na partijskim funkcijama u Tren\u010d\u00ednu i Bratislavi, a od 1955. do 1958. poha\u0111ao je Visoku politi\u010dku \u0161kolu u Moskvi. Razdoblje destaljinizacije sna\u017eno je utjecalo na Dub\u010dekovo politi\u010dko profiliranje. Nakon povratka iz Moskve Dub\u010dek napreduje u hijerarhiji pa je 1960. premje\u0161ten u Prag, na funkciju sekretara CK KP \u010cehoslova\u010dke za industriju. Istodobno, aktivno je sudjelovao u radu rehabilitacijskih komisija, koje su imale zada\u0107u prou\u010diti i revidirati sve montirane politi\u010dke procese, u kojima je stradalo vi\u0161e 200.000 osoba. Od 1963. do 1968. bio je prvi sekretar KP Slova\u010dke i pokrenuo demokratske procese, a 5. sije\u010dnja 1968. nakon ostavke Anton\u00edna Novotnog postaje prvi sekretar KP \u010cehoslova\u010dke \u010dime po\u010dinje reformski pokret prozvan Pra\u0161ko prolje\u0107e. Va\u017ean doga\u0111aj bilo je usvajanje Akcijskog programa 5. travnja u kojem se kao ciljevi postavljaju demokratizacija politi\u010dkog i ekonomskog \u017eivota, izjedna\u010davanje statusa \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke (federalizacija dr\u017eave), rehabilitacija \u017ertava \u010distki, sloboda tiska\u2026 Akcijski plan izazvao je \u017eestok otpor doma\u0107eg konzervativnog partijskog \u010dlanstva, ali istodobno nije bio dovoljno radikalan za dio javnosti i reformske struje koja je Dub\u010deku prigovarala da nema hrabrosti otvoreno stupiti u sukob sa sovjetskim mo\u0107nicima. Prigovarali su da Dub\u010dek \u017eeli samo demokratizirati partiju, ali ne i dru\u0161tvo, no on je htio u reforme u\u0107i krajnje oprezno. Kad je Moskva shvatila kamo vode Dub\u010dekove reforme, po\u010dela je otvoreno optu\u017eivati vodstvo u Pragu za izdaju socijalizma i kontrarevoluciju i tra\u017eiti \u201ezdrave snage\u201c. Dub\u010dek je kategori\u010dki odbijao sve napade iz Kremlja i u tomu je imao podr\u0161ku ogromnog dijela partijskog \u010dlanstva i naroda, dok je u inozemstvu potporu dobio jedino od Josipa Broza Tita i Nicolaea Ceausescua koji su u kolovozu 1968. posjetili Prag. No pet zemalja Var\u0161avskog pakta (SSSR, DDR, Poljska, Ma\u0111arska i Bugarska) okupirale su \u010cehoslova\u010dku 21. kolovoza 1968. Dub\u010dek i naju\u017ei krug suradnika (predsjednik vlade Old\u0159ich \u010cern\u00edk, predsjednik skup\u0161tine Josef Smrkovsk\u00fd i predsjednik Narodne fronte Franti\u0161ek Kriegel) bili su uhi\u0107eni i tajno preba\u010deni u Moskvu, kako bi bili prisiljeni na predaju, a pridru\u017eio im se i predsjednik \u010cehoslova\u010dke Ludv\u00edk Svoboda. U Moskvi su natjerani na kapitulaciju, svjesni da bi oru\u017eani otpor \u010ceha i Slovaka zavr\u0161io masovnim krvoproli\u0107em.<\/p>\n\n\n\n
Dub\u010dek je unato\u010d porazu svoje politi\u010dke koncepcije ostao na \u010delu KP\u010c do travnja 1969. i tu mu je bila najve\u0107a \u017eivotna i politi\u010dka gre\u0161ka jer svojom je nazo\u010dno\u0161\u0107u davao legitimitet novoj politi\u010dkoj situaciji. S \u010dela partije oti\u0161ao je tek u travnju 1969. i bio izabran za predsjednika Federalne skup\u0161tine. U rujnu je smijenjen i u prosincu poslan za veleposlanika u Tursku, no u lipnju 1970. vratio se u domovinu i za kaznu je smijenjen i izba\u010den iz partije. U javnost je Dub\u010dek ponovno zakora\u010dio 1988. kad je dao intervju talijanskom komunisti\u010dkom dnevniku L Unit\u00e0<\/em>, a iste godine sveu\u010dili\u0161te u Bologni dodijelilo mu je po\u010dasni doktorat i Dub\u010dek je dobio dozvolu re\u017eima da ga ode primiti. Do\u010dek u Italiji bio je veli\u010danstven, a Dub\u010dek se sastao i s papom Ivanom Pavlom II. Dub\u010dek je na dan po\u010detka Bar\u0161unaste revolucije, 17. studenog 1989., bio u Pragu i na par sati bio uhap\u0161en, a svoj prvi govor, na V\u00e1clavskim n\u00e1m\u011bstima odr\u017eao je 24. studenog i tisu\u0107e ljudi je skandiralo \u201eDub\u010dek na hrad\u201c, tj. Dub\u010deka za predsjednika. Unato\u010d karizmi, ipak je ostavljao dojam da \u017eivi u pro\u0161lim vremenima, jer u vrijeme kad ljudi vi\u0161e nisu htjeli \u010duti ni za kakav socijalizam, on je govorio o obnovi ideala socijalizma s ljudskim likom. Nakon \u0161to je Gust\u00e1v Hus\u00e1k 10. prosinca 1989. dao ostavku na mjesto predsjednika \u010cehoslova\u010dke krenula je utrka za njegovog nasljednika. Jedan od kandidata bio je i Dub\u010dek, no vlada koju je predvodio reformski komunist Slovak Mari\u00e1n \u010calfa odlu\u010dila je za predsjednika podr\u017eati vode\u0107eg \u010de\u0161kog disidenta i predvodnika Bar\u0161unaste revolucije knji\u017eevnika V\u00e1clava Havela koji je izabran 29. prosinca. Dub\u010dek je kooptiran u Federalnu skup\u0161tinu koja ga je 28. prosinca izabrala za svog predsjednika. Isti je polo\u017eaj Dub\u010dek zadr\u017eao i nakon izbora u lipnju 1990. i ostao do lipnja 1992. Tada je na izborima izabran za zastupnika. Na toj du\u017enost je 1. rujna te\u0161ko stradao u prometnoj nesre\u0107i na autocesti Prag-Brno od \u010dijih je posljedica umro 7. studenog 1992. u bolnici u Pragu.<\/p>\n\n\n\n Slovaci danas Dub\u010deka smatraju jednim od svojih najve\u0107ih velikana, \u0161to se vidi i po posmrtnim po\u010dastima (trg pred parlamentom u Bratislavi, sveu\u010dili\u0161te u Tren\u010d\u00ednu), dok u \u010ce\u0161koj nema nijednu ulicu ni trg.<\/p>\n\n\n\n Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28476,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28473","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Dubcek-predavanje.jpg?fit=1800%2C690&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55733","url_meta":{"origin":28473,"position":0},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Chris Wickham (1950\u20132026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Chris Wickham preminuo je 9. listopada 2026. u 77. godini \u017eivota. Bio je jedan od najistaknutijih istra\u017eiva\u010da srednjovjekovne Europe, osobito povijesti srednjovjekovne Italije te dru\u0161tvenih i gospodarskih promjena od kasne antike do razvijenoga srednjeg vijeka Doktorirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Oxfordu 1975., a od 1977. predavao je na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Chris-Wickham.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":28473,"position":1},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55668,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55668","url_meta":{"origin":28473,"position":2},"title":"Zagreb jo\u0161 \u010deka ulice Lelje Dobroni\u0107 i Emilija Laszowskog! \u2013 Inicijativa za imenovanje javnih povr\u0161ina u njihovu \u010dast","author":"Filip \u0160imunjak","date":"7. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pitanje kome u \u010dast i zbog kojih zasluga imenujemo ulice, trgove i druge javne povr\u0161ine usko je povezano s na\u0161im odnosom prema pro\u0161losti i vrijednostima koje kao zajednica \u017eelimo istaknuti. Odabirom imena grad odaje priznanje pojedincima i \u010duva uspomenu na njihov doprinos, pa ne \u010dudi \u0161to odluke o imenovanju, a\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Dobronic-Laszowski-Featured-Image.jpg?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55682,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55682","url_meta":{"origin":28473,"position":3},"title":"Predstava \u201eCoprnica Dragica\u201c u Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zagreba\u010dkom Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica tijekom listopada, studenoga i prosinca odr\u017eava se niz izvjedbi predstave \u201eCoprnica Dragica\u201c, radnjom smje\u0161tena u srednjovjekovni Zagreb. O predstavi Pametan \u0107e vladati svojom \u0107udi, budala \u0107e joj slu\u017eiti... O, da..., promijenilo se puno toga od te davne, srednjovjekovne slike Zagreba, kakav je bio te\u2026","rel":"","context":"U "Kazali\u0161ne predstave"","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":28473,"position":4},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56098","url_meta":{"origin":28473,"position":5},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje – Richard Overy: Odgovornost povjesni\u010dara ne svodi se na dokazivanje koji je diktator bio opakiji ve\u0107 na razumijevanje povijesnih procesa koji su utjecali na toliku nasilnost njihovih diktatura","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"\"Implicitna pretpostavka da su i Staljin i Hitler istoga krvavog kova zamaglila je svaku stvarnu razliku me\u0111u njima. No takva je usporedba isto toliko intelektualno jalova koliko i raniji poku\u0161aj da se sve diktature svedu na isti tip totalitarizma. Nitko ne sumnja u grozote tih dviju diktatura, no bilo bi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/diktatori.jpg?fit=685%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/diktatori.jpg?fit=685%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/diktatori.jpg?fit=685%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28473"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28475,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28473\/revisions\/28475"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}