Matica slova\u010dka Zagreb, Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo, predstavnik slova\u010dke nacionalne manjine Grada Zagreba i \u010ce\u0161ka beseda Zagreb obilje\u017eili su u utorak 23. studenog 100. godi\u0161njicu ro\u0111enja slova\u010dkog politi\u010dara Alexandera Dub\u010deka, vo\u0111e Pra\u0161kog prolje\u0107a 1968. o kojem je predavanje odr\u017eao predsjednik H\u010cD-a, povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac.<\/p>\n\n\n\n
On je istaknuo da je Dub\u010dek jedna od osoba koja simbolizira razdoblje \u010cehoslova\u010dke, jedan od trojice koji su poznati i izvan granica \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke, uz Tom\u00e1\u0161a Masaryka i V\u00e1clava Havela te vjerojatno globalno najpoznatiji Slovak. \u201eBio je jednako omiljen i me\u0111u Slovacima i me\u0111u \u010cesima, cijenjen u Europi i svijetu kao jedan od prethodnika Mihaila Gorba\u010dova i njegovih reformi, no oko Dub\u010deka postoje i kontroverze, ve\u0107 zbog same \u010dinjenice da je bio komunist i \u010delnik komunisti\u010dkog re\u017eima, a jo\u0161 vi\u0161e zbog nekih poteza koje je u\u010dinio, odnosno koje nije u\u010dinio, pogotovo u vrijeme gu\u0161enja Pra\u0161kog prolje\u0107a i nakon njega. No u op\u0107oj svijesti prete\u017ee ono pozitivno, prije svega \u010dinjenica da je Dub\u010dek bio jedan od komunista koji je shva\u0107ao njegove nedostatke i nepravde koje re\u017eim \u010dini, i koji ih je poku\u0161ao promijeniti. . Kad je shvatio da komunisti\u010dka praksa ne valja, poku\u0161ao ju je mijenjati, ali zaboravio je da nije on bio taj koji odlu\u010duje nego Moskva. Tek kad su u vrijeme Gorba\u010dova reforme po\u010dele u samom Sovjetskom savezu komunizam je po\u010deo popu\u0161tati i u ostalim zemljama\u201c, rekao je Lipovac. <\/p>\n\n\n\n
Alexander Dub\u010dek rodio se 27. studenog 1921. u slova\u010dkom selu Uhrovecu u okrugu Banovce nad Bebravou, a od 1925. do 1938. s obitelji je \u017eivio u SSSR-u. Po povratku u domovinu u\u010dio je za strojobravara, postao \u010dlan Komunisti\u010dke partije Slova\u010dke, a 1944. pridru\u017eio se partizanima. Nakon Drugog svjetskog rata bio je na partijskim funkcijama u Tren\u010d\u00ednu i Bratislavi, a od 1955. do 1958. poha\u0111ao je Visoku politi\u010dku \u0161kolu u Moskvi. Razdoblje destaljinizacije sna\u017eno je utjecalo na Dub\u010dekovo politi\u010dko profiliranje. Nakon povratka iz Moskve Dub\u010dek napreduje u hijerarhiji pa je 1960. premje\u0161ten u Prag, na funkciju sekretara CK KP \u010cehoslova\u010dke za industriju. Istodobno, aktivno je sudjelovao u radu rehabilitacijskih komisija, koje su imale zada\u0107u prou\u010diti i revidirati sve montirane politi\u010dke procese, u kojima je stradalo vi\u0161e 200.000 osoba. Od 1963. do 1968. bio je prvi sekretar KP Slova\u010dke i pokrenuo demokratske procese, a 5. sije\u010dnja 1968. nakon ostavke Anton\u00edna Novotnog postaje prvi sekretar KP \u010cehoslova\u010dke \u010dime po\u010dinje reformski pokret prozvan Pra\u0161ko prolje\u0107e. Va\u017ean doga\u0111aj bilo je usvajanje Akcijskog programa 5. travnja u kojem se kao ciljevi postavljaju demokratizacija politi\u010dkog i ekonomskog \u017eivota, izjedna\u010davanje statusa \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke (federalizacija dr\u017eave), rehabilitacija \u017ertava \u010distki, sloboda tiska\u2026 Akcijski plan izazvao je \u017eestok otpor doma\u0107eg konzervativnog partijskog \u010dlanstva, ali istodobno nije bio dovoljno radikalan za dio javnosti i reformske struje koja je Dub\u010deku prigovarala da nema hrabrosti otvoreno stupiti u sukob sa sovjetskim mo\u0107nicima. Prigovarali su da Dub\u010dek \u017eeli samo demokratizirati partiju, ali ne i dru\u0161tvo, no on je htio u reforme u\u0107i krajnje oprezno. Kad je Moskva shvatila kamo vode Dub\u010dekove reforme, po\u010dela je otvoreno optu\u017eivati vodstvo u Pragu za izdaju socijalizma i kontrarevoluciju i tra\u017eiti \u201ezdrave snage\u201c. Dub\u010dek je kategori\u010dki odbijao sve napade iz Kremlja i u tomu je imao podr\u0161ku ogromnog dijela partijskog \u010dlanstva i naroda, dok je u inozemstvu potporu dobio jedino od Josipa Broza Tita i Nicolaea Ceausescua koji su u kolovozu 1968. posjetili Prag. No pet zemalja Var\u0161avskog pakta (SSSR, DDR, Poljska, Ma\u0111arska i Bugarska) okupirale su \u010cehoslova\u010dku 21. kolovoza 1968. Dub\u010dek i naju\u017ei krug suradnika (predsjednik vlade Old\u0159ich \u010cern\u00edk, predsjednik skup\u0161tine Josef Smrkovsk\u00fd i predsjednik Narodne fronte Franti\u0161ek Kriegel) bili su uhi\u0107eni i tajno preba\u010deni u Moskvu, kako bi bili prisiljeni na predaju, a pridru\u017eio im se i predsjednik \u010cehoslova\u010dke Ludv\u00edk Svoboda. U Moskvi su natjerani na kapitulaciju, svjesni da bi oru\u017eani otpor \u010ceha i Slovaka zavr\u0161io masovnim krvoproli\u0107em.<\/p>\n\n\n\n
Dub\u010dek je unato\u010d porazu svoje politi\u010dke koncepcije ostao na \u010delu KP\u010c do travnja 1969. i tu mu je bila najve\u0107a \u017eivotna i politi\u010dka gre\u0161ka jer svojom je nazo\u010dno\u0161\u0107u davao legitimitet novoj politi\u010dkoj situaciji. S \u010dela partije oti\u0161ao je tek u travnju 1969. i bio izabran za predsjednika Federalne skup\u0161tine. U rujnu je smijenjen i u prosincu poslan za veleposlanika u Tursku, no u lipnju 1970. vratio se u domovinu i za kaznu je smijenjen i izba\u010den iz partije. U javnost je Dub\u010dek ponovno zakora\u010dio 1988. kad je dao intervju talijanskom komunisti\u010dkom dnevniku L Unit\u00e0<\/em>, a iste godine sveu\u010dili\u0161te u Bologni dodijelilo mu je po\u010dasni doktorat i Dub\u010dek je dobio dozvolu re\u017eima da ga ode primiti. Do\u010dek u Italiji bio je veli\u010danstven, a Dub\u010dek se sastao i s papom Ivanom Pavlom II. Dub\u010dek je na dan po\u010detka Bar\u0161unaste revolucije, 17. studenog 1989., bio u Pragu i na par sati bio uhap\u0161en, a svoj prvi govor, na V\u00e1clavskim n\u00e1m\u011bstima odr\u017eao je 24. studenog i tisu\u0107e ljudi je skandiralo \u201eDub\u010dek na hrad\u201c, tj. Dub\u010deka za predsjednika. Unato\u010d karizmi, ipak je ostavljao dojam da \u017eivi u pro\u0161lim vremenima, jer u vrijeme kad ljudi vi\u0161e nisu htjeli \u010duti ni za kakav socijalizam, on je govorio o obnovi ideala socijalizma s ljudskim likom. Nakon \u0161to je Gust\u00e1v Hus\u00e1k 10. prosinca 1989. dao ostavku na mjesto predsjednika \u010cehoslova\u010dke krenula je utrka za njegovog nasljednika. Jedan od kandidata bio je i Dub\u010dek, no vlada koju je predvodio reformski komunist Slovak Mari\u00e1n \u010calfa odlu\u010dila je za predsjednika podr\u017eati vode\u0107eg \u010de\u0161kog disidenta i predvodnika Bar\u0161unaste revolucije knji\u017eevnika V\u00e1clava Havela koji je izabran 29. prosinca. Dub\u010dek je kooptiran u Federalnu skup\u0161tinu koja ga je 28. prosinca izabrala za svog predsjednika. Isti je polo\u017eaj Dub\u010dek zadr\u017eao i nakon izbora u lipnju 1990. i ostao do lipnja 1992. Tada je na izborima izabran za zastupnika. Na toj du\u017enost je 1. rujna te\u0161ko stradao u prometnoj nesre\u0107i na autocesti Prag-Brno od \u010dijih je posljedica umro 7. studenog 1992. u bolnici u Pragu.<\/p>\n\n\n\n Slovaci danas Dub\u010deka smatraju jednim od svojih najve\u0107ih velikana, \u0161to se vidi i po posmrtnim po\u010dastima (trg pred parlamentom u Bratislavi, sveu\u010dili\u0161te u Tren\u010d\u00ednu), dok u \u010ce\u0161koj nema nijednu ulicu ni trg.<\/p>\n\n\n\n Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28476,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28473","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Dubcek-predavanje.jpg?fit=1800%2C690&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":28473,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":28473,"position":1},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":28473,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":28473,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":28473,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":28473,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28473"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28475,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28473\/revisions\/28475"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}