{"id":2846,"date":"2017-01-22T23:00:05","date_gmt":"2017-01-22T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2846"},"modified":"2017-01-22T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-22T23:00:05","slug":"predstavljanje-monografije-o-maksimirskim-naseljima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2846","title":{"rendered":"Predstavljanje monografije o Maksimirskim naseljima"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

vrijeme: 25.01.2017. 18:30 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

mjesto: Dvorana poslovne zgrade KRA\u0160 d.d., Ravnice 48, Zagreb<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

organizator: Naklada Ljevak d.o.o. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Naklada Ljevak poziva na predstavljanje knjige Antonija Jur\u010deva ‘Od \u017deljezni\u010dke kolonije do Ravnica – Monografija zagreba\u010dkog kvarta Maksimirska naselja’ koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 25. sije\u010dnja, u 18:30 sati, u dvorani poslovne zgrade KRA\u0160 d.d. <\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Sudjeluju:<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Stanko Ga\u010di\u0107, predsjednik Vije\u0107a Gradske \u010detvrti Maksimir<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Mladen Ku\u0161ec, publicist i knji\u017eevnik<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

dr. sc. Vi\u0161eslav Aralica, recenzent monografije<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

prof. dr. Velimir Sri\u0107a, sveu\u010dili\u0161ni profesor<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Antonio Jur\u010dev, autor monografije<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U programu sudjeluju:<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Hana Hegedu\u0161i\u0107<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Hrvoje Hegedu\u0161i\u0107<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dino Jelusi\u0107<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Voditelj programa je Mirko Fodor.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Monografija \u201eOd \u017deljezni\u010dke kolonije do Ravnica\u201c donosi sveobuhvatan pregled zanimljive povijesti zagreba\u010dkog kvarta Maksimirska naselja, od prvog naseljavanja 1923. godine pa sve do dana\u0161njih dana. Ipak povijest kvarta se\u017ee jo\u0161 dalje, do 1788. godine kad je biskup Maksimilijan Vrhovac zapo\u010deo ure\u0111ivati gustu vi\u0161estoljetnu hrastovu \u0161umu na jugoisto\u010dnom rubu Zagreba\u010dke gore, i pretvorio je u najve\u0107i hrvatski perivoj te jedan od prvih gradskih parkova otvorenih za javnost u Europi. Na prijelazu u 18. stolje\u0107e u isto\u010dnom dijelu kvarta bio je izgra\u0111en maksimirski majur, odnosno veliko gospodarsko imanje, pa zahvaljuju\u0107i tome kvart Maksimirska naselja mo\u017eemo smatrati jednim od najstarijih zagreba\u010dkih kvartova. Tu \u010dinjenicu potkrepljuje podatak kako je maksimirska kurija, trenutno najstarija stambena zgrada u kvartu, izgra\u0111ena prije 1794. godine.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Do dana\u0161njih dana Park Maksimir je ostao najprepoznatljivije podru\u010dje kvarta Maksimirska naselja, \u010demu najbolje svjedo\u010di posvojni pridjev u nazivu kvarta. Uz njega su se jo\u0161 smjestili mnogi va\u017eni simboli Grada Zagreba, poput Zoolo\u0161kog vrta, nogometnog kluba Dinamo, stadiona Maksimir i tvornice slatki\u0161a Kra\u0161. Ova monografija tako\u0111er daje pregled svih sportova koji su ve\u0107 du\u017ee od sto godina prisutni u kvartu Maksimirska naselja, zasigurno najtradicionalnijoj sportsko-rekreacijskoj lokaciji u Republici Hrvatskoj.  <\/span><\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Zanimljivo putovanje poglavljima ove monografije vodi nas kroz stare povijesne cjeline kvarta: \u017deljezni\u010dkom kolonijom, Ravnicama, parkom Maksimir, Fakultetskim dobrom i Sveticama. U monografiji su opisani svi najva\u017eniji doga\u0111aji iz njihove pro\u0161losti, kao i me\u0111usobne poveznice koje su promatrane kroz razna vremenska razdoblja. Pri\u010da o kvartu upotpunjena je mnogim, po prvi put objavljenim fotografijama, koje \u010ditateljima daju jasan pregled razvoja i \u0161irenja kvarta te njegove kasnije preobrazbe u suvremeni zagreba\u010dki kvart.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Ova monografija namijenjena je biv\u0161im, sada\u0161njim i budu\u0107im stanovnicima kvarta, istra\u017eiva\u010dima povijesti grada te zaljubljenicima u stari Zagreb i njegove pri\u010de. Vjerujem da \u0107e tekstovi i stare fotografije kod mnogih stanovnika kvarta o\u017eivjeti sje\u0107anja na dane njihovog djetinjstva i mladosti te na sve lijepe i ugodne trenutke koje nam ovaj kvart godinama pru\u017ea. Stru\u010dnoj i znanstvenoj zajednici neka ova monografija o kvartu Maksimirska naselja bude poticaj na daljnji rad kako se iznimno zanimljiva i bogata povijest ovog dijela grada ne bi zaboravila.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Monografija profesora Jur\u010deva najbolji je i najva\u017eniji zbir podataka koje, sad kad ih imamo, moramo znati, po\u0161tovati i voljeti. Pisana je da Koloniju ne zaboravimo i da sva sje\u0107anja sa\u010duvamo zauvijek.<\/font><\/i><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Mladen Ku\u0161ec<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

  <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u010cak i kad nismo, za razliku od autora Antonija Jur\u010deva, starosjedioci kvarta, po\u017eelimo biti u jednome od onih vagona preure\u0111enih za stanovanje, ili u jednoj od zgrada \u017deljezni\u010dkog naselja, po\u017eelimo biti tu, u svome malenome dvori\u0161tu za ljetnih ve\u010deri ili na cesti prekrivenoj debelim snijegom. <\/i>Biti tu sa svojim susjedima, poput jedne velike pro\u0161irene obitelji.  <\/span><\/span><\/i><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vi\u0161eslav Aralica<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvori: <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/font><\/span><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.ljevak.hr\/knjige\/knjiga-21752-od-zeljeznicke-kolonije-do-ravnica\/prikazi-1-o-knjizi<\/font><\/span><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2846","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2846"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2846\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}