{"id":28427,"date":"2021-11-24T19:43:28","date_gmt":"2021-11-24T19:43:28","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28427"},"modified":"2021-11-24T21:38:22","modified_gmt":"2021-11-24T21:38:22","slug":"tribina-bosna-i-hercegovina-scenografija-mozaicnosti-drzavnopravnih-okvira-i-nacionalistickih-ideologija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28427","title":{"rendered":"Tribina \u201eBosna i Hercegovina &#8211; scenografija mozai\u010dnosti dr\u017eavnopravnih okvira i nacionalisti\u010dkih ideologija\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Tribina \u201eBosna i Hercegovina &#8211; scenografija mozai\u010dnosti dr\u017eavnopravnih okvira i nacionalisti\u010dkih ideologija\u201c, \u010detvrtak 25. novembar, Muzej Kaknja, 18:00 sati.<\/p>\n\n\n\n<p>U\u010desnici tribine: \u2013 Prof. dr. Edin Radu\u0161i\u0107 (Sarajevo)- Doc. dr. Branimir Jankovi\u0107 (Zagreb)- Prof. dr. Amir Duranovi\u0107 (Sarajevo)- Doc. dr. Milivoj Be\u0161lin (Beograd)<\/p>\n\n\n\n<p>Moderatorica MA historije, Amra Veispahi\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Muzej Kaknja svojim aktivnostima ve\u0107 uobi\u010dajeno je i dio je op\u0107inskog protokola obilje\u017eavanja zna\u010dajnih datuma iz na\u0161e historije.<\/p>\n\n\n\n<p>Dan dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembar, ove godine u kakanjskom muzeju bit \u0107e u znaku odr\u017eavanja internacionalne tribine \u201eBosna i Hercegovina-scenografija mozai\u010dnosti dr\u017eavnopravnih okvira \u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Gosti predava\u010di su dio historijskog nau\u010dnog miljea iz BiH, Hrvatske i Srbije koji \u0107e, pored ostalog,&nbsp; kroz narativno propitivanje pribli\u017eiti nam historijske \u010dinjenice etnodiferenciranog osvje\u0161\u0107ivanja razli\u010ditih konfesionalnih skupina bosanskohercegova\u010dkog stanovni\u0161tva od perioda Osmanskog carstva do danas.<\/p>\n\n\n\n<p>Tribina \u0107e se odr\u017eati 25. novembra (\u010detvrtak), u Muzeju Kaknja s po\u010detkom u 18:00 sati.<\/p>\n\n\n\n<p>Bosna i Hercegovina je paradigmati\u010dna dr\u017eavna konstrukcija mnogostranosti etnija, religija, politika i drugih segmenata identiteta koji mogu biti parametri pri razumijevanju \u0161ire geopoliti\u010dke historije ju\u017enoslavenskih zemalja. Svojom multiidentifikacijskom odrednicom Bosna i Hercegovina je naslije\u0111e ju\u017enoslavenskih naroda i njihovih kultura i kao takva djeluje i danas, iako u politi\u010dki jako turbulentnom vremenu kada se pitanje njene odr\u017eivosti sve vi\u0161e destabilizira a naro\u010dito onog dijela njenog identiteta kojim se ona vijekovima mozai\u010dno predstavlja kao geopoliti\u010dki subjekt razli\u010ditih pluraliteta: naroda, religija, konfesija..<\/p>\n\n\n\n<p>Tribinom narativno propitujemo period etnodiferenciranog osvje\u0161\u0107ivanja razli\u010ditih konfesionalnih skupina bosanskohercegova\u010dkog stanovni\u0161tva u vremenu trajanja Osmanskog Carstva na ovim prostorima. Vremenskom kontinuirano\u0161\u0107u podani\u010dkog statusa sa pojavom austrougarskog mandata uprave nad Bosnom i Hercegovinom, konfesionalno osvje\u0161\u0107ivanje ideolo\u0161ki se profilira okvirima etnonacionalizacije, odnosno izrazima: bosanski Srbi, bosanski Hrvati i (Kalajevi) Bo\u0161njaci. Propitujemo uzroke i posljedice administrativno-politi\u010dke posebnosti Bosanskog sand\u017eaka (ejaleta, vilajeta), te statusa \u201ecorpus separatum\u201c (zasebnog tijela) kroz vi\u0161testoljetnu podani\u010dku ulogu Bosne i Hercegovine u historiji dva potonula carstva\/monarhije. Pitamo se da li je njena adaptacija sa ostalim ju\u017enoslavenskim dr\u017eavama kroz dr\u017eavnopravnu formulaciju Kraljevine Jugoslavije ugu\u0161ila bosanskohercegova\u010dku samosvjesnost, odnosno, je li socijalisti\u010dka Jugoslavija progresivno artikulirala pluralnost kulturno-historijskih faktora bosanskog identiteta. Poredimo je (BiH) sa drugim sa\u010dinjavaju\u0107im jedinicima jugoslovenskih dr\u017eava (Kraljevine i SFRJ) i razmatramo tokove njenog progresivnog ili degradiraju\u0107eg razvoja.<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj realizacije tribine je nau\u010dno-valorizovanim pristupom razmotriti delikatna pitanja iz pro\u0161losti na\u0161e zemlje radi postizanja \u0161to ve\u0107eg nivoa educirane javnosti te umanjivanja pojava zloupotrebe historije u razli\u010dite ideolo\u0161ke svrhe.<\/p>\n\n\n\n<p>Spoznajmo historijske \u010dinjenice zarad bolje sada\u0161njosti i budu\u0107nosti<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-ksc-kakanj\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"D5CODxWkzC\"><a href=\"https:\/\/ksckakanj.ba\/muzej-kaknja-uskoro-internacionalna-tribina-povodom-dana-drzavnosti-bosne-i-hercegovine\/\">Muzej Kaknja: Uskoro \u2013 Internacionalna tribina povodom Dana dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Muzej Kaknja: Uskoro \u2013 Internacionalna tribina povodom Dana dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine&#8221; &#8212; KSC Kakanj\" src=\"https:\/\/ksckakanj.ba\/muzej-kaknja-uskoro-internacionalna-tribina-povodom-dana-drzavnosti-bosne-i-hercegovine\/embed\/#?secret=D5CODxWkzC\" data-secret=\"D5CODxWkzC\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/events\/264527525725609\">https:\/\/www.facebook.com\/events\/264527525725609<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/ksckakanj\">https:\/\/www.facebook.com\/ksckakanj<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28428,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28427","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Tribina-Kakanj.jpg?fit=763%2C608&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53739,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53739","url_meta":{"origin":28427,"position":0},"title":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Javna tribina \u201eNaslje\u0111e Hermana Boll\u00e9a u Zagrebu\u201c odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 28. svibnja 2026., u 18:00 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knji\u017enice Knji\u017enice grada Zagreba (Star\u010devi\u0107ev trg 4). Tribina se odr\u017eava u suradnji s projektom \u201eArhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.\u20131940.\u201c, koji se provodi na Institutu za povijest\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/arhzag-ipu-kgz-letak-20260528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":28427,"position":1},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":28427,"position":2},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":28427,"position":3},"title":"Tribina &#8220;Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":28427,"position":4},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53768","url_meta":{"origin":28427,"position":5},"title":"Ciklus tribina \u201eU lavirintu\u201c: Kud plovi ovaj svet","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa U lavirintu, Muzej 90-ih u Beogradu organizuje razgovor 28. maja 2026. u 19 \u010dasova o savremenim globalnim krizama, ratu, me\u0111unarodnom pravu i politi\u010dkim promenama koje oblikuju dana\u0161nji svet. Ratovi u Ukrajini, Gazi, Libanu i Iranu, kao i duboke politi\u010dke promene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama tokom druge administracije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28427","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28427"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28427\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28434,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28427\/revisions\/28434"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28428"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28427"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28427"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28427"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}