{"id":28416,"date":"2021-11-23T16:08:34","date_gmt":"2021-11-23T16:08:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28416"},"modified":"2021-11-23T16:09:45","modified_gmt":"2021-11-23T16:09:45","slug":"sasa-vukovic-prikaz-knjige-tom-gallagher-salazar-dictator-that-refused-to-die-2020","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28416","title":{"rendered":"Sa\u0161a Vukovi\u0107 – prikaz knjige – Tom Gallagher, “Salazar: Dictator That Refused to Die”, 2020."},"content":{"rendered":"\n

Tom Gallagher, Salazar: Dictator That Refused to Die<\/em>, London: Hurst & Company, 2020., 360 str.

<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vladaju\u0107i tom rubnom europskom zemljom od 1932. do 1968. godine, Ant\u00f3nio de Oliveira Salazar presudno je obilje\u017eio portugalsku povijest 20. stolje\u0107a. Pa ipak, unato\u010d nesvakida\u0161njem postojanju \u201ediktature bez diktatora\u201c, kako je Portugal tog vremena percipiran, u op\u0107im pregledima europske povijesti kao da je gurnut u stranu, a u hrvatskom kontekstu gotovo i potpuno nepoznat. Pisanju njegove suvremene biografije \u2013 s ciljem istra\u017eivanja kako su na kreiranje Salazarove li\u010dnosti utjecali ekonomski, religijski i akademski okoli\u0161, kako se i za\u0161to uklju\u010dio u svijet politike te kako je naposljetku podredio \u010ditavu dr\u017eavnu politiku svojoj volji \u2013 posvetio se stoga \u0161kotski politolog i povjesni\u010dar Tom Gallagher, rezultate svog rada objelodaniv\u0161i 2020. godine u knjizi Salazar: Dictator That Refused to Die<\/em>. Podijeljena na petnaest poglavlja, knjiga kronolo\u0161ki prati Salazarov \u017eivot od djetinjstva i mladosti do uspona na vlast, a potom i njegove dr\u017eavni\u010dke odluke i suo\u010davanje s izazovima u unutarnjoj i vanjskoj politici, da bi na kraju zavr\u0161ila poglavljem o politi\u010dkoj ostav\u0161tini re\u017eima nakon njegova pada 1974. godine. S obzirom na to, poglavlja je mogu\u0107e grupirati u nekoliko tematskih cjelina.<\/p>\n\n\n\n

            Prvu cjelinu, posve\u0107enu Salazarovom \u017eivotu do uspona na premijerski polo\u017eaj, \u010dine tri po\u010detna poglavlja. U prvom od njih, The Boy from Vimieiro<\/em>, naglasak je stavljen na dvije razine razvoja \u2013 prvu \u010dini razvoj Salazara kao osobe ro\u0111ene i odrasle u ruralnom dijelu Portugala, u obitelji upravitelja imanja s energi\u010dnom majkom i fatalisti\u010dkim ocem, dok drugu \u010dini sa\u017eeta prezentacija dru\u0161tvenog stanja u onodobnom Portugalu, osiroma\u0161enom nasljedniku kolonijalnoga imperija iz prethodnih stolje\u0107a, rastrganom izme\u0111u sukobljenih politi\u010dkih frakcija monarhisti\u010dke i republikanske orijentacije. U sljede\u0107em poglavlju, The Making of the Conservative<\/em>, Gallagher razra\u0111uje spomenute akademske i religijske utjecaje na razvoj Salazarovog svjetonazora. Posebno va\u017enu ulogu pritom je odigrao tada relativno nov socijalni nauk Katoli\u010dke Crkve, koji je budu\u0107i diktator usvojio tijekom svog obrazovanja u sjemeni\u0161tu. Uz to, s obzirom na Salazarovo odustajanje od sve\u0107eni\u010dkog poziva i upis pravnog fakulteta 1910. godine, autor prati i njegovo postupno isticanje u sveu\u010dili\u0161nim krugovima posve\u0107enima ekonomskim pitanjima, odnosno me\u0111u konzervativnim misliteljima. Napokon, u posljednjem poglavlju te cjeline, naslovljenom Scaling the Heights of Power<\/em>, Salazarov je daljnji \u017eivotni put uklopljen u kontekst vojnog udara 1926. godine, nakon kojega je \u2013 uslijed potrebe novih vlasti da novoste\u010denu kontrolu zadr\u017ee konsolidacijom nepovoljnoga ekonomskog stanja u zemlji \u2013 uslijedio Salazarov uspon me\u0111u strukturama mo\u0107i, kre\u0107u\u0107i se najprije tek od rada u Ministarstvu financija pa do kontrole nad potro\u0161njom svih resora vlasti, s dobivanjem premijerskog polo\u017eaja 1932. godine kao vrhuncem. Salazarova li\u010dnost pritom je rekonstruirana putem sa\u010duvane korespondencije i sje\u0107anja suvremenika, a pru\u017een je i detaljan osvrt na njegove rane suradnike.<\/p>\n\n\n\n

            Sljede\u0107a zami\u0161ljena cjelina po\u010dinje poglavljem Salazar Constructs His ‘New State’<\/em> koje predstavlja sredi\u0161nji dio knjige posve\u0107en prezentaciji Salazarove politi\u010dke ideje. Vode\u0107i se mi\u0161lju o nu\u017enosti \u201estvaranja Portugalaca kakve Portugal treba da bi postao velik\u201c, Salazar je kao izvor najve\u0107eg broja dotada\u0161njih problema ozna\u010dio prija\u0161nji liberalni sustav, odnosno zloporabe demokracije i politike op\u0107enito koje su ga karakterizirale. Smatraju\u0107i kako je stoga narodu i zemlji potrebna \u201epoliti\u010dka detoksikacija\u201c, novim ustavom iz 1933. godine u politi\u010dki je \u017eivot unio kombinaciju demokratskih i autoritarnih elemenata. Posebnu pa\u017enju autor je posvetio uvo\u0111enju na\u010dela korporativizma u portugalsko gospodarstvo te prevlasti izvr\u0161ne nad zakonodavnom vlasti, utjelovljenom u Nacionalnoj skup\u0161tini, odnosno jedinoj dopu\u0161tenoj stranci, Uni\u00e3o Nacional. Unato\u010d odre\u0111enim sli\u010dnostima s tada\u0161njim fa\u0161isti\u010dkim re\u017eimima, Gallagher kroz \u010ditavu knjigu pravi jasnu distinkciju izme\u0111u njih i Salazarovog re\u017eima.[1]<\/a> Na sli\u010dan na\u010din koncipirano je i sljede\u0107e poglavlje, The Art of Persuasion. Allies and Rivals Submit to Salazarizam<\/em>, na \u010dijim je stranicama analizirano uvo\u0111enje Salazarove paternalisti\u010dke kontrole u niz sfera portugalskog dru\u0161tva. S obzirom na njegov konzervativizam, posebno se zanimljivom \u010dini napomena kako su glavnu prijetnju Salazarovoj vlasti ipak predstavljali upravo desni, a ne lijevi pokreti. Osim osvrta na polo\u017eaj Katoli\u010dke Crkve u portugalskom dru\u0161tvu, znatna je pa\u017enja stoga posve\u0107ena Nacionalnim sindikalistima ili \u201eplavoko\u0161ulja\u0161ima\u201c, portugalskom fa\u0161isti\u010dkom pokretu, njegovom razvoju, djelovanju i kona\u010dnom gu\u0161enju. Naposljetku, u poglavlju Portuguese Ruthessness in the Struggle for Iberia <\/em>obra\u0111en je portugalski politi\u010dki polo\u017eaj spram susjedne \u0160panjolske zahva\u0107ene gra\u0111anskim ratom \u2013 od odbojnosti prema republikancima do oprezne potpore Francovim snagama, ali i nelagode zbog postojanja \u0161panjolskih imperijalisti\u010dkih te\u017enji prema pripajanju Portugala.<\/p>\n\n\n\n

            Stanoviti interludij u sadr\u017eaju knjige \u010dini njeno sedmo poglavlje, Salazar’s Private World<\/em>. Opisuju\u0107i njegove svakodnevne radne rutine, Gallagher je oslikao portret suzdr\u017eanog \u010dovjeka koji je, unato\u010d politi\u010dkoj mo\u0107i, \u017eivot proveo na granici asketizma, \u010dak i poku\u0161aj atentata 1937. godine poprativ\u0161i tek usputnim komentarom i nastavkom namjeravanih aktivnosti. Diktatorova intima predstavljena je i putem njegovog platonskog odnosa s vi\u0161edesetljetnom doma\u0107icom, Marijom de Jesus Freire, odnosno prikazom rezidencije sa strogom podjelom tro\u0161kova za dr\u017eavni donji i privatni gornji kat.<\/p>\n\n\n\n

            Razdobljem Drugoga svjetskog rata bave se sljede\u0107a dva poglavlja \u2013 Walking Europe’s Neutral Tightrope, 1939-42<\/em> i No Safe Harbour for Salazar or His Regime<\/em>. Nastoje\u0107i odr\u017eati zemlju neutralnom usred najve\u0107ega sukoba u povijesti \u010dovje\u010danstva \u2013 \u0161to je zasluga koju su mu u kasnijim razdobljima priznavali \u010dak i protivnici \u2013 Salazar je u tom razdoblju uspje\u0161no balansirao izme\u0111u postojanja nacistima sklonih krugova u zemlji i ograni\u010dene trgova\u010dke suradnje s Hitlerovom Njema\u010dkom te vi\u0161estoljetnih prijateljskih odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom i prinudnog popu\u0161tanja ameri\u010dkim zahtjevima. Poseban osvrt Gallagher u spomenuta dva poglavlja pru\u017ea na odnos re\u017eima prema izbjeglicama iz zara\u0107ene Europe (uklju\u010duju\u0107i \u017didove), odnosno na napetosti oko pretenzija obiju strana na geostrate\u0161ki va\u017ene portugalske Azore i druge prekomorske posjede. Tako\u0111er, isti\u010de se opravdani Salazarov strah od rasta utjecaja vaneuropskih sila na situaciju u Europi. Osim vanjskopoliti\u010dkih pitanja, autor obra\u0111uje i unutarnjopoliti\u010dko stanje u Portugalu, naru\u0161eno ratom uzrokovanom skupo\u0107om i nesta\u0161icama, s rastom nezadovoljstva i masovnim uhi\u0107enjima kao posljedicama.<\/p>\n\n\n\n

            Pre\u017eivjev\u0161i izmjene politi\u010dke karte Europe 1945. godine, kroz prva dva mirnodopska desetlje\u0107a \u2013 kojima se bave sljede\u0107a tri poglavlja knjige \u2013 Salazarov je re\u017eim do\u017eivio niz uspona i padova. Kao \u0161to mu naslov implicira, u prvom od navedenih poglavlja, Low Spirits, 1945-52<\/em>, naglasak je stavljen na probleme nastale zanemarivanjem unutarnje politike tijekom svjetskog sukoba, kao i na nu\u017enost pozicioniranja u novonastalom hladnoratovskom kontekstu. Nakon problematizacije odbijanja provedbe dru\u0161tvenih reformi putem kojih bi se ponovo uspostavio naru\u0161eni sustav socijalne pravde, a time i podr\u0161ka re\u017eimu, kao i odbacivanja mogu\u0107nosti \u0161irokog prihvata Marshallovog plana uslijed straha od rasta vanjskog utjecaja na portugalsku politiku, sudjelovanje Portugala u osnivanju NATO-a 1949. godine autor prikazuje kao pristajanje na nu\u017eno zlo, potaknuto percepcijom Sovjetskog Saveza kao glavne prijetnje. Ipak, unato\u010d spomenutim problemima, u poglavlju The Golden Afternoon of the Estado Novo, 1952-58<\/em> opisana je stabilizacija unutarnjeg stanja i vanjskopoliti\u010dkih odnosa koja je uslijedila. Bave\u0107i se dilemom oko izbora nasljednika, Gallagher Salazarovoj li\u010dnosti \u2013 premda nedemokratskoj, ipak nagla\u0161eno radinoj i vezanoj uz po\u0161tivanje zakona \u2013 suprotstavlja oportunizmom vo\u0111en ostatak portugalske elite. U ekonomskom pogledu razlo\u017eena je poslijeratna usmjerenost na industrijalizaciju zemlje provedbom vi\u0161egodi\u0161njih razvojnih planova<\/em>, dok se dio posve\u0107en vanjskoj politici bavi skepsom oko europskih integracija i poku\u0161ajima otpora rastu\u0107im pritiscima oko dekolonizacije ja\u010danjem ideje luzotropikalizma<\/em>, odnosno plurikontinentalne portugalske nacije. No, u zadnjem poglavlju cjeline, Torn Curtain 1958-61. Friends Desert the Regime and Enemies Strike<\/em>, autor se ponovo vra\u0107a starim problemima re\u017eima, ponajprije nezadovoljstvu generiranom sporo\u0161\u0107u ekonomskog oporavka i kruto\u0161\u0107u dr\u017eavne birokracije, ali i rastom percepcije Salazara kao gomilatelja mo\u0107i; na kraju poglavlja Gallagher promi\u0161lja kojim je postupcima re\u017eim mogao izbje\u0107i ili barem ubla\u017eiti takav razvoj situacije.<\/p>\n\n\n\n

            Nastavkom problema po re\u017eim bave se i pretposljednja dva poglavlja. Prvo od njih, Contrasting Allies. Predatory America and Amenable France<\/em>, bazira se na kontrastiranju odnosa saveznika \u2013 Kennedyjevog SAD-a i de Gaulleove Francuske \u2013 prema Portugalu. Naime, razla\u017ee autor, smatraju\u0107i brzu dekolonizaciju najboljim sredstvom sprje\u010davanja \u0161irenja sovjetskog utjecaja u Africi, nova ameri\u010dka administracija nastojala je izvr\u0161iti sna\u017ean pritisak na Salazara u pogledu Angole i Mozambika, planiraju\u0107i \u010dak i dr\u017eavni udar kojim bi ga se zamijenilo suradnji sklonijim vodstvom. Nasuprot tome, portugalske su vlasti \u2013 uz francusku podr\u0161ku \u2013 takvu politiku dr\u017eale nepromi\u0161ljenom, koriste\u0107i va\u017enost Azora u kontekstu vrhunca Hladnog rata kao pregovara\u010dki adut te isti\u010du\u0107i ukorijenjenost kolonijalnih posjeda u portugalski nacionalni identitet. Obrada vanjskopoliti\u010dkih sukoba oko Afrike nastavljena je i u sljede\u0107em poglavlju, The Fading of the Light, 1964-70<\/em>, u kojem su prikazane posljednje godine Salazarove vladavine, obilje\u017eene porastom va\u017enosti komunista u zemlji i postupnim gubitkom utjecaja na popunjavanje re\u017eimskih mjesta. Slabe\u0107i uslijed manjka energije potrebne za provedbu nu\u017enih transformacija u suo\u010denosti s rapidnom liberalizacijom i modernizacijom diljem svijeta, svoj je simboli\u010dni kraj re\u017eim do\u017eivio Salazarovim padom sa stolice i posljedi\u010dnim zdravstvenim problemima koji su napokon doveli do njegove smrti 1970. godine. Paralelno s time autor prikazuje i uspon novog vo\u0111e Marcella Caetana na vlast te njegov poku\u0161aj spa\u0161avanja re\u017eima preobrazbom Nove dr\u017eave<\/em> u Socijalnu dr\u017eavu<\/em>, s evolucijom u sklopu kontinuiteta <\/em>kao geslom.<\/p>\n\n\n\n

            Na samom kraju knjige, slu\u017ee\u0107i i kao njen svojevrsni zaklju\u010dak, stoji poglavlje The Afterlife of Salazar. Fifty Years of Controversy<\/em>. Nakon kratkog prikaza Portugala pod Caetanom, koji se profilirao kao niti diktator niti demokrat<\/em>, odnosno osvrta na problem izostanka sna\u017ene politi\u010dke li\u010dnosti koja bi popunila prazninu nastalu Salazarovim odlaskom, Gallagher prati porast nezadovoljstva i zahtjeva za modernizacijom i demokratizacijom u zemlji, s padom re\u017eima 24. travnja 1974. i tek dijelom uspje\u0161nim poku\u0161ajem provedbe komunisti\u010dke revolucije 1975. godine kao dvjema kulminacijama. Potom je pru\u017een osvrt na politi\u010dko stanje Portugala i tranzicijske te\u0161ko\u0107e od tih vremena do danas, da bi naposljetku bio sagledan Salazarov polo\u017eaj u suvremenoj portugalskoj historiografiji, ali i javnom mnijenju, koje ga je 2007. godine proglasilo najve\u0107im Portugalcem u povijesti<\/em>. Posebno je zanimljiv sam kraj knjige, budu\u0107i da u njemu vi\u0161edesetljetni opstanak Salazarovog re\u017eima autor poku\u0161ava objasniti i izostankom politi\u010dke volje za hvatanjem uko\u0161tac s problemima portugalskog dru\u0161tva tijekom 20. stolje\u0107a, vidjev\u0161i u nastavku sli\u010dnog stanja i nakon 1970.\/1974. godine i jedan od uzroka suvremene portugalske prepu\u0161tenosti odlukama vode\u0107ih tijela Europske unije.<\/p>\n\n\n\n

            Pisana izrazito pitkim stilom, knjiga Toma Gallaghera Salazar: Dictator That Refused to Die<\/em> sjajan je doprinos me\u0111unarodnom poznavanju osebujne li\u010dnosti Ant\u00f3nija de Oliveire Salazara, \u010dovjeka koji je Portugalom vladao poput diktatora, no istovremeno i u nekoliko navrata nudio svoje odstupanje s vlasti. Iako posve\u0107ena prvenstveno njemu kao osobi, s obzirom na njegovu vi\u0161edesetljetnu klju\u010dnu ulogu u nacionalnoj politici Gallagherova se knjiga zapravo doti\u010de gotovo cjelokupne portugalske povijesti 20. stolje\u0107a, uklapaju\u0107i u nju i \u010ditav niz drugih re\u017eimskih ili proture\u017eimskih li\u010dnosti te odnosa s drugim europskim i svjetskim dr\u017eavama. Mogu\u0107u monotoniju uzrokovanu nagla\u0161enim bavljenjem politi\u010dkim temama pritom razbijaju povremeni odlomci posve\u0107eni zanimljivostima iz Salazarove svakodnevice i me\u0111uljudskih odnosa koje je odr\u017eavao, nude\u0107i time uvid u pozadinu istaknutih procesa. Ipak, mogu\u0107e je izdvojiti dvije mane knjige \u2013 u prvom redu, premda se sporadi\u010dno spominju kroz \u010ditav njen tijek, izostao je detaljniji osvrt na represije re\u017eima nad politi\u010dkim protivnicima i na njihov broj, dok je s druge strane \u2013 govore\u0107i o portugalskoj prisutnosti u Africi \u2013 propu\u0161tena prilika za osvrt na percepciju re\u017eima iz afri\u010dke (post)kolonijalne perspektive. No, i unato\u010d tome, Gallagherova knjiga ostaje va\u017enim historiografskim doprinosom i sna\u017enim poticajem za razmi\u0161ljanje o budu\u0107nosti politi\u010dke participacije u ideologijama i politikanstvom sve optere\u0107enijem svijetu te je stoga za nadati se da \u0107e se uskoro pojaviti i u hrvatskom prijevodu.<\/p>\n\n\n\n


Sa\u0161a Vukovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> Detaljnije o tome vidi: \u201eSa\u0161a Vukovi\u0107: Je li portugalski diktator Ant\u00f3nio de Oliveira Salazar bio fa\u0161ist?\u201c, Heretica<\/em>, http:\/\/heretica.com.hr\/sasa-vukovic-je-li-portugalski-diktator-antonio-de-oliveira-salazar-bio-fasist\/<\/a> (posjet 22. 11. 2021).<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-28416","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":28416,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":28416,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":28416,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":28416,"position":3},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":28416,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":28416,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28416","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28416"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28416\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28418,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28416\/revisions\/28418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28416"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28416"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28416"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}