{"id":28404,"date":"2021-11-23T12:15:16","date_gmt":"2021-11-23T12:15:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28404"},"modified":"2021-11-23T12:15:16","modified_gmt":"2021-11-23T12:15:16","slug":"milan-ristovic-mussolini-ante-portas-italijanski-fasizam-i-jugoslovensko-susedstvo-1919-1925","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28404","title":{"rendered":"Milan Ristovi\u0107, \u201eMussolini ante portas. Italijanski fa\u0161izam i jugoslovensko susedstvo (1919-1925)\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201eSlu\u017ebeni glasnik\u201c iz Beograda je objavio knjigu \u201eMussolini ante portas. Italijanski fa\u0161izam i jugoslovensko susedstvo (1919-1925)\u201c, autora Milana Ristovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vi\u0111enje fa\u0161izma o\u010dima savremenika uverljivo je prikazano na izvornoj gra\u0111i. Zato je ova studija nu\u017ena korekcija svake naknadne pameti o fa\u0161izmu. Neostra\u0161\u0107ena analiza bogatog materijala olak\u0161ava odgonetanje i u\u017eivljavanje u hegemoni smisao jednog doba s visine. Postoje kolektivne samoobmane savremenika fa\u0161izma, ali i pripisivanja potonjih generacija analiti\u010dara fa\u0161izma. Sadr\u017eaj ove knjige neposredno i posredno koriguje jednostranost obeju generacija&#8230;U ekspanziji \u201epatriotskih\u201c studija, pristup ove knjige je usamljen. Onaj ko danas pi\u0161e sa jugoslovenskog stanovi\u0161ta izaziva podozrivost koju, me\u0111utim, treba shvatiti kao autenti\u010dnu pohvalu&#8230;&#8221; (Iz recenzije prof. dr Todora Kulji\u0107a).<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Od prvih nagove\u0161taja da \u0107e do\u0107i do stvaranja nove dr\u017eave na isto\u010dnoj obali Jadrana, Italija je postala njen naj\u017ee\u0161\u0107i i najopasniji oponent, \u0161to je pokazano okupacijom dela Dalmacije, ostrva i Rijeke, okupljanjem separatisti\u010dkih pokreta i antijugoslovenskih grupa, uz poku\u0161aje da se trajno u\u010dvrsti na ju\u017enom, osetljivom delu fronta prema Kraljevini SHS, u Crnoj Gori I Albaniji&#8230; Prihvatanjem plana koji je po\u010detkom decembra 1918. predlo\u017eio general Badoljo predvi\u0111ena je sna\u017ena propagandno- subverzivna akcija uz kori\u0161\u0107enje nacionalnih, religijskih, jezi\u010dkih, socijalnih i dinasti\u010dkih razlika neslaganja me\u0111u Jugoslovenima, podsticanje protivnika ujedinjenja posebno u Hrvatskoj i Crnoj Gori&#8230; Ja\u010danje italijanskog uticaja posle Prvog svetskog rata i stvaranje &#8220;revizionisti\u010dkog bloka&#8221; (Ma\u0111arska, Bugarska, Austrija) bi\u0107e uzrok velikih glavobolja za sve jugoslovenske vlade &#8211; ka\u017ee istori\u010dar prof. dr Milan Ristovi\u0107, u svojoj novoj knjizi Mussolini ante portas, u izdanju &#8220;Slu\u017ebenog glasnika&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>U opisima fa\u0161isti\u010dkih crnih uniformi, terorisanja i zastra\u0161ivanja, zaklinjanja na bombe i retorici &#8220;opravdanog rata&#8221; protiv &#8220;ni\u017ee nacije&#8221;, za koju je ako pre\u017eivi najbolje da bude asimilovana, jasno se raspoznaje njena kopija, hrvatsko usta\u0161tvo, odnjihano u krilu italijanskog Du\u010dea (vo\u0111e). Fa\u0161isti\u010dka kultura fascinira\u0107e i frustriranog austrijskog slikara, veterana, Adolfa Hitlera, budu\u0107eg nema\u010dkog Firera &#8211; vo\u0111u, koji \u0107e umesto Slovena, na prvo mesto &#8220;ni\u017eih rasa&#8221; staviti Jevreje.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvori o ra\u0111anju fa\u0161izma na ju\u017enoslovenskim etni\u010dkim granicama svedo\u010de o paradoksu, da su me\u0111u \u010delnicima i sponzorima Musolinijevog pokreta bili brojni bogati i uticajni Jevreji iz Italije, Nema\u010dke, Ma\u0111arske i Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Njihova podr\u0161ka fa\u0161istima bila je motivisana strahom od bolj\u0161evi\u010dke revolucije. Na\u017ealost, bojazan od jednog ekstremizma doveo je na vlast drugi, \u010dije se zavodljive fraze i tehnologija osvajanja vlasti primenjuju i danas.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Milan Ristovi\u0107<\/strong> je profesor na Katedri za Op\u0161tu savremenu istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu. Autor je tri monografije: <em>Nema\u010dki novi poredak i Jugoisto\u010dna Evropa 1940\/41 &#8211; 1944\/45. Planovi o buducnosti i praksa<\/em>, VINC, Beograd 1991, <em>U potrazi za uto\u0107istem. Jugoslovenski Jevreji u bekstvu od holokausta 1941 &#8211; 1945<\/em>, Slu\u017ebeni list, Beograd 1998, i <em>Dug povratak ku\u0107i. Deca izbeglice iz Gr\u010dke u Jugoslaviji 1948 &#8211; 1960<\/em>, Udru\u017eenje za dru\u0161tvenu istoriju, Beograd 1998. Glavni je urednik Godi\u0161njaka za dru\u0161tvenu istoriju.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"http:\/\/www.slglasnik.com\/%D0%B3%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA-%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%BF%D0%BE%D1%80%D1%83%D1%87%D1%83%D1%98%D0%B5\/mussolini-ante-portas\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Slu\u017ebeni glasnik<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Odjeci: <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.novosti.rs\/kultura\/vesti\/1053075\/radjanje-rasne-mrznje-jadranu-knjiga-istoricara-milana-ristovica-mussolini-ante-portas\" target=\"_blank\">Novosti.rs<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Preneseno s portala <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=796\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=796<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28405,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28404","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/mussolini_naslovnica.jpg?fit=450%2C691&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":28404,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":28404,"position":1},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 &#8220;Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":28404,"position":2},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":28404,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":28404,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":28404,"position":5},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28404","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28404"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28404\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28406,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28404\/revisions\/28406"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28404"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28404"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28404"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}