{"id":28339,"date":"2021-11-19T16:27:52","date_gmt":"2021-11-19T16:27:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28339"},"modified":"2021-11-19T16:27:52","modified_gmt":"2021-11-19T16:27:52","slug":"predavanje-tihane-luetic-bugarski-studenti-na-kr-sveucilistu-franje-josipa-i-u-zagrebu-1874-1918","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28339","title":{"rendered":"Predavanje Tihane Lueti\u0107 \u201cBugarski studenti na Kr. Sveu\u010dili\u0161tu Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.-1918.)\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstveno vije\u0107e za istra\u017eivanje odnosa Hrvatske i europskog jugoistoka u povijesnoj perspektivi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje <em>Bugarski studenti na Kr. Sveu\u010dili\u0161tu Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.-1918.)<\/em> koje \u0107e odr\u017eati <strong>dr. sc. Tihana Lueti\u0107<\/strong> u srijedu 24. studenog 2021. u 12 sati u vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivana Lu\u010di\u0107a 3.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz plodnu kulturnu i znanstvenu suradnju krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a, kontakti Bugara i Hrvata produbili su se i kroz broj\u010dano zna\u010dajan boravak bugarskih studenata na Kr. Sveu\u010dili\u0161tu Franje Josipa I. u Zagrebu. Prvi bugarski studenti i u\u010denici dolaze u Zagreb ve\u0107 70-tih godina 19. stolje\u0107a, a njihov \u0107e se broj pove\u0107avati prema 1906.\/1907. godini, kada su Bugari \u010dinili petinu upisanih studenata. Uzrok tom najmasovnijem odljevu akademske mlade\u017ei iz zemlje, jest sveu\u010dili\u0161na kriza na Sofijskom sveu\u010dili\u0161tu u drugom semestru akademske godine 1906.\/1907.<\/p>\n\n\n\n<p>Od osnutka Vi\u0161eg u\u010dili\u0161ta u Sofiji 1888., a potom i Sveu\u010dili\u0161ta 1904. godine, bugarska mlade\u017e svoju je visoko\u0161kolsku naobrazbu stjecala ponajvi\u0161e kombinacijom obrazovanja na tim institucijama i na inozemnim fakultetima diljem Europe. Nedostatak pojedinih fakulteta ali i niz sociokulturnih faktora bili su razlog odlaska Bugara na studij u inozemstvo krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Posebno treba izdvojiti motive studija u okviru Austro-Ugarske. Dvojna monarhija, kao jedan od va\u017enih centara obrazovanja za Bugare od druge polovice 19. st., predstavljala je privla\u010dnu sredinu ne samo radi geografske blizine, ve\u0107 i zbog svog vi\u0161enacionalnog karaktera sa sna\u017enim slavenskim elementom. Uz to, i austrijska vanjska politika na Balkanu u tom razdoblju, bila je blagonaklono usmjerena prema Bugarima, koji su im u njenim interesima na jugoistoku Europe trebali biti va\u017ean oslonac protiv ruskih aspiracija. U tom je smjeru bila upravljena i njezina obrazovna politika. Idejna podloga za studij bugarske mlade\u017ei u Zagrebu imala je jo\u0161 dublje korijene koji su ostvareni stoljetnim vezama dvaju naroda i njihovim tradicionalno dobrim odnosima. Intenziviranje tih veza i konkretna suradnja ostvareni su, pak, u drugoj polovici 19. st. te se ve\u017eu uz biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Strossmayer je, zajedno s Franjom Ra\u010dkim, u okviru ideje o kulturnom jedinstvu Ju\u017enih Slavena, Bugarima otvorio vrata sredi\u0161njih znanstvenih i obrazovnih institucija u Hrvatskoj: Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i Kr. Sveu\u010dili\u0161ta Franje Josipa I. u Zagrebu. Stipendiraju\u0107i bugarske u\u010denike i studente, biskup Strossmayer dao je konkretnu podr\u0161ku u izobrazbi bugarske inteligencije. Jezi\u010dna i geografska bliskost sigurno su pridonijeli Zagrebu kao privla\u010dnoj destinaciji za studij bugarskih visoko\u0161kolaca.<\/p>\n\n\n\n<p>U predavanju \u0107e biti rije\u010di o bugarskim studentima na Pravnom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kojih je ukupno u ovom razdoblju bilo ne\u0161to vi\u0161e od 600, njihovom dru\u0161tvenom i svakodnevnom \u017eivotu, uklopljenosti u zagreba\u010dku akademsku sredinu, glavnim obilje\u017ejima ove studentske populacije, kao i o osnovnim karakteristikama njihovog studija u Zagrebu. Spomenut \u0107e se i neka zna\u010dajnije osobe bugarskog javnog \u017eivota, znanosti i kulture, koje su dio svojeg akademskog obrazovanja stekle u Zagrebu. Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, unato\u010d tome \u0161to je predstavljalo samo jednu od to\u010daka studiranja bugarskih studenata, zasigurno je imalo utjecaja na formiranje budu\u0107e bugarske inteligencije. Uklopljenost Bugara u doma\u0107a studentska zbivanja (kroz dru\u0161tva, \u010dasopise, zabave) svjedo\u010di o njihovoj dobroj asimilaciji u novoj, ali bliskoj i srodnoj sredini, koja je, u pravilu, sa simpatijama pratila njihove akcije i doga\u0111anja. U novom okru\u017eenju neki od njih, poput bra\u0107e Milarova, ostvarili su i zna\u010dajan dru\u0161tveni anga\u017eman te su ostavili svoj pe\u010dat javnom i politi\u010dkom \u017eivotu. Rezultat svih tih kontakata jesu trajne osobne i dru\u0161tvene veze budu\u0107e inteligencije, kao i me\u0111usobno bolje upoznavanje dvaju srodnih naroda i njihovih kultura.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"5spMHSbMuY\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/predavanje-dr-sc-tihane-luetic-bugarski-studenti-na-kr-sveucilistu-franje-josipa-i-u-zagrebu-1874-1918\/\">Predavanje dr. sc. Tihane Lueti\u0107 Bugarski studenti na Kr. Sveu\u010dili\u0161tu Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.-1918.)<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predavanje dr. sc. Tihane Lueti\u0107 Bugarski studenti na Kr. Sveu\u010dili\u0161tu Franje Josipa I. u Zagrebu (1874.-1918.)&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/predavanje-dr-sc-tihane-luetic-bugarski-studenti-na-kr-sveucilistu-franje-josipa-i-u-zagrebu-1874-1918\/embed\/#?secret=5spMHSbMuY\" data-secret=\"5spMHSbMuY\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28340,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28339","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/bugarski-studenti.jpg?fit=460%2C322&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":28339,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52812","url_meta":{"origin":28339,"position":1},"title":"Okrugli stol \u201eStrani studenti i prvi profesori modernoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu iz inozemstva u razdoblju 1874\u20131918.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eStrani studenti i prvi profesori modernoga sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu iz inozemstva u razdoblju 1874\u20131918.\", koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 12 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Ana Bio\u010di\u0107, Marko Koli\u0107, Tihana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-02-srijeda-I-03-OS-Strani-studenti.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":28339,"position":2},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":28339,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":28339,"position":4},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":28339,"position":5},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28339","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28339"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28339\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28341,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28339\/revisions\/28341"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28340"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28339"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28339"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28339"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}