{"id":28239,"date":"2021-11-12T23:21:46","date_gmt":"2021-11-12T23:21:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28239"},"modified":"2021-11-12T23:21:46","modified_gmt":"2021-11-12T23:21:46","slug":"ryszard-kapuscinski-imperij","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28239","title":{"rendered":"Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski, \u201cImperij\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201eImperij je klasik u \u017eanru putopisne reporta\u017ee, remek-djelo jednog od najve\u0107ih pisaca i svjedoka 20. stolje\u0107a.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <em>Times Literary Supplement<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em><strong>Imperij<\/strong><\/em>, maestralna knjiga najve\u0107ega poljskog knji\u017eevnog putopisca 20. stolje\u0107a Ryszarda Kapu\u015bci\u0144skog o raspadu Sovjetskog Saveza, kombinira sje\u0107anja iz djetinjstva s beskompromisnim novinarstvom. <em><strong>Imperij<\/strong><\/em> zapo\u010dinje opisom sovjetske okupacije autorova rodnog grada u isto\u010dnoj Poljskoj 1939., a kulminira, 50 godina kasnije, putovanjem dugim vi\u0161e od 6000 kilometara koje ga vodi od Kremlja do napu\u0161tenog gulaga Kolima, od rudarskog \u0161trajka u podru\u010dju arkti\u010dkoga polarnog kruga do pogibeljne vo\u017enje autobusom kroz ratne zone na podru\u010dju Kavkaza. Pi\u0161u\u0107i o me\u0111uetni\u010dkoj mr\u017enji, vjerskom fanatizmu, pasivnosti i paranoji, koji su duboko obilje\u017eili dvije generacije isto\u010dnih Europljana, Kapu\u015bci\u0144ski je komponirao simfoniju za carstvo koje se uru\u0161ava \u2013 djelo koje povijest prevodi u nade i patnje ljudi osu\u0111enih da je pro\u017eive.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKapu\u015bci\u0144ski nadrasta granice novinskog \u017eanra. Narativna snaga njegova stila name\u0107e usporedbu s Conradom, Kiplingom ili Orwellom.\u201d<br><em>&#8211; Blake Morrison<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSna\u017ean i uvjerljiv narativ iz pera majstora knji\u017eevne reporta\u017ee i jednog od najsna\u017enijih glasova 20. stolje\u0107a. Kapu\u015bci\u0144ski istra\u017euje goleme nepravde i zla prema \u010ditavim narodima i dr\u017eavama, prema ljudskoj psihi, i fizi\u010dkom okoli\u0161u. To je razorna slika Rusije koja prodire duboko do deprimiraju\u0107e zbilje tijekom 70 godina sovjetske vladavine.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8211; The Boston Globe<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKapu\u015bci\u0144ski je o\u010daravaju\u0107i vodi\u010d koji u sebi sjedinjuje bezgrani\u010dnu ustrajnost, sjajan stil, dje\u010dju znati\u017eelju i autoritet istinskog intelektualca.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8211; The New York Times Book Review<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKada djeca na\u0161e djece po\u017eele prona\u0107i razloge okrutnosti kraja 20. stolje\u0107a, kad se zapitaju za\u0161to su revolucije jedna za drugom iznevjeravale svoja obe\u0107anja zbog pohlepe, straha i zbunjenosti svojih vo\u0111a, treba ih uputiti na to da \u010ditaju Ryszarda Kapu\u015bci\u0144skog.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p><em>&#8211; Wall Street Journal<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ryszard Kapu\u015bci\u0144ski (Pinsk, Bjelorusija, 1932. \u2013 Var\u0161ava, 2007.), poljski novinar, knji\u017eevnik i fotograf, autor putopisnih reporta\u017ea. Bio je dopisnik iz Afrike 1962. \u2013 1967. (jedini dopisnik poljske novinske agencije PAP tijekom dekolonizacije), iz Latinske Amerike (1967. \u2013 1972.), i u nekoliko navrata s Bliskog istoka. Izme\u0111u 1956. i 1981. izvje\u0161tavao je o 27 ratova, dr\u017eavnih udara i revolucija iz zemalja Tre\u0107eg svijeta. Autor je dvadesetak putopisnih knjiga, me\u0111u kojima su najzapa\u017eenije Nogometni rat (o sukobu izme\u0111u Hondurasa i Salvadora 1969.), Putovanja s Herodotom, Car (o padu etiopskog cara Hailea Selassija), \u0160ahin-\u0161ah (o usponu i padu posljednjeg iranskog \u0161aha Mohammada Reze Pahlavija), Imperij (o raspadu Sovjetskog Saveza). Knjige su mu prevedene na gotovo sve svjetske jezike i nagra\u0111ene brojnim nagradama, a \u010desto je bio spominjan kao kandidat za Nobelovu nagradu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 360<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Adrian Cvitanovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/27118-imperij.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/knjizevnost\/27118-imperij.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28240,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-28239","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/imperij.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53249,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53249","url_meta":{"origin":28239,"position":0},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Stanka Andri\u0107a: \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0 \u010cetvrto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Stanka Andri\u0107a\u00a0\u2013 \u201eCRKVENI REDOVI U SLAVONIJI, SRIJEMU I BARANJI U SREDNJEM VIJEKU\u201c. Predavanje\u00a0je odr\u017eano\u00a013. svibnja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Andric.jpg?fit=960%2C512&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53723","url_meta":{"origin":28239,"position":1},"title":"Od Krle\u017ee i Galicije do DNK ranih Slavena: Leksikografski zavod suorganizirao slavisti\u010dki kolokvij u Lavovu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea suorganizator 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija u LavovuZAGREB\/LAVOV, 22. svibnja 2026. \u2013 Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan je od suorganizatora 33. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Zbog ratnih okolnosti u Ukrajini vi\u0161e\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Od-Krleze-i-Galicije-do-DNK-ranih-Slavena-scaled.jpg?fit=1200%2C771&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53954,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53954","url_meta":{"origin":28239,"position":2},"title":"Predavanje \u2013 Viki Jaka\u0161a Bori\u0107: Povijest i\u00a0ure\u0111enje dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Cilj predavanja prikaz je povijest izgradnje i ure\u0111enja dvorca Or\u0161i\u0107 u Jakovlju uklju\u010duju\u0107i recentne radove njegove cjelovite obnove i prezentacije. Tijekom istra\u017eivanja koja su prethodila izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvo\u0111enja radova otkriveni su brojni zidni oslici o kojima \u0107e tako\u0111er biti rije\u010di. Kako je upravo zavr\u0161ena druga faza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dvorac-umjetnika.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":28239,"position":3},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":28239,"position":4},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a &#8220;Zapadni dio Zagreba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":28239,"position":5},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28239","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28239"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28239\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28241,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28239\/revisions\/28241"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28240"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28239"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28239"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28239"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}