{"id":28236,"date":"2021-11-12T23:15:02","date_gmt":"2021-11-12T23:15:02","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28236"},"modified":"2021-11-12T23:15:02","modified_gmt":"2021-11-12T23:15:02","slug":"erika-fatland-sovjetistan-putovanje-turkmenistanom-kazahstanom-tadzikistanom-kirgistanom-i-uzbekistanom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28236","title":{"rendered":"Erika Fatland, \u201cSovjetistan. Putovanje Turkmenistanom, Kazahstanom, Tad\u017eikistanom, Kirgistanom i Uzbekistanom\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Turkmenistan, Kazahstan, Tad\u017eikistan, Kirgistan i Uzbekistan tek su se 1991. oslobodili \u010dvrstog stiska Sovjetskog Saveza. Premda je rije\u010d o relativno mladim dr\u017eavama, ta je regija bogata drevnom povije\u0161\u0107u, kulturom i krajolicima koji je znatno razlikuju od ostatka svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>Erika Fatland kao prava avanturistica tim podru\u010djem putuje sama. U <em>Sovjetistanu <\/em>nas vodi na uzbudljivo putovanje i istra\u017euje kako je sovjetsko naslije\u0111e utjecalo na demokratski ustroj tih zemalja. U kirgistanskim selima susre\u0107e se sa \u017ertvama tradicije i obi\u010daja otmice nevjesta, u Kazahstanu posje\u0107uje napu\u0161teni vojni poligon gdje je Sovjetski Savez izvodio nuklearne pokuse, na obalama Aralskog jezera upoznaje skuplja\u010de ra\u010di\u0107a i svjedo\u010di padu s konja predsjednika Turkmenistana. La\u017eno se predstavljaju\u0107i, putuje tom za novinare zatvorenom zemljom. Upoznaje ve\u0107 umorne borce za ljudska prava u Kazahstanu, njema\u010dke menonite koji su prije dva stolje\u0107a na kirgistanskim ravnicama prona\u0161li svoj raj, kao i pre\u017eivjele iz pokolja u O\u0161u.<br>\u010citaju\u0107i knjigu, doznajemo kako se drevni obi\u010daji sukobljavaju sa suvremenom eksploatacijom zemnog plina i svjedo\u010dimo unutarnjim sukobima u dr\u017eavama koje svoju budu\u0107nost sve vi\u0161e gledaju kroz nacionalisti\u010dku prizmu. Rubni dijelovi nekada\u0161njeg Sovjetskog Saveza danas slijede druk\u010diji ritam \u017eivota, premda je nostalgija dio svakodnevice. Izme\u0111u krajolika koji oduzima dah i brutalisti\u010dke sovjetske arhitekture, putopis <em>Sovjetistan <\/em>rijetka je i nezaboravna avantura.<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>Zalutala sam. Oganj iz kratera izbrisao je zvjezdano nebo i isisao svu svjetlost iz sjena. Plameni jezici li\u017eu; ima ih na tisu\u0107e. Neki su veli\u010dine konja, drugi su plami\u010dci poput kapljice vode. Blaga toplina miluje mi obraze; vonj je slatkast i izaziva mu\u010dninu. Nekoliko kamen\u010di\u0107a odlomi se s ruba i ne\u010dujno strovali u oganj. Odmaknem se nekoliko koraka unatrag, gdje je tlo \u010dvr\u0161\u0107e. No\u0107 u pustinji studena je i bezmirisna.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>Danas se \u201estanovi\u201c&nbsp;nalaze na prekretnici. Ho\u0107e li se pribli\u017eiti Rusiji ili Kini, ili \u0107e se mo\u017eda okrenuti Zapadu? Na koja se tuma\u010denja vlastite povijesti mogu osloniti? Nakon 25 godina nezavisnosti, tih pet nacija nastoji prona\u0107i svoj identitet, na me\u0111i Istoka i Zapada, staroga i novoga, u srcu Azije, okru\u017eene velesilama Rusijom i Kinom, u nemirnom, uzburkanom susjedstvu Irana i Afganistana.<\/em><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-99-5<\/li><li><strong>Dimenzije:<\/strong> 142 x 205 mm<\/li><li><strong>Broj stranica:<\/strong> 432<\/li><li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li><li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2021.<\/li><li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Sovjetistan. En reise gjennom Turkmenistan, Kasakhstan, Tadsjikistan, Kirgisistan og Usbekistan<\/li><li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> norve\u0161ki<\/li><li><strong>Prijevod:<\/strong> Mi\u0161o Grundler<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Prelistaj uzorak:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/sovjetistan\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/sovjetistan\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28237,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/sovjetistan.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":28236,"position":0},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":28236,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":28236,"position":2},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54118,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54118","url_meta":{"origin":28236,"position":3},"title":"Understanding Nationalism Today: A Conversation with Erika Harris","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Foreign Policy Forum, in partnership with the project \u201cPolitika, dru\u0161tvo i komunikacija u Jugoisto\u010dnoj Europi\u201d (POD-RUKOM), invites you to a discussion on the book The Dilemma of Nationalism in Central and Eastern Europe by Professor Erika Harris (Bristol University Press, 2026).\u00a0 The event will feature Professor Erika Harris (University of\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Harris.jpg?fit=800%2C538&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":28236,"position":4},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":28236,"position":5},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28236"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28238,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28236\/revisions\/28238"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}