{"id":28232,"date":"2021-11-12T23:10:27","date_gmt":"2021-11-12T23:10:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28232"},"modified":"2021-11-12T23:11:02","modified_gmt":"2021-11-12T23:11:02","slug":"zahar-prilepin-manastir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28232","title":{"rendered":"Zahar Prilepin, \u201cManastir\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Prijevod s ruskog: Ivo Alebi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Roman Manastir govori o jedinstvenom manastiru, u kojem su neko\u0107 asketski \u017eivjeli monasi, no koji je sovjetska vlast pretvorila u logor. Ta robija\u0161ka zona ne samo da je odvojena od ostatka svijeta bodljikavom \u017eicom, nego i Bijelim morem, ledenom pusto\u0161i, mo\u010dvarom i neprohodnom tajgom\u2026 \u0106elije preostalih monaha stoje uz logora\u0161ke barake, knji\u017enica i kazali\u0161te su pored samice i tamnice. Kulturno-stvarala\u010dke djelatnosti svakodnevno se isprepli\u0107u s te\u0161kim fizi\u010dkim radom. U tom sovjetskom laboratoriju novi upravitelj logora Fjodor Ivanovi\u010d Ejhmanis (povijesna li\u010dnost), nesumnjivo obrazovan i inteligentan, ali i nemilosrdan \u010dovjek, poku\u0161ava provesti eksperiment u kojem bi se trebao preodgojiti sovjetski \u010dovjek. U povijesti logor\u00e2 i u golemoj knji\u017eevnoj produkciji na tu temu, Prilepinov roman Manastir \u0107e sigurno zauzeti jednu od vode\u0107ih pozicija.<\/p>\n\n\n\n




\u201eNitko nije \u017eelio ostati na obali zajedno s desetnikom: Sivcev, Afanasjev, Moisej Solomonovi\u010d u\u0161li su jedan za drugim. Kepec je pro\u0161ao uzdu\u017e obale i \u010ditavo vrijeme ponavljao: ‘Dok ima zadnjica\u2014bit \u0107e i krivica!’\u2014a potom je tako\u0111er zakora\u010dio u vodu.\u201c


<\/p>\n\n\n\n

Zahar Prilepin (1975.) je suvremeni ruski pisac, koji je stekao iznimnu popularnost kako u Rusiji, tako i na Zapadu. Njegove knjige (Patologije, Sanjka, Grijeh, Manastir) dobile su mnogobrojne ruske (Ruski Booker, Nacionalni Bestseller, Bolj\u0161aja knjiga) i strane nagrade (Ivo Andri\u0107, Letterature dal fronte). Iako kontroverzna dru\u0161tveno-politi\u010dka figura, Prilepin je prevo\u0111en na mnoge strane jezike.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

http:\/\/www.sandorf.hr\/blogitem.php?item_id=367&tag=Manastir&type=4<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/express.24sata.hr\/kultura\/manastir-je-pravo-remek-djelo-ruske-knjizevnosti-24774<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28235,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-28232","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Manastir.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54980,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54980","url_meta":{"origin":28232,"position":0},"title":"Jurica Pavi\u010di\u0107, “\u017digice”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Ni\u0161ta se od toga nije trebalo dogoditi. A ipak, dogodilo se \u2013 onako kako se nad isto\u010dnim Jadranom dogodilo tisu\u0107u puta, ponavljaju\u0107i isti, vje\u010dni obrazac, stariji od ljudi, stariji od ku\u0107a, gradova, nacija i jezika\u2026 Orkanska bura rasplamsa zastra\u0161uju\u0107i po\u017ear koji spali planinu i ugrozi grad Split. Policija je uvjerena\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Zigice.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55023,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55023","url_meta":{"origin":28232,"position":1},"title":"Opet uni\u0161tena spomen-plo\u010da u uvali Slana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\"U uvali Slana na otoku Pagu po \u010detvrti put je od 1991. godine uni\u0161tena spomen-plo\u010da posve\u0107ena \u017ertvama usta\u0161kih logora u Slani i Metajni, koji su bili sastavni dio koncentracijskog sustava logora smrti Gospi\u0107-Jadovno-Pag, prvi puta postavljena 1975. godine. Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Koordinacija \u017eidovskih op\u0107ina RH je obnovljenu spomen-plo\u010du\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Foto_Jernej-Bozic.jpg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":28232,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55809","url_meta":{"origin":28232,"position":3},"title":"Documenta: Usta\u0161ki pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nije naslje\u0111e na kojem je izgra\u0111ena Hrvatska","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom isticanja transparenta na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije protiv \u0160panjolske, odigrane 6. listopada 2026. na stadionu Poljud u Splitu, podsje\u0107amo na \u010dinjenice o pozdravu \u201cZa dom spremni\u201d i njegovoj neodvojivoj povezanosti s usta\u0161kim re\u017eimom, kao i na odgovornost institucija da njegovu javnu uporabu dosljedno sankcioniraju u skladu s postoje\u0107im pravnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":28232,"position":4},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":28232,"position":5},"title":"Primo Levi, “Periodni sustav”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28232","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28232"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28232\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28234,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28232\/revisions\/28234"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28235"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28232"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28232"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28232"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}