Gradska knji\u017enica Slavonski Brod, 17. studenoga 2021. u 11:00 sati.<\/p>\n\n\n\n
Razdoblje 1960-ih godina u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji obilje\u017eeno je promjenom \u017eivotnog standarda odnosno redefiniranjem svakodnevnog \u017eivota. Navedeno se posebno o\u010dituje u smislu poticanja radnika na odlaske na godi\u0161nji odmor. To je rezultiralo nastankom radni\u010dkih odmarali\u0161ta, me\u0111u kojima je, od 1959. godine bilo i odmarali\u0161te tvornice \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107\u201c u Trogiru. Prema pisanju tvorni\u010dkog lista iz 1962. godine odmarali\u0161te u Trogiru bilo je smje\u0161teno na \u201eveoma lijepom polo\u017eaju,<\/p>\n\n\n\n
sobe su uredne i posjetiocima stoji na raspolaganju televizor, \u010damci, \u0161ah, a vrijedni kolektiv restorana, zahvaljuju\u0107i elektrificiranoj kuhinji, u stanju je da pru\u017ei doista ugodan boravak\u201c. \u0160to se ti\u010de infrastrukture samog odmarali\u0161ta u Trogiru, tijekom ovog razdoblja osiguravalo se stalno ulaganje od kupnje razglasnih ure\u0111aja i novih ku\u0107anskih ure\u0111aja do pobolj\u0161avanja prehrane u tamo\u0161njem restoranu.<\/p>\n\n\n\n
Broj dana godi\u0161njeg odmora utvr\u0111ivao se prema uvjetima rada, sta\u017eu,, ali i \u201esocijalnom momentu\u201c. Pri tome se vodilo ra\u010duna da radnici koji su radili na te\u017eim poslovima dobiju dodatne dane. Tako su npr. 1966. godine vo\u0111e dizalica ljevaonice i kova\u010dnice dobili pravo na tri dodatna dana.<\/p>\n\n\n\n
Osim ovoga tvornica je koristila odmarali\u0161ta i za oporavak radnih ljudi o \u010demu nam svjedo\u010de i zapisnici sa sjednica Predsjedni\u0161tva tvorni\u010dkog odbora sindikata, prema kojima je vidljivo da su radnici koji su bili zaposleni na te\u0161kim poslovima upu\u0107ivani na \u201ebanjska i klimatska lije\u010denja\u201c. Tomu u prilog ide i izjava elektrozavariva\u010da Nikole Ragu\u017eina koji je istaknuo da ga je sindikalna organizacija poslala na desetodnevni besplatni oporavak u Trogir.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, potrebno je istaknuti da krajem 1950-ih, odnosno po\u010detkom 1960-ih godina radnici nisu imali razvijenu kulturu putovanja i godi\u0161njih odmora, pa se tako u arhivskim dokumentima navodi kako radnike treba potaknuti na odlazak na more jer mnogi od njih koriste godi\u0161nje odmore za rad u polju. Isto tako, tijekom godina pojavio se drugi problem, a to je da su na oporavak upu\u0107ivani uvijek isti ljudi, pa su radnici na sastancima sindikata sve vi\u0161e upozoravali i na ovu pojavu.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, nakon 1960-ih ovaj oblik odmora nastavio se razvijati pogotovo osnivanjem OSIZ-a za odmor i rekreaciju pod vodstvom Marka \u010cavara\/\u0106avara, pri \u010demu je predstavljalo pogotovu u okviru aktivnog odmora radnika, jednu od nerazvijenih interesnih zajednica u tada\u0161njoj dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n
I na kraju, potrebno je navesti da svakodnevica obuhva\u0107a niz drugih praksi od kulturnih i potro\u0161a\u010dkih do rekreacije \u010dime \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107\u201c, u kojemu su ovi oblici bili itekako razvijeni, predstavlja izrazito potentno istra\u017eiva\u010dko podru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n
Predavanje \u0107e se odr\u017eati u skladu s va\u017ee\u0107im epidemiolo\u0161kom mjerama te stoga molimo sve posjetitelje da sa sobom ponesu EU digitalne\u00a0COVID\u00a0potvrde.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n