Ponedjeljak, 15. studenoga 2021. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Ogranak Matice hrvatske u Ozlju kao sunakladnik,
uz Hrvatsko knji\u017eevno dru\u0161tvo Sv. Jeronima
i Hrvatsko biblijsko dru\u0161tvo,
poziva Vas na predstavljanje prvotiska<\/p>\n\n\n\n
SVETO PISMO NOVOGA ZAKONA <\/em><\/strong> O knjizi \u0107e govoriti: \u00bbGodine 2018. u izdanju Hrvatskoga knji\u017eevnog dru\u0161tva sv. Jeronima i sunakladni\u0161tvu ozaljskog ogranka Matice hrvatske tiskan je prvi cjelovit prijevod Novoga zavjeta na kajkavskome knji\u017eevnom jeziku 19. stolje\u0107a. Autor mu je Ivan Gusi\u0107, benediktinac pa potom svjetovni sve\u0107enik, a prijevod je dovr\u0161en prije 1821, odnosno prije Gusi\u0107eve smrti. Tekst je pisan ustaljenim morfonolo\u0161kim kajkavskim pravopisom kakav je u Naput\u010denju za horvatski prav \u010dteti i pisati<\/em> iz 1808. Gusi\u0107ev Novi zavjet priredio je za tisak Alojz Jembrih iz rukopisa. Kajkavsko jezi\u010dno blago sabrano mukotrpnim prevoditeljevim poslom i naporom tako je postalo dostupno dana\u0161njim \u010ditateljima i istra\u017eiva\u010dima. (…) Danas Gusi\u0107evo djelo ima op\u0107ekulturnu, knji\u017eevnojezi\u010dnu i biblijsku vrijednost kao dragocjen spomenik o \u017eivosti kajkav\u0161tine u navije\u0161tanju Bo\u017eje rije\u010di u Zagreba\u010dkoj (nad)biskupiji i o u\u010denosti nekada\u0161njih redovnika ili sve\u0107enika koji su bili kadri uhvatiti se uko\u0161tac s tako zahtjevnim poslom kakav je prevo\u0111enje Svetog pisma.<\/p>\n\n\n\n (…) Knjiga s uvodom obuhva\u0107a ukupno 727 stranica, a od toga je 596 stranica sam prijevod Novoga zavjeta, na 23 stranice je glosarij uz kajkavski Novi zakon, na sedamnaest stranica su preslike Gusi\u0107eva rukopisa, a na kraju Jembrihov pogovor s osvrtom na va\u017enost prijevoda Biblije za nastanak i razvoj knji\u017eevnih jezika te osvrt na poznate kajkavske lekcionare i evan\u0111elistare, po\u010dev\u0161i s Vram\u010devom Postilom<\/em> iz 1586, nastavljaju\u0107i s Petreti\u0107evim Svetim evangeliomima<\/em> iz 1651. sve do kraja 19. stolje\u0107a, zatim je tu tekst o jeziku i slovopisu Novoga zakona i o zagreba\u010dkom biskupu Maksimilijanu Vrhovcu, kojemu je djelo posve\u0107eno. Uz uporabu kajkavskoga u liturgiji, u obrednicima i drugim knjigama, govori se i o kajkavskom u osobnoj pobo\u017enosti \u2013 o molitvenicima. Knjiga zavr\u0161ava kaziteljem \u010dtejenja<\/em> (kazalom \u010ditanja), poslanica i \u010ditanja na svece i u nedjelje kroz cijelu godinu te sadr\u017eajem. Slijedi literatura o kajkavskim djelima i na kraju tekst Zvonimira Kure\u010di\u0107a o Kajkavskom jeziku u liturgiji Zagreba\u010dke (nad)biskupije<\/em>.\u00ab<\/p>\n\n\n\n Marija Znika<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
NA HORVATSKI JEZIK PO IVANU RUPERTU GUSI\u010cU PRENE\u0160ENO I NA SVETLO DANO<\/em><\/strong>
Za tisak priredili: Alojz Jembrih i Zvonimir Kure\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n
prof. emer. Alojz Jembrih,
prire\u0111iva\u010d i autor pogovora <\/em>
i
Bogdan Bo\u0161njak, mag. paed. et mag. bibl.
tajnik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju<\/em><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n