{"id":28189,"date":"2021-11-10T15:52:40","date_gmt":"2021-11-10T15:52:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28189"},"modified":"2022-01-15T19:30:50","modified_gmt":"2022-01-15T19:30:50","slug":"christian-axboe-nielsen-nismo-mogli-vjerovati-raspad-jugoslavije-1991-1999","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28189","title":{"rendered":"Christian Axboe Nielsen, \u201cNismo mogli vjerovati\u2026 Raspad Jugoslavije 1991 -1999.\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Prevela s danskoga Dorotea Sme\u0161njak.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Autor na temelju ha\u0161ke i druge povijesne dokumentacije rekonstruira i analizira propast Jugoslavije te politi\u010dka i vojno-redarstvena zbivanja 1990-ih, kao i kasniji put ove regije prema Europskoj uniji. Knjiga je u Danskoj, gdje je objavljena 2018. dobila brojne pozitivne recenzije, a nezavisni list <em>Information<\/em> proglasio ju je najboljom knjigom na ove teme.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;\u201eSve je po\u010delo s nogometom\u201c, ka\u017ee jedan bosanski izbjeglica u svom skromnom stanu u predgra\u0111u Kopenhagena. Scena je iz prvog dijela dramske serije Danske radiotelevizije Livvagterne \u2013 Tjelohranitelji (2009), koja se poput mnogih drugih danskih serija i filmova posljednjih dvadeset godina na ovaj ili onaj na\u010din bavi Balkanom. (&#8230;) Europa je u ljeto 1992. bila razapeta izme\u0111u nasilja i nogometa. Dok su ljudi u Danskoj i drugim zemljama, koje su sudjelovale na prvenstvu, bili u \u0161oku zbog neo\u010dekivane pobjede Danske, realnost rata u Bosni ostavljala je posve druga\u010diji utisak. Samo nekoliko tjedana nakon \u0161to su naslovnice europskih novina pokazale odu\u0161evljene danske nogometa\u0161e, na tim istim naslovnicama izronile su stravi\u010dne slike ljudi-kostura iz bosanskih koncentracijskih logora. Te su slike nedvojbeno podsje\u0107ale na najmra\u010dnije stranice europske povijesti i na razdoblje za koje je ve\u0107ina vjerovala da pripada pro\u0161losti europskog kontinenta.<\/p>\n\n\n\n<p>Slike su svjedo\u010dile o opsegu i karakteru rata koji \u0107e u idu\u0107e tri godine stajati oko 100.000 ljudskih \u017eivota i otjerati ih jo\u0161 mnogo vi\u0161e u progonstvo, izme\u0111u ostalog i u Dansku.<\/p>\n\n\n\n<p>***<\/p>\n\n\n\n<p>Godinama govorim svojim studentima na Sveu\u010dili\u0161tu u Aarhusu da knjigama o raspadu Jugoslavije mo\u017eemo napuniti omanju knji\u017enicu. Jedna od najnovijih knjiga sadr\u017ei i solidnu bibliografiju koja uklju\u010duje 424 knjige i \u010dlanka o toj temi, i to samo na engleskom! Zbog toga postavljam pitanje: \u201e\u010cemu jo\u0161 jedna knjiga o istoj temi?\u201c Prema mom mi\u0161ljenju, potrebna je knjiga na danskom, koja \u0107e na jednostavan, ali znanstveno utemeljen na\u010din ispri\u010dati pri\u010du o posljednjim godinama Jugoslavije, raspadu zemlje i ratovima koji su uslijedili. Istovremeno je va\u017eno uklju\u010diti opse\u017ean materijal sakupljen tijekom rada Me\u0111unarodnog kaznenog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, ICTY\/MKSJ), koji je u Hagu osnovala Organizacija ujedinjenih naroda. Sud je zavr\u0161io s radom krajem 2017. i sakupljeni materijal sada se mo\u017ee sagledati u cijelosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e od dvadeset godina bavim se povije\u0161\u0107u Jugoslavije. Po \u0161kolovanju sam povjesni\u010dar i u svojem sam doktorskom radu pisao o kraljevskoj diktaturi u Jugoslaviji, koja je bila jedini svjesni poku\u0161aj objedinjavanja razli\u010ditih naroda u Jugoslaviji na na\u010din da se smatraju prvenstveno Jugoslavenima. Nakon zavr\u0161enog studija zaposlio sam se kao analiti\u010dar tu\u017eiteljstva na MKSJ-u. Kao dio svoga posla imao sam priliku prou\u010davati na stotine tisu\u0107a stranica dokumenata o ratovima u 1990-ima. Moj je fokus bio usmjeren na ulogu policije u podru\u010djima biv\u0161e Jugoslavije koja su bila pod srpskom kontrolom. Pripremio sam nekoliko izvje\u0161taja i bio pozvan kao stru\u010dni svjedok u pet sudskih procesa na MKSJ-u, izme\u0111u ostalog i na procesu protiv Radovana Karad\u017ei\u0107a, nekada\u0161njeg predsjednika srpske republike u Bosni i Hercegovini. Na osnovi znanja koje sam stekao rade\u0107i pri MKSJ-u, u stanju sam istaknuti neke od doga\u0111aja i procesa koji dosada nisu bili dovoljno dobro znanstveno obra\u0111eni. U ovoj knjizi uklju\u010dit \u0107u, izme\u0111u ostalog, va\u017ene \u010dinjenice i relevantne iskaze svjedoka s mnogobrojnih su\u0111enja na MKSJ-u.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne tvrdim ni na koji na\u010din, da je rad MKSJ-a bio bez pogre\u0161aka, ili van kritike. Upravo suprotno \u2013 i presude i svi dokumenti s MKSJ-a podvrgnuti su preispitivanju kao i bilo koji drugi izvori podataka. Neosporna je \u010dinjenica da nigdje drugdje u svijetu nije sakupljeno i prou\u010deno toliko mnogo izvornog materijala o ratovima u biv\u0161oj Jugoslaviji kao na MKSJ-u.&#8221; (Iz Uvoda knjige)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-srednja-europa\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"cj1hKaf6mR\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/nove-knjige\/nismo-mogli-vjerovati-raspad-jugoslavije-1991-1999\/\">Nismo mogli vjerovati&#8230; Raspad Jugoslavije 1991 -1999.<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Nismo mogli vjerovati&#8230; Raspad Jugoslavije 1991 -1999.&#8221; &#8212; Srednja Europa\" src=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/nove-knjige\/nismo-mogli-vjerovati-raspad-jugoslavije-1991-1999\/embed\/#?secret=cj1hKaf6mR\" data-secret=\"cj1hKaf6mR\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Srednja-Europa-108077195878764\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Srednja-Europa-108077195878764\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Odjeci:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=791\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=791<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/zasto-se-raspala-jugoslavija-i-zasto-je-zapad-plakao-za-njom-ovo-se-nece-svidjeti-mnogima-15143191\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/svijet\/zasto-se-raspala-jugoslavija-i-zasto-je-zapad-plakao-za-njom-ovo-se-nece-svidjeti-mnogima-15143191<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28191,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28189","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Nielsen.jpg?fit=450%2C645&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":28189,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":28189,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":28189,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":28189,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":28189,"position":4},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":28189,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28189","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28189"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28189\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29245,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28189\/revisions\/29245"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28191"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28189"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28189"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28189"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}