{"id":28127,"date":"2021-11-08T10:08:34","date_gmt":"2021-11-08T10:08:34","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28127"},"modified":"2021-11-08T10:09:47","modified_gmt":"2021-11-08T10:09:47","slug":"jelena-subotic-zuta-zvezda-crvena-zvezda-secanje-na-holokaust-posle-komunizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28127","title":{"rendered":"Jelena Suboti\u0107, \u201e\u017dUTA ZVEZDA, CRVENA ZVEZDA &#8211; Se\u0107anje na Holokaust posle komunizma\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eClio\u201c iz Beograda je objavila knjigu \u201e\u017dUTA ZVEZDA, CRVENA ZVEZDA &#8211; Se\u0107anje na Holokaust posle komunizma\u201c autorice Jelene Suboti\u0107. Knjigu je sa engleskog prevela Ksenija Todorovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Autorka istra\u017euje kako dr\u017eave koriste politiku sje\u0107anja za rje\u0161avanje aktuelnih nesigurnosti. U Isto\u010dnoj Evropi, tvrdi ona, postkomunisti\u010dke dr\u017eave su tra\u017eile da budu prihva\u0107ene kao \u201cu potpunosti evropske\u201d, ali biti evropski zna\u010di dijeliti kosmopolitske narative XX vijeka, a mo\u017eda najva\u017eniji od njih je prihvatanje prvenstveno zapadnog razumijevanja Holokausta. Me\u0111utim, ove dr\u017eave grade nacionalne identitete na sje\u0107anju na staljinizam i sovjetsku okupaciju. Zapadnoevropski pogled na Holokaust omogu\u0107io je da se komunisti\u010dki re\u017eimi identifikuju kao po\u010dinioci zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n<p>Holokaust kao temeljni diskurs tako\u0111e izaziva ogor\u010denje, jer se do\u017eivljava kao da stavlja jevrejsku \u017ertvu ispred \u017ertve drugih etni\u010dkih grupa. \u0160tavi\u0161e, tvrdi Suboti\u0107, zapadnja\u010dka usredsre\u0111enost na jevrejsku patnju izaziva neugodna pitanja o lokalnom sau\u010desni\u0161tvu i materijalnim i politi\u010dkim koristima koje su uslijedile.<\/p>\n\n\n\n<p>Postkomunisti\u010dke dr\u017eave su ove nesigurnosti razrije\u0161ile radikalnim revidiranjem svog sje\u0107anja na Holokaust: pretvorile su zlo\u010dine holokausta u zlo\u010dine komunizma. Kriminalna pro\u0161lost se ne negira, ali se odgovornost pogre\u0161no usmjerava pranjem nacionalnog sau\u010desni\u0161tva i kriminalizacijom komunizma. Suboti\u0107 analizira savremene prakse sje\u0107anja na Holokaust u tri dr\u017eave: Srbiji, Hrvatskoj i Litvaniji. One imaju razli\u010dite istorije Holokausta, ali su sve izvele upe\u010datljive projekte zamjenjivanja zlo\u010dina Holokausta zlo\u010dinima komunizma.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jelena Suboti\u0107<\/strong> je redovni profesor na Odeljenju za politi\u010dke nauke Dr\u017eavnog univerziteta D\u017eord\u017eija u Atlanti. Doktorirala je politi\u010dke nauke na Univerzitetu Viskonsin-Medison. Autor je knjige \u201eHijacked Justice: Dealing with the Past in the Balkans\u201c (2009), koja ispituje na\u010dine na koje su politi\u010dke elite na zapadnom Balkanu poslije zavr\u0161etka rata koristile institucije postkonfliktne pravde u lokalne politi\u010dke svrhe. Knjiga je prevedena i objavljena u Srbiji 2010. godine pod naslovom \u201eOteta pravda: Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u na Balkanu\u201c. Istra\u017eivanja o ljudskim pravima, postkonfliktnom pomirenju, politici identiteta, tranzicionoj pravdi, problemima evropeizacije na Balkanu objavljuje u razli\u010ditim stru\u010dnim \u010dasopisima i na brojnim me\u0111unarodnim konferencijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/clio.rs\/ZUTA-ZVEZDA-CRVENA-ZVEZDA-Secanje-na-Holokaust-posle-komunizma-tvrdi-povez_Knjiga_243932\" target=\"_blank\">Clio<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Preneseno s portala Historiografija.ba:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=787\">https:\/\/historiografija.ba\/article.php?id=787<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Na portalu smo prethodno ve\u0107 uputili na engleski izvornik knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"qptycI49Bt\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22081\">Jelena Suboti\u0107, \u201cYellow Star, Red Star: Holocaust Remembrance after Communism\u201d<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Jelena Suboti\u0107, \u201cYellow Star, Red Star: Holocaust Remembrance after Communism\u201d&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=22081&#038;embed=true#?secret=qptycI49Bt\" data-secret=\"qptycI49Bt\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28128,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-28127","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/ZUTA-ZVEZDA-CRVENA-ZVEZDA.jpg?fit=555%2C776&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":28127,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, &#8220;PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":28127,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":28127,"position":2},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":28127,"position":3},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":28127,"position":4},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":28127,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28127","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28127"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28127\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28130,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28127\/revisions\/28130"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28128"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28127"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28127"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28127"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}