{"id":28098,"date":"2021-11-05T21:47:58","date_gmt":"2021-11-05T21:47:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28098"},"modified":"2021-11-05T21:47:58","modified_gmt":"2021-11-05T21:47:58","slug":"gyula-illyes-rucak-u-dvorcu-s-madarskoga-prevela-kristina-peternai-andric","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28098","title":{"rendered":"Gyula Illy\u00e9s, \u201cRU\u010cAK U DVORCU\u201d (S ma\u0111arskoga prevela Kristina Peternai Andri\u0107)"},"content":{"rendered":"\n<p>Pripovjeda\u010d \u2013 sam autor, \u010duveni ma\u0111arski klasik \u2013 nakon vi\u0161e godina vra\u0107a se u zaselak svoga djetinjstva nadaju\u0107i se da \u0107e tu na miru, u okrilju vru\u0107eg panonskog ljeta, prevoditi Moli\u00e8rea. Grofovska obitelj, nekada\u0161nji veleposjednici koji su u me\u0111uvremenu ostali bez glavnine imanja, pozivaju ga k sebi na ru\u010dak u zapu\u0161teni, dijelom konfiscirani dvorac u kojem su se sa\u010duvale samo \u017ealosne, kad\u0161to i podsmje\u0161ljive krhotine nekada\u0161njeg \u017eivotnog stila. Razvla\u0161teni vlastelin \u017eeli razgovarati s potomkom svojih biv\u0161ih \u201cbiro\u0161a\u201d koji je sada poznati autor hvaljene knjige posve\u0107ene upravo polufeudalnom dru\u0161tvenom polo\u017eaju vlastelinskih najamnika. Ve\u0107i dio knjige ispunjava razgovor koji tijekom ru\u010dka pripovjeda\u010d vodi s grofom i njegovim uku\u0107anima, uz brojne digresije (pojavljuje se i anegdota o jednom nesu\u0111enom hrvatskom banu). Pripovjeda\u010du ne nedostaje su\u0107uti za sada\u0161nji polo\u017eaj grofovske obitelji, nazire se i njegova distanca prema nekim crtama novog kolektivisti\u010dkog poretka koji se u\u010dvr\u0161\u0107uje netom zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata, ali unato\u010d poku\u0161ajima me\u0111usobnog razumijevanja i pribli\u017eavanja dvije strane ostaju odijeljene nepremostivim jazom. Pripovjeda\u010d ostaje pri svojem stanovi\u0161tu: bez obzira na mogu\u0107e nostalgije i simpatije prema pojedinostima, neumitni zalazak stare zemljoposjedni\u010dke elite \u010dinjenica je koju ne treba oplakivati.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Gyula Illy\u00e9s<\/strong> (1902\u20131983), klasik ma\u0111arske knji\u017eevnosti XX. stolje\u0107a.<br>Sudionik (1919) revolucionarnog pokreta B\u00e9le K\u00fana; bio je u emigraciji (do 1926) u Parizu, gdje je upoznao predstavnike avangarde, posebice nadrealiste. Nakon povratka sura\u0111ivao s M. Babitsom, odnosno \u010dasopisom <em>Nyugat<\/em>. Plodan pisac u gotovo svim knji\u017eevnim vrstama, isprva dru\u0161tveno anga\u017eiran pa disident; za\u010detnik tzv. pokreta narodnih pisaca.<br>Njegovu liriku obilje\u017eava suzdr\u017eana \u010duvstvenost, intelektualizam \u010desto potaknut osje\u0107ajem nacionalne pogibelji te, u kasnijim godinama, nagla\u0161eni intimizam. Zbirke: <em>Te\u0161ka zemlja<\/em> (<em>Neh\u00e9z f\u00f6ld<\/em>, 1928), <em>Redovi otave<\/em> (<em>Sarjurendek<\/em>, 1930), <em>Nove pjesme<\/em> (<em>\u00daj versek<\/em>, 1961), <em>Moje \u010da\u0161e<\/em> (<em>Poharaim<\/em>, 1967) i dr.<br>Kao socijalni revolucionar, osobito zaokupljen stradanjima ma\u0111arskoga selja\u0161tva, istaknuo se sociografskim romanima s elementima autobiografije <em>Narod pustara<\/em> (<em>Puszt\u00e1k n\u00e9pe<\/em>, 1936) i <em>Ru\u010dak u dvorcu<\/em> (1962).<br>Dru\u0161tvenu zbilju kao odnos morala i vlasti izra\u017eava u dramama <em>D\u00f3sza Gy\u00f6rgy<\/em> (1956), <em>Miljenik<\/em> (<em>Kegyenc<\/em>, 1963) i dr.<br>Napisao je (1936) zapa\u017eenu biografiju o S. Pet\u0151fiju, pisao je eseje, pri\u010de za djecu; 1980. objavio je zbirku ma\u0111arskih pu\u010dkih pri\u010da.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-260-418-4<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2021<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica:<\/strong> 176<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dimenzije:<\/strong> 12 x 19 cm<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"4IdRSqHOdz\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/rucak-u-dvorcu\/\">RU\u010cAK U DVORCU<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;RU\u010cAK U DVORCU&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/rucak-u-dvorcu\/embed\/#?secret=4IdRSqHOdz\" data-secret=\"4IdRSqHOdz\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28099,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-28098","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Illyes.jpg?fit=500%2C793&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":28098,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":28098,"position":1},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53719,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53719","url_meta":{"origin":28098,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Hrvatska kultura u Krakovu&#8221; (1. \u2013 30. lipnja 2026)\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto:\u00a0Izlo\u017ebena dvorana Jagelonske knji\u017eniceTermin:\u00a01. lipnja 2026. \u2013 30. lipnja 2026.Sve\u010dano otvaranje: 1. lipnja 2026. u 17 satiOrganizatori:\u00a0Institut za slavensku filologiju Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta, Jagelonska knji\u017enica, Udruga KliofestPokrovitelji: Matica hrvatska, Mi\u0119dzynarodowe Centrum KulturyPo\u010dasno pokroviteljstvo\u00a0Rektor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta prof. Piotr Jedynak\u00a0Autor i kurator:\u00a0prof. Maciej Czerwi\u0144ski Popratna knji\u017eica izlo\u017ebe (preuzmite) Na izlo\u017ebi \u0107e biti prikazano\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-kultura-u-Krakovu-Plakat.jpg?fit=841%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":28098,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":28098,"position":4},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":28098,"position":5},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28098","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28098"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28100,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28098\/revisions\/28100"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28099"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}