{"id":2809,"date":"2017-01-11T23:00:05","date_gmt":"2017-01-11T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2809"},"modified":"2017-01-11T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-11T23:00:05","slug":"joseph-roth-hotel-savoy-roman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2809","title":{"rendered":"Joseph Roth: \u201cHotel Savoy\u201d (roman)"},"content":{"rendered":"<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">JOSEPH ROTH:<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>&#8220;HOTEL SAVOY&#8221; (roman)<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>i u istome svesku<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>&#8220;SLIJEPO OGLEDALO&#8221; (pripovijest)<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>S njema\u010dkoga preveo: Milan Sokli\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">Austrijski pisac Joseph Roth rodio se 2. rujna 1894. u mjestu Brody kod Lviva u dana\u0161njoj ukrajinskoj pokrajini Galiciji. Studirao je u Be\u010du, gdje je poslije Prvoga svjetskog rata zapo\u010deo novinarsku karijeru. Potom je nekoliko godina \u017eivio u Njema\u010dkoj, najvi\u0161e u Berlinu. Ondje je napisao i objavio prve romane, izme\u0111u ostalih i \u201eHotel Savoy\u201c, u kojima se bavi traumati\u010dnim iskustvima austrougarskih vojnika nakon Svjetskoga rata, posebno onih koje je svr\u0161etak rata zatekao u ruskome zarobljeni\u0161tvu. Nakon dolaska na vlast Hitlerovih nacionalsocijalista, nastanio se u Parizu i vi\u0161e se nije vra\u0107ao u Njema\u010dku. U francuskom izgnanstvu napisao je glavna djela, me\u0111u njima i \u201eRadetzky mar\u0161\u201c (1932.), u kojemu nostalgi\u010dno opisuje propast Austro-Ugarske Monarhije i ra\u0161\u010dlanjuje uzroke njezina raspada. Umro je u pari\u0161koj sirotinjskoj bolnici 1939. godine.<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Rothovo se knji\u017eevno stvaranje ne mo\u017ee lako svrstati u odre\u0111eni pravac suvremene literature. Najbli\u017ei je, barem u ranim djelima, skupini autora koja se razvila iz ekspresionizma i u nas se obi\u010dno naziva \u201eNovom stvarno\u0161\u0107u\u201c (Neue Sachlichkeit).<\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>O njegovu je stilu veliki njema\u010dki knji\u017eevni kriti\u010dar Marcel Reich-Ranicki napisao sljede\u0107e: &#8220;Roth je bio neobi\u010dan pisac i zato \u0161to je bio kadar pisati mnogo, a istodobno biti savjestan umjetnik. Nikad se nije ogrje\u0161ivao o prirodnost tona, nikad nije bio op\u0161iran, u njegovu stilu nije bilo mjesta koketiranju. <span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\">Ta je proza dosljedna, a ipak elasti\u010dna, vitka, ali ne i mr\u0161ava, mi\u0161i\u0107ava, ali ne i ko\u0161\u010data. Roth je bio grozni\u010dav \u010dovjek, \u010dovjek na rubu. Iz njegova jezika me\u0111utim izvire potpuni mir, \u010dak prosvije\u0107enost.\u201c<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">Roman \u201eHotel Savoy\u201c<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">U romanu \u201eHotel Savoy\u201c iz 1924. godine, jednom od svojih prvih knji\u017eevnih ostvarenja, Joseph Roth u prvome licu opisuje sudbinu austrougarskoga vojnika Gabriela Dana, koji se zavr\u0161etkom Prvoga svjetskoga rata vra\u0107a iz ruskoga zarobljeni\u0161tva te na putu prema Be\u010du sti\u017ee u grad \u201ena vratima Europe\u201c, kojemu se ne navodi ime, ali bi prema opisu mogao biti poljski \u0141\u00f3d\u017a, te odsjeda u hotelu Savoy. U golemu hotelu na sedam katova \u017eive svi dru\u0161tveni slojevi; paradoksalno su na donjim katovima smje\u0161teni bogata\u0161i, dok u visini, blizu Boga, \u017eivotare siromasi. Hotel izvana djeluje rasko\u0161no; iznutra se, me\u0111utim, otkriva i materijalna i moralna bijeda tada\u0161njega dru\u0161tva. Bogati industrijalci svake ve\u010deri gledaju gole djevojke u hotelskom baru, siromasima tajanstveni liftboj Ignaz zaklju\u010dava kov\u010dege kad ne mogu platiti sobu, danima se i\u0161\u010dekuje dolazak bogatog Amerikanca Bloomfielda koji treba promijeniti sve. Vlasnika hotela nitko nikad nije vidio. Gabrielu se u hotelu uskoro pridru\u017euje i jedan hrvatski lik, njegov ratni drug Zvonimir Pansin, anarhisti\u010dni revolucionar, koji na kraju romana s mno\u0161tvom drugih povratnika sudjeluje u razaranju hotela te pritom i sam strada, dok Dan odlazi u Ameriku, koja se u romanu nudi kao novi po\u010detak i alternativa Europi.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>U godinama nove seobe naroda &#8211; 2015., 2016&#8230; &#8211; kad je Europa preplavljena izbjeglicama s Bliskoga istoka i iz Afrike, koje se poput Rothovih povratnika iz ruskoga zarobljeni\u0161tva istodobno do\u017eivljava i kao \u017ertve i kao prijetnju, i u kojima financijski sraz bogatoga sjevera i sve siroma\u0161nijega europskoga juga dovodi u pitanje same temelje Europske unije, metafora hotela Savoy stje\u010de dodatnu aktualnost.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">Knji\u017enica &#8220;Nova Istra&#8221;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Istarskoga ogranka Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Pula<\/font><\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Niz: Proza; sv. 75.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"FR\" style=\"mso-ansi-language: FR;\"><font face=\"Calibri\"><font size=\"3\"><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span>Opis: 156 str.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">Pula: Istarski ogranak DHK, 2016.<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\">Izvor: <a href=\"http:\/\/dhk.hr\/ogranci-dhk\/detaljnije\/joseph-roth-hotel-savoy\">http:\/\/dhk.hr\/ogranci-dhk\/detaljnije\/joseph-roth-hotel-savoy<\/a><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\"><br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\"><br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><font face=\"Calibri\" size=\"3\"><br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2809","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":2809,"position":0},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":2809,"position":1},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54398,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54398","url_meta":{"origin":2809,"position":2},"title":"Predstavljen tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"1. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea 30. lipnja 2026. predstavljen je tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije, koji prvi put na jednome mjestu donosi sveobuhvatan i svestran prikaz hrvatskih graditeljskih dostignu\u0107a, od prapovijesti i antike do suvremene arhitekture, infrastrukturnih projekata i obnove gra\u0111evina o\u0161te\u0107enih u potresima i drugim nepogodama. Na predstavljanju su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55147,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55147","url_meta":{"origin":2809,"position":3},"title":"Emma Southon, \u201eServus: How Slavery Made the Roman World\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"1. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"We associate the Romans with majesty and greatness: we marvel at their straight roads and innovative underfloor heating, at the dominance of their army and navy, at the grandeur of their palaces and temples. But the Romans were also enslavers. They built an empire on the backs of millions of\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Servus-Southon.webp?fit=666%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Servus-Southon.webp?fit=666%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Servus-Southon.webp?fit=666%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55111,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55111","url_meta":{"origin":2809,"position":4},"title":"Anthony Kaldellis, \u201eThe New Roman Empire: A History of Byzantium\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"A major new history of the eastern Roman Empire, from Constantine to 1453.In recent decades, the study of the Eastern Roman Empire, also known as Byzantium, has been revolutionized by new approaches and more sophisticated models for how its society and state operated. No longer looked upon as a pale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/The-New-Roman-Empire.webp?fit=362%2C550&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55107,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55107","url_meta":{"origin":2809,"position":5},"title":"Leonora Neville, \u201eSailing Away from Byzantium Toward East Roman History\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Although the first thing one learns about the 'Byzantine Empire' is that it was really the eastern Roman empire, scholars have preferred to call it 'Byzantine' in a repudiation of the self-conception and emic vocabulary of the inhabitants of that polity. The terminology of 'Byzantium' artificially severs the 'medieval' eastern\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Sailing-Away-from-Byzantium-Toward-East-Roman-History.webp?fit=368%2C543&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2809"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2809\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}