{"id":2809,"date":"2017-01-11T23:00:05","date_gmt":"2017-01-11T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2809"},"modified":"2017-01-11T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-11T23:00:05","slug":"joseph-roth-hotel-savoy-roman","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2809","title":{"rendered":"Joseph Roth: \u201cHotel Savoy\u201d (roman)"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

JOSEPH ROTH:<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“HOTEL SAVOY” (roman)<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>i u istome svesku<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>“SLIJEPO OGLEDALO” (pripovijest)<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>S njema\u010dkoga preveo: Milan Sokli\u0107.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Austrijski pisac Joseph Roth rodio se 2. rujna 1894. u mjestu Brody kod Lviva u dana\u0161njoj ukrajinskoj pokrajini Galiciji. Studirao je u Be\u010du, gdje je poslije Prvoga svjetskog rata zapo\u010deo novinarsku karijeru. Potom je nekoliko godina \u017eivio u Njema\u010dkoj, najvi\u0161e u Berlinu. Ondje je napisao i objavio prve romane, izme\u0111u ostalih i \u201eHotel Savoy\u201c, u kojima se bavi traumati\u010dnim iskustvima austrougarskih vojnika nakon Svjetskoga rata, posebno onih koje je svr\u0161etak rata zatekao u ruskome zarobljeni\u0161tvu. Nakon dolaska na vlast Hitlerovih nacionalsocijalista, nastanio se u Parizu i vi\u0161e se nije vra\u0107ao u Njema\u010dku. U francuskom izgnanstvu napisao je glavna djela, me\u0111u njima i \u201eRadetzky mar\u0161\u201c (1932.), u kojemu nostalgi\u010dno opisuje propast Austro-Ugarske Monarhije i ra\u0161\u010dlanjuje uzroke njezina raspada. Umro je u pari\u0161koj sirotinjskoj bolnici 1939. godine.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Rothovo se knji\u017eevno stvaranje ne mo\u017ee lako svrstati u odre\u0111eni pravac suvremene literature. Najbli\u017ei je, barem u ranim djelima, skupini autora koja se razvila iz ekspresionizma i u nas se obi\u010dno naziva \u201eNovom stvarno\u0161\u0107u\u201c (Neue Sachlichkeit).<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>O njegovu je stilu veliki njema\u010dki knji\u017eevni kriti\u010dar Marcel Reich-Ranicki napisao sljede\u0107e: “Roth je bio neobi\u010dan pisac i zato \u0161to je bio kadar pisati mnogo, a istodobno biti savjestan umjetnik. Nikad se nije ogrje\u0161ivao o prirodnost tona, nikad nije bio op\u0161iran, u njegovu stilu nije bilo mjesta koketiranju. Ta je proza dosljedna, a ipak elasti\u010dna, vitka, ali ne i mr\u0161ava, mi\u0161i\u0107ava, ali ne i ko\u0161\u010data. Roth je bio grozni\u010dav \u010dovjek, \u010dovjek na rubu. Iz njegova jezika me\u0111utim izvire potpuni mir, \u010dak prosvije\u0107enost.\u201c<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Roman \u201eHotel Savoy\u201c<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U romanu \u201eHotel Savoy\u201c iz 1924. godine, jednom od svojih prvih knji\u017eevnih ostvarenja, Joseph Roth u prvome licu opisuje sudbinu austrougarskoga vojnika Gabriela Dana, koji se zavr\u0161etkom Prvoga svjetskoga rata vra\u0107a iz ruskoga zarobljeni\u0161tva te na putu prema Be\u010du sti\u017ee u grad \u201ena vratima Europe\u201c, kojemu se ne navodi ime, ali bi prema opisu mogao biti poljski \u0141\u00f3d\u017a, te odsjeda u hotelu Savoy. U golemu hotelu na sedam katova \u017eive svi dru\u0161tveni slojevi; paradoksalno su na donjim katovima smje\u0161teni bogata\u0161i, dok u visini, blizu Boga, \u017eivotare siromasi. Hotel izvana djeluje rasko\u0161no; iznutra se, me\u0111utim, otkriva i materijalna i moralna bijeda tada\u0161njega dru\u0161tva. Bogati industrijalci svake ve\u010deri gledaju gole djevojke u hotelskom baru, siromasima tajanstveni liftboj Ignaz zaklju\u010dava kov\u010dege kad ne mogu platiti sobu, danima se i\u0161\u010dekuje dolazak bogatog Amerikanca Bloomfielda koji treba promijeniti sve. Vlasnika hotela nitko nikad nije vidio. Gabrielu se u hotelu uskoro pridru\u017euje i jedan hrvatski lik, njegov ratni drug Zvonimir Pansin, anarhisti\u010dni revolucionar, koji na kraju romana s mno\u0161tvom drugih povratnika sudjeluje u razaranju hotela te pritom i sam strada, dok Dan odlazi u Ameriku, koja se u romanu nudi kao novi po\u010detak i alternativa Europi.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U godinama nove seobe naroda – 2015., 2016… – kad je Europa preplavljena izbjeglicama s Bliskoga istoka i iz Afrike, koje se poput Rothovih povratnika iz ruskoga zarobljeni\u0161tva istodobno do\u017eivljava i kao \u017ertve i kao prijetnju, i u kojima financijski sraz bogatoga sjevera i sve siroma\u0161nijega europskoga juga dovodi u pitanje same temelje Europske unije, metafora hotela Savoy stje\u010de dodatnu aktualnost.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knji\u017enica “Nova Istra”<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Istarskoga ogranka Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika Pula<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Niz: Proza; sv. 75.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Opis: 156 str.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Pula: Istarski ogranak DHK, 2016.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/dhk.hr\/ogranci-dhk\/detaljnije\/joseph-roth-hotel-savoy<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2809","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":2809,"position":0},"title":"Marijan Bobinac, “Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53805,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53805","url_meta":{"origin":2809,"position":1},"title":"“Relics and War in the Eastern Roman Empire”, J. S. del Pozo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Relics and War in the Eastern Roman Empire: Christian Charismatic Objects in Byzantine Military Contexts and Society This book examines the use of Christian relics as protective amulets, emblems, and talismans in war and military contexts in the Eastern Roman Empire (ca. 310\u20131204). For centuries, Christians have venerated the mortal\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Relics-and-War-East-Rome.webp?fit=596%2C901&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Relics-and-War-East-Rome.webp?fit=596%2C901&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Relics-and-War-East-Rome.webp?fit=596%2C901&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":2809,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":2809,"position":3},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2809,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52944,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52944","url_meta":{"origin":2809,"position":5},"title":"Drago Ma\u017ear, “Dva kurira”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu Festivala povijesti Kliofest bit \u0107e odr\u017eano predstavljanje knjige Drage Ma\u017eara \"Dva kurira\" u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 21). Drago Ma\u017ear: Dva kurira, Srpski kulturni centar Zagreb, Preradovi\u0107eva 21, 7. maja 2026., 19 sati Dan uo\u010di godi\u0161njice ulaska partizana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-IV-20-PK-Dva-kurira.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2809"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2809\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}