{"id":28074,"date":"2021-11-03T11:38:43","date_gmt":"2021-11-03T11:38:43","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28074"},"modified":"2021-11-03T11:38:43","modified_gmt":"2021-11-03T11:38:43","slug":"lina-meruane-postati-palestinkom-i-postati-drugima-sa-spanjolskoga-preveo-matija-janes","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28074","title":{"rendered":"Lina Meruane, \u201cPostati Palestinkom i postati drugima\u201d (Sa \u0161panjolskoga preveo Matija Jane\u0161)"},"content":{"rendered":"\n<p>U jednom odlomku ove bolne i intimne knjige <strong>Lina Meruane<\/strong> podsje\u0107a na to da neki od Palestinaca protjeranih sa svoje zemlje nakon Arapsko-izraelskog rata 1948. godine jo\u0161 uvijek imaju klju\u010deve svojih ku\u0107a, koje su uni\u0161tene i ne postoje ve\u0107 desetlje\u0107ima. Ti klju\u010devi, zasigurno zahr\u0111ali, simbol su identiteta koji oni ne \u017eele izgubiti. <strong><em>Postati Palestinkom<\/em><\/strong> taj je klju\u010d, klju\u010d kojim Meruane, koja je ro\u0111ena (1970) i odrasla u \u010cileu, a \u017eivi u New Yorku, poku\u0161ava otvoriti vlastito palestinsko sje\u0107anje.<\/p>\n\n\n\n<p><br><em>Postati Palestinkom<\/em> nije ni knjiga obiteljskih uspomena, ni kronika, ni dru\u0161tvenopoliti\u010dki esej: to je izvrsna bilje\u017enica razmi\u0161ljanja, sje\u0107anja i \u010ditanja o zemlji svojih predaka \u0161to ih autorica zapo\u010dinje u trenutku kad se, u ve\u0107 zrelim godinama, pojavi mogu\u0107nost povratka u zemlju u kojoj nikada nije bila, u zemlju iz koje su njezini baka i djed oti\u0161li u potrazi za drugim \u017eivotom. Prvo ispituje oca i tete, prate\u0107i nit obiteljske povijesti. Zatim \u010dita, istra\u017euje i raspravlja o tome. I na kraju putuje u Palestinu te upoznaje njezin krajolik.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Povratak na mjesto na kojem nikada prije niste bili: taj upe\u010datljivi paradoks jedan je od temelja knjige koja istra\u017euje razloge za\u0161to se ljudska bi\u0107a, mimo svake logike, uvijek dr\u017ee tradicije i instinkta. <em>Postati Palestinkom<\/em> govori dakle o labirintu identiteta, ali i o svim onim opetovanim pitanjima koja su stalno na karti sukoba. O zastra\u0161uju\u0107oj sramotnosti \u017didova koji na pro\u010deljima ku\u0107a u Hebronu ispisuju: \u201cArape u plinske komore\u201d. O iracionalnosti politi\u010dkih argumenata i o ekstravagantnim uvjerenjima koja se stje\u010du kad se netko na\u0111e unutar mete\u017ea. O bijedi, okrutnosti, poni\u017eenju.<\/p>\n\n\n\n<p><br>I o jeziku. Drugi dio knjige, naslovljen \u201cPostati drugima\u201d, dijalog je izme\u0111u Meruane i tekstova drugih pisaca koji su se osvrnuli na sukob izme\u0111u Palestinaca i Izraelaca. Autorica odabire komentatore koji su najvi\u0161e izo\u0161trili misaonost i osje\u0107ajnost: izme\u0111u ostalih Amosa Oza, Davida Grossmana, Susan Sontag ili Gideona Levyja. Njezino je polazi\u0161te uvjerenje da stvarnost poznajemo kroz nazive koje joj dajemo i da se, posljedi\u010dno, tom stvarno\u0161\u0107u mo\u017ee manipulirati rije\u010dima. \u201cKad Palestina nestane kao rije\u010d, nestane i kao dr\u017eava, kao zemlja i kao domovina\u201d, citira Meruane Murida Bargutija. \u201cOkupacija\u201d ili \u201coslobo\u0111enje\u201d? \u201cIzbjeglice\u201d ili \u201cljudi iz logora\u201d? \u201cIzrael\u201d ili \u201ccionisti\u010dki entitet\u201d? Jezik, ka\u017ee Meruane, tako\u0111er ubija.<br><em>Postati Palestinkom<\/em> lijepa je knjiga koja kao da je napisana tihim glasom, malim slovima, u trajnom nastojanju da se ratna grmljavina nadvlada intimno\u0161\u0107u knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0Luisg\u00e9 Mart\u00edn, \u201cPovratak onoga onamo gdje nikad nije bio\u201d, <em>El Pa\u00eds<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Lina Meruane (1970.) je \u010dileanska spisateljica, novinarka i profesorica. Ro\u0111ena je u Santiagu de Chile, palestinskih je i talijanskih korijena. Na knji\u017eevnoj sceni pojavljuje se 1997. knjigom kratkih pri\u010da <em>Las infantas<\/em> (<em>Djevoj\u010dice<\/em>), koja je zapela za oko i slavnom Robertu Bola\u00f1u. Nakon toga pi\u0161e romane, a pogotovo joj je plodno razdoblje doktorskog studija knji\u017eevnosti u New Yorku, gdje kao dobitnica dviju poznatih stipendija pi\u0161e romane <em>Fruta podrida <\/em>(<em>Trulo vo\u0107e<\/em>, 2007) i <em>Sangre en el ojo<\/em> (<em>Krv u oku<\/em>, 2012). Godine 2011. dobila je nagradu Anna Seghers, a sljede\u0107e godine nagradu Sor Juana In\u00e9s de la Cruz. Osnovala je nezavisnu izdava\u010dku ku\u0107u Brutas Editoras. Dr\u017ei predavanja o latinskoameri\u010dkoj kulturi i knji\u017eevnosti, kao i ona iz kreativnog pisanja, na Sveu\u010dili\u0161tu New York. Autorica je i pet esejisti\u010dkih naslova, me\u0111u kojima treba spomenuti njezinu ukori\u010denu doktorsku tezu <em>Viajes virales: la crisis del contagio global en la escritura del sida<\/em> (<em>Virusna putovanja: kriza globalne zaraze u pisanju o sidi<\/em>, 2012), <em>Volverse Palestina <\/em>(<em>Postati Palestinom<\/em>, 2013), <em>Contra los hijos<\/em> (<em>Protiv djece<\/em>, 2014), <em>Palestina por ejemplo<\/em> (<em>Palestina kao primjer<\/em>, 2018). Osim spomenutih dobitnica je jo\u0161 triju va\u017enih nagrada za svoj knji\u017eevni rad.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj po\u010detak knjige:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-disput\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"3Il2x0oWdK\"><a href=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/postati-palestinkom\/\">POSTATI PALESTINKOM<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;POSTATI PALESTINKOM&#8221; &#8212; Disput\" src=\"https:\/\/disput.hr\/shop\/postati-palestinkom\/embed\/#?secret=3Il2x0oWdK\" data-secret=\"3Il2x0oWdK\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-260-411-5<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2021<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica:<\/strong> 132<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dimenzije:<\/strong> 16,5 x 24 cm<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Uvez:<\/strong> tvrdi<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<h4 class=\"wp-block-heading\">Va\u017eno svjedo\u010danstvo o palestinskom pitanju<\/h4>\n\n\n\n<p>Objavili smo knjigu<em> Postati Palestinkom<\/em> Line Meruane koja svjedo\u010di o palestinskoj borbi, otporu i problemati\u010dnoj izgradnji identiteta kod potomaka izbjeglica.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/disput.hr\/vazno-svjedocanstvo-o-palestinskom-pitanju\/\">https:\/\/disput.hr\/vazno-svjedocanstvo-o-palestinskom-pitanju\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":28075,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-28074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Postati-Palestinkom.jpg?fit=500%2C741&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":28074,"position":0},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":28074,"position":1},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54991,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54991","url_meta":{"origin":28074,"position":2},"title":"Renesansni festival Koprivnica (20. \u2013 23. kolovoza 2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem kolovoza, kada se na ostacima koprivni\u010dkih bedema upale baklje, a grad ispune vitezovi, obrtnici, dvorske lude i putuju\u0107i trgovci, Koprivnica na nekoliko dana postaje prava renesansna pozornica. Renesansni festival nije tek manifestacija koju se promatra, to je istinsko iskustvo u koje treba uroniti. Povratak u vrijeme kada su ulicama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":28074,"position":3},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":28074,"position":4},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":28074,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28074"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28074\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28076,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28074\/revisions\/28076"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/28075"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}