{"id":28064,"date":"2021-11-03T11:03:50","date_gmt":"2021-11-03T11:03:50","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28064"},"modified":"2021-11-03T11:03:50","modified_gmt":"2021-11-03T11:03:50","slug":"online-diskusija-nesvrstani-jugoslovenski-modernizam-izmedu-kulture-ekonomije-i-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28064","title":{"rendered":"Online diskusija \u201eNesvrstani jugoslovenski modernizam: izme\u0111u kulture, ekonomije i politike\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Muzej Jugoslavije, Beograd<\/p>\n\n\n\n

Deo izlo\u017ebe: Prometeji novog veka<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Onlajn diskusija \u201eNesvrstani jugoslovenski modernizam: izme\u0111u kulture, ekonomije i politike\u201d odr\u017ea\u0107e se u \u010detvrtak 4. novembra u 18 \u010dasova i mo\u0107i \u0107e da se prati u\u017eivo na Jutjub kanalu Muzeja Jugoslavije. Povod za razgovor je knjiga Bojane Videkani\u0107 \u201eNonaligned Modernism\u201d (Nesvrstani modernizam), a pored autorke, u\u010destvuju Ana Devi\u0107, sociolo\u0161kinja, Jelena Vesi\u0107, istori\u010darka umetnosti i Tanja Petrovi\u0107, antropolo\u0161kinja. Moderatorka je Ana Pani\u0107, istori\u010darka umetnosti i kustoskinja Muzeja Jugoslavije, koja je i koautorka aktuelne izlo\u017ebe \u201ePrometeji novog veka\u201c inspirisane 60-godi\u0161njicom od odr\u017eavanja Prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tokom razgovora bi\u0107e re\u010di o kulturnoj i umetni\u010dkoj produkciji u Jugoslaviji posmatranoj u \u0161irem politi\u010dkom kontekstu samoupravljanja i Nesvrstanih. Tako\u0111e, govori\u0107e se o specifi\u010dnostima jugoslovenskog modernizma, njegovim hibridnim formama i odnosu prema drugim kulturnim modelima \u0161irom zapadnog sveta i Globalnog juga, kao i o stvaranju svojevrsne transnacionalne postkolonijalne kulture kroz saradnju u okviru Pokreta nesvrstanih.<\/p>\n\n\n\n

Autorka \u0107e predstaviti osnovne ideje knjige i svoja metodolo\u0161ka i teorijska polazi\u0161ta, dok \u0107e Ana Devi\u0107 govoriti o tome na koji na\u010din mo\u017eemo ovu transnacionalnu umetni\u010dku i kulturnu interakciju smatrati alternativnom i \u201eodozdo\u201d, ako je Pokret nesvrstanih koncipiran kao saradnja izme\u0111u dr\u017eava (\u201eodozgo\u201d). Tanja Petrovi\u0107 fokusira\u0107e se na pitanja kako razmi\u0161ljati o jugoslovenskom modernizmu i generalno umetni\u010dkoj produkciji u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji izvan normativnih okvira koje postavlja istorija umetnosti, dok \u0107e Jelena Vesi\u0107 govoriti o knjizi iz aspekta novijih reprezentacija jugoslovenske umetnosti, zasnovanih na postkolonijalnoj teoriji, globalnom i horizontalnom pristupu pisanju istorija umetnosti i posmatranju umetnosti u \u0161irem politi\u010dkom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n

Razgovor \u0107e mo\u0107i da se prati na muzejskom Jutjub kanalu: https:\/\/youtu.be\/6CUEjgsxOjY<\/a> i odvija\u0107e se kao prate\u0107i program izlo\u017ebe \u201ePrometeji novog veka\u201c, u \u010dijem fokusu su odnosi Jugoslavije i Indije u oblasti umetnosti i kulture, nastali u kontekstu politike nesvrstavanja. Izlo\u017eba je otvorena do 14. novembra 2021. godine.<\/p>\n\n\n\n

O u\u010desnicama:<\/p>\n\n\n\n

Bojana Videkani\u0107 je istori\u010darka umetnosti i umetnica. Predaje modernu i savremenu umetnost, vizuelnu kulturu i pro\u0161irene medije na Univerzitetu Vaterlo, na Katedri za vizulenu umetnost u Kanadi. Fokus njenog rada su moderna i savremena umetnost u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Knjiga \u201eNonaligned Modernism\u201d objavljena je 2020. godine u ediciji McGill-Queen\u2019s University Press.<\/p>\n\n\n\n

Tanja Petrovi\u0107 je nau\u010dna savetnica na Institutu za studije kulture i se\u0107anja ZRC SAZU u Ljubljani. Bavi se zna\u010denjima i upotrebom socijalisti\u010dkog nasle\u0111a u postjugoslovenskim dru\u0161tvima i kulturnim, jezi\u010dkim, politi\u010dkim i dru\u0161tvenim procesima koji oblikuju realnost ovih dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n

Ana Devi\u0107 je vanredna profesorka sociologije. Predaje na Univerzitetu Privredna akademija u Novom Sadu i Univerzitetu u Bolonji. Saradnica je na Katoli\u010dkom univerzitetu u Luvenu. Oblasti istra\u017eivanja kojima se bavi su nacionalizam i dru\u0161tvene dezintegracije, desnica i rodna pitanja, kolektivno se\u0107anje i revizionizmi se\u0107anja (posebno ratnih zlo\u010dina), dru\u0161tveni pokreti i politi\u010dki anga\u017eman u umetnosti u socijalizmu i postsocijalizmu.<\/p>\n\n\n\n

Jelena Vesi\u0107 je nezavisna kustoskinja, kriti\u010darka i predava\u010dica, kourednica \u010dasopisa za sliku i politiku \u201ePrelom\u201d (Beograd, 2001-2010), \u010dasopisa \u201eRed Thread\u201d (Istanbul, od 2009) i \u201eArt Margins\u201d \u2013 MIT press (Boston, od 2011). Aktivna je u polju izdava\u0161tva, istra\u017eivanja i izlaga\u010dke prakse koja ukr\u0161ta politi\u010dku teoriju i savremenu umetnost. Bavi se odnosima umetnosti i ideologije u polju geopoliti\u010dkog pisanja istorija umetnosti sa fokusom na eksperimentalne umetni\u010dke i izlaga\u010dke prakse \u0161ezdesetih i sedamdesetih godina 20. veka u biv\u0161oj Jugoslaviji i Isto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: \u00a0<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.muzej-jugoslavije.org\/program\/nesvrstani-jugoslovenski-modernizam-izmedju-kulture-ekonomije-i-politike\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20356,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-28064","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/modernism.jpg?fit=400%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":28064,"position":0},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":56033,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56033","url_meta":{"origin":28064,"position":1},"title":"XVIII ME\u0110UNARODNI SAJAM BIBLIOTEKE XX VEK","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju i Biblioteka XX vek pozivaju vas na XVIII ME\u0110UNARODNI SAJAM BIBLIOTEKE XX VEK \u010cetvrtak 29. oktobar 2026, od 19 do 21,00 h u CZKD (Bir\u010daninova 21,Beograd) Sajam \u0107e u 19,00 h sve\u010dano otvoriti Irina Suboti\u0107, istori\u010darka umetnosti. Brojeve tradicionalne sajamske tombole izvla\u010de Ivana Matijevi\u0107 i Aleksandar\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-29.png?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":56022,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56022","url_meta":{"origin":28064,"position":2},"title":"Predavanje Ane Ere\u0161 \u201ePogledi izvana: moderna\u00a0umjetnost u Jugoslaviji 1950-ih iz inozemne perspektive\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Predavanje izv. prof. dr. sc. Ane Ere\u0161 s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu pod nazivom \u201ePogledi izvana: moderna\u00a0umjetnost u Jugoslaviji 1950-ih iz inozemne perspektive\u201c odr\u017eat \u0107e se u petak 30. listopada 2026. u 12 sati u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Kratki sa\u017eetak predavanja: Pedesetih godina 20. stolje\u0107a umjetnost\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-27.png?fit=1024%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54438,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54438","url_meta":{"origin":28064,"position":3},"title":"Debata “Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja” u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru 18. po redu festivala KROKODIL, koji se odr\u017eava 3. i 4. jula 2026. u Beogradu pod motom KNJI\u017dEVNOST KAO NEPOSLU\u0160NOST\/LITERATURE AS DISOBEDIENCE, holandski histori\u010dar Ger Duijzing \u0107e razgovarati o temi Od Srebrenice do Gaze: od legitimacije do negiranja. Razgovor povezuje regionalno iskustvo s aktuelnim globalnim krizama i istra\u017euje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Krokodil-debata-2026.png?fit=1200%2C749&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55817","url_meta":{"origin":28064,"position":4},"title":"Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa tre\u0107eg skupa ,,Istorija Jugoslavije: perspektive mladih istra\u017eiva\u010da sa postjugoslovenskog prostora\" odr\u017eana je i promocija zbornika radova ,,Nova istra\u017eivanja jugoslovenske pro\u0161losti: perspektive sa postjugoslovenskog prostora 2. Tematski zbornik\u201d, koji su uredili Ognjen Tomi\u0107, Ana Radakovi\u0107, Nikola Koneski (Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, 2026). Promocija je odr\u017eana 30.\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/istrazivanja-jugoslavije-druga-knjiga.jpg?fit=575%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55379,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55379","url_meta":{"origin":28064,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “SLOBODA JE ZA NAS SAN \u2013 O zato\u010deni\u0161tvu, stradanju i otporu” u Muzeju Jugoslavije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena je od 29.04. do 29.10.2026. izlo\u017eba \u201eSloboda je za nas san\u201d. Izlo\u017eba \"kroz predmete nastale u nacisti\u010dkim i fa\u0161isti\u010dkim logorima Drugog svetskog rata, osvetljava iskustva zato\u010deni\u0161tva, nasilja i otpora, a \u010dije su autorke kustoskinje Veselinka Kastratovi\u0107 Risti\u0107, Ana Pani\u0107 i Du\u0161ica Stojanovi\u0107.\" Op\u0161irnije o\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28064"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28065,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28064\/revisions\/28065"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20356"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}