{"id":28051,"date":"2021-11-02T11:18:21","date_gmt":"2021-11-02T11:18:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=28051"},"modified":"2021-11-02T11:26:15","modified_gmt":"2021-11-02T11:26:15","slug":"monica-priante-milite-ignoto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=28051","title":{"rendered":"Monica Priante &#8211; &#8220;Centenario del Milite Ignoto 1921 \u2013 2021&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>U Italiji se 4. studenoga 2021. obilje\u017eava 100. godi\u0161njica prijenosa tijela neznanog vojnika u Rim. Zavjetne grobnice u \u010dast nepoznatih palih vojnika po\u010dinju se graditi u Europi nakon Prvog svjetskog rata. Prve su podignute 1920. u Francuskoj ispod Trijumfalnih vrata i u Velikoj Britaniji u Westminsterskoj opatiji. U Italiji je ovakvu inicijativu 1920. predlo\u017eio pukovnik Giulio Douhet, a sljede\u0107e godine, 11. kolovoza 1921., talijanski\u00a0 parlament je odobrio Zakon o sve\u010danom odavanju po\u010dasti tijelu neznanog vojnika kojim se \u017eeljelo odati po\u010dast svim palim vojnicima u svjetskom sukobu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"957\" data-attachment-id=\"28052\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=28052\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?fit=2299%2C2560&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"2299,2560\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;Milite ignoto&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;Milite ignoto&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Milite ignoto\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"&lt;p&gt;Milite ignoto&lt;\/p&gt;\n\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?fit=860%2C957&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_.jpg?resize=860%2C957&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-28052\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?resize=920%2C1024&amp;ssl=1 920w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?resize=269%2C300&amp;ssl=1 269w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?resize=768%2C855&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?resize=1380%2C1536&amp;ssl=1 1380w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?resize=1839%2C2048&amp;ssl=1 1839w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Milite_Ignoto_1921_2021_-scaled.jpg?w=1720&amp;ssl=1 1720w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.difesa.it\/Content\/Centesimo_Anniversario_Milite_Ignoto\/Pagine\/100-Anni-Milite-Ignoto.aspx\">https:\/\/www.difesa.it\/Content\/Centesimo_Anniversario_Milite_Ignoto\/Pagine\/100-Anni-Milite-Ignoto.aspx<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Iz jedanaest groblj\u00e2 uz boji\u0161nice, ekshumirana su tijela jedanaest nepoznatih vojnika, koji su potom stavljeni u ljesove identi\u010dnog oblika i veli\u010dine te okupljeni u bazilici u Akvileji. Dana 28. listopada 1921. furlanka Maria Bergamas, majka poru\u010dnika Antonija Bergamasa koji je poginuo i nestao na planini Cimone, imala je zadatak odabrati jedno od jedanaest tijela poredanih u podno\u017eju oltara bazilike u Akvileji. Odabrani lijes je simboli\u010dno postao njezin sin, kao i sin svake \u017eene koja je pretrpjela istu bol kao i ona u Prvom svjetskom ratu. Odabrani lijes ukrcan je potom u otvoreni vlak, \u010dijem \u0107e se putovanju priklju\u010diti cijela nacija. Vlak je na putu od Akvileje do Rima stao na vi\u0161e od 120 stanica, a \u00a0putovanje je pratila gomila ljudi koji su do\u0161li odati po\u010dast neznanom vojniku. Procjenjuje se da je oko 8 milijuna ljudi kle\u010dalo uz spori ritam prolaska vlaka kroz Italiju. Doga\u0111aj je bilo toliko va\u017ean da je postao tema filma \u201eSlava, apoteoza neznanog vojnika\u201c (<em>Gloria, apoteosi del milite ignoto<\/em>). Lijes s neznanim vojnikom stigao je u Rim u petak 4. studenoga ujutro. Prolazio je gradom u pratnji golemog mno\u0161tva, a zatim je no\u0161en na ramenima grupe vojnika sa zlatnim medaljama, na \u010delu s kraljem Vittoriom Emanueleom III. Na kraju je postavljen u ni\u0161u u sredi\u0161tu Vittoriana, monumenta u \u010dast prvog talijanskog kralja Vittoria Emanuela III, nazvanog i \u201eOltar Domovine\u201c (<em>Altare della Patria<\/em>). Od tog 4. studenoga ispred sveti\u0161ta gori vje\u010dni plamen u znak sje\u0107anja na mjesto na kojemu po\u010diva neznani vojnik. Ceremonija preno\u0161enja <em>Milite Ignoto <\/em>(neznanog vojnika), izraza koji je skovao Gabriele D&#8217;Annunzio preuzev\u0161i ga iz latinskog, predstavljala je sna\u017ean trenutak nacionalne kohezije kolektiviziraju\u0107i osje\u0107aj boli i domovinske ljubavi.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"484\" data-attachment-id=\"28053\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=28053\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Vlak_Milite-Ignoto.jpeg?fit=1280%2C720&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1280,720\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Vlak_Milite-Ignoto\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Vlak_Milite-Ignoto.jpeg?fit=860%2C484&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Vlak_Milite-Ignoto.jpeg?resize=860%2C484&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-28053\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Vlak_Milite-Ignoto.jpeg?resize=1024%2C576&amp;ssl=1 1024w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Vlak_Milite-Ignoto.jpeg?resize=300%2C169&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Vlak_Milite-Ignoto.jpeg?resize=768%2C432&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/11\/Vlak_Milite-Ignoto.jpeg?w=1280&amp;ssl=1 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Govore\u0107i o proslavi stote obljetnice, ministar obrane Lorenzo Guerini istaknuo je: Slaviti Neznanog vojnika danas zna\u010di slaviti nacionalno jedinstvo, kao i to \u0161to je putovanje Neznanog vojnika ujedinilo&nbsp; Italiju i pridonijelo formiranju na\u0161e nacije. Slaviti Neznanog vojnika sto godina kasnije zna\u010di slaviti temeljni trenutak u povijesti na\u0161e zemlje. To zna\u010di slaviti simbol koji odaje po\u010dast na\u0161oj pro\u0161losti, podsje\u0107a na na\u0161e sje\u0107anje koje ujedinjuje narod, jer se pomo\u0107u simbola gradi jedinstvo nacije. Prisje\u0107ati ga se danas zna\u010di prisjetiti se svih na\u0161ih poginulih u dva svjetska rata, u brojnim mirovnim operacijama provedenim posljednjih godina, kao i svih onih koji svakodnevno \u017ertvuju svoje \u017eivote u slu\u017ebi domovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Proslave stote obljetnice prijenosa tijela Neznanog vojnika na Oltar domovine zapo\u010dele su 1. lipnja 2021., \u0161to se podudaralo i s 2. lipnjem, 75. obljetnicom Talijanske republike. Doga\u0111aju su nazo\u010dili ministar obrane Lorenzo Guerini, povjesni\u010dar Paolo Mieli i Grazia Riggio Bergamas, unuka Marije Bergamas.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/watch\/live\/?ref=watch_permalink&amp;v=776753723202637\">https:\/\/www.facebook.com\/watch\/live\/?ref=watch_permalink&amp;v=776753723202637<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom proteklih mjeseci pokrenuto je mno\u0161tvo inicijativa za obilje\u017eavanje stote obljetnice <em>Milite ignoto<\/em>, uklju\u010duju\u0107i i kovanje kovanice od 5 eura u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i financija, tiskanje prigodne po\u0161tanske marke, natje\u010daje za \u0161kole, koncerte vojnih orkestara fanfara u glavnim talijanskim gradovima, izlete na popri\u0161ta Velikog rata, organiziranje raznih aktivnosti kod vojnih spomenika, otvaranje za javnost vojarni i vojnih muzeja, kao i publikacije, konferencije, predstave i izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<p>MeVe (Venetski Memorijal Velikog rata) inaugurirao je projekt \u201eJedan za sve. Put Neznanog vojnika\u201e (<em>Uno per tutti. Il viaggio del Milite Ignoto<\/em>) s ciljem organizacije niza doga\u0111aja posve\u0107enih produbljivanju i promi\u0161ljanju ove va\u017ene stote obljetnice. Kalendar doga\u0111anja uklju\u010duje izlo\u017ebu \u201eJedan za sve. Put Nepoznatog vojnika 04.11.1921-04.11.2021\u201d, zatim projekciju restauriranog dokumentarnog filma \u201eGloria. Apoteoza nepoznatog vojnika\u201d iz 1921., koji \u0107e predstaviti povjesni\u010dar Marco Mondini te niz susreta posve\u0107enih Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-memoriale-della-grande-guerra\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"S872BRSuI2\"><a href=\"https:\/\/www.memorialegrandeguerra.it\/2021\/10\/05\/uno-per-tutti-centenario-della-traslazione-a-roma-della-salma-del-milite-ignoto\/\">UNO PER TUTTI: Il viaggio del Milite Ignoto 04.11.1921-04.11.2021<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;UNO PER TUTTI: Il viaggio del Milite Ignoto 04.11.1921-04.11.2021&#8221; &#8212; Memoriale della Grande Guerra\" src=\"https:\/\/www.memorialegrandeguerra.it\/2021\/10\/05\/uno-per-tutti-centenario-della-traslazione-a-roma-della-salma-del-milite-ignoto\/embed\/#?secret=S872BRSuI2\" data-secret=\"S872BRSuI2\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedna izlo\u017eba, \u201eNeznani vojnik, \u017ertvovanje naoru\u017eanog gra\u0111anina za dobrobit nacije&#8221; (<em>Il Milite Ignoto Sacrificio del Cittadino in armi per il bene della Nazione<\/em>) postavljena je u Vittorianu u Rimu. Izlo\u017eba \u0107e biti otvorena od 28. listopada do 2. lipnja 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi va\u017ean doprinos proslavama je \u201eVlak sje\u0107anja\u201c (<em>Il treno della memoria<\/em>), poseban konvoj koji \u0107e od Akvileje do Rima pratiti etape vlaka iz 1921. godine. Vlak, koji vuku dvije povijesne lokomotive, vjerna je rekonstrukcija otvorenoga vlaka koji je prevozio lijes neznanog vojnika. Vlak \u0107e, zajedno s povijesnim predmetima, u Rim prenijeti zastavu kojom je bio omotan lijes Neznanog vojnika. U pojedinim vagonima vlaka postavit \u0107e se izlo\u017eba fotografija koje ilustriraju povijest identifikacije neznanog vojnika, te multimedijska izlo\u017eba, sa zvu\u010dnim i vizualnim instalacijama koje \u0107e podsjetiti na njegovo putovanje prema Oltaru domovine u Rimu. Vlak je na kolodvorima do\u010dekan slu\u017ebenim proslavama, procesijama i brojnom publikom. Vlak je u Rim stigao 2. studenoga i do\u010dekao ga je predsjednik Republike Sergio Mattarella.<\/p>\n\n\n\n<p>Bitno je spomenuti i da je 2020. godine pokrenuta inicijativa \u201eNeznani vojnik, dr\u017eavljanin Italije (1921.-2021.)\u201c s ciljem da se \u201eNeznanom vojniku\u201c dodijeli status po\u010dasnog gra\u0111anina u svakoj talijanskoj op\u0107ini jer, kako navodi projekt, \u201edanas je do\u0161lo vrijeme kada svako mjesto u Italiji mo\u017ee s ponosom prepoznati \u00abo\u010dinstvo\u00bb tog Palog vojnika\u201c.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-movm\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"O8Y4SS0f3j\"><a href=\"https:\/\/www.movm.it\/milite-ignoto-cittadino-ditalia-1921-2021\/\">MILITE IGNOTO, CITTADINO D&#8217;ITALIA (1921-2021)<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;MILITE IGNOTO, CITTADINO D&#8217;ITALIA (1921-2021)&#8221; &#8212; MOVM\" src=\"https:\/\/www.movm.it\/milite-ignoto-cittadino-ditalia-1921-2021\/embed\/#?secret=O8Y4SS0f3j\" data-secret=\"O8Y4SS0f3j\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Za proslavu stote obljetnice obnovljena je i filmska ba\u0161tina. Friulanska kinoteka bavila se restauracijom dokumentarnog filma \u201eGloria. Apoteoza nepoznatog vojnika,\u201d, dok je Sveu\u010dili\u0161te u Udinama restauriralo i rekonstruiralo \u00a0prvu verziju\u00a0 filma \u201eBitka od Astica do Piave\u201c <em>(La Battaglia dall\u2019Astico al Piave<\/em>), svjedo\u010danstva zavr\u0161ne faze Prvog svjetskog rata na talijanskom frontu. Snimke je napravila Kraljevska talijanska vojska 1918. godine, a djelo, 57-minutni monta\u017eni dokumentarac, svjedo\u010di o doga\u0111ajima izme\u0111u 14. i 30. lipnja 1918. koji su odlu\u010dili ishod druge bitke na rijeci Piave. Izme\u0111u ostalog, prikazan je let iznad Be\u010da predvo\u0111en Gabrieleom D&#8217;Annunziom, predaja Austro-Ugarske i najava pobjede generala Armanda Diaza.<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, uz razne emisije, 4. studenoga, Rai 1 emitirat \u0107e seriju \u201cMarijin izbor\u201d (<em>La scelta di Maria<\/em>), posve\u0107enu Mariji Bergamas, \u201cmajci\u201d neznanog vojnika.<\/p>\n\n\n\n<p>Svoj&nbsp; doprinos dao je i<em> Lucca Comics &amp; Games<\/em>, jedan od najva\u017enijih zapadnoeuropskih festivala posve\u0107enih stripu, animaciji i igrama, koji \u0107e ovih dana proslaviti i stogodi\u0161njicu Neznanog vojnika, potvr\u0111uju\u0107i kako pop-kultura mo\u017ee biti suvremeni jezik kojim se novim generacijama mogu prenositi aspekti &nbsp;pro\u0161losti koju se ne smije zaboraviti.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-tom-039-s-hardware\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HybW090BWP\"><a href=\"https:\/\/www.tomshw.it\/culturapop\/centenario-del-milite-ignoto-lucca-comics-and-games\/\">Il centenario del Milite Ignoto e Lucca Comics &#038; Games<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Il centenario del Milite Ignoto e Lucca Comics &#038; Games&#8221; &#8212; Tom&#039;s Hardware\" src=\"https:\/\/www.tomshw.it\/culturapop\/centenario-del-milite-ignoto-lucca-comics-and-games\/embed\/#?secret=HybW090BWP\" data-secret=\"HybW090BWP\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p>Proslava \u0107e zavr\u0161iti u Rimu 4. studenoga 2021. sve\u010danom ceremonijom na Oltaru domovine.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Monica Priante<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-28051","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":28051,"position":0},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":28051,"position":1},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":28051,"position":2},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53989,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53989","url_meta":{"origin":28051,"position":3},"title":"Umro Edgar Morin","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 104. godini umro je istaknuti francuski intelektualac Edgar Morin (1921-2026), \u010dija su mnoga djela prevedena na hrvatski jezik, primjerice \"Kako izi\u0107i iz XX stolje\u0107a\", \"Misliti Europu\", \"Moderni svijet i \u017eidovsko pitanje\", \"Europska kultura i europsko barbarstvo\" i niz drugih. Obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12372726 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/umro-je-utjecajni-francuski-filozof-edgar-morin\/2797588.aspx https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/francuski-filozof-i-sociolog-edgar-morin-bio-je-advokat-boljeg-drustva\/?meta_refresh=true https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/umro-edgar-morin-legendarni-francuski-filozof-i-jedan-od-najvecih-mislilaca-20-stoljeca-20260530 https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/preminuo-edgar-morin-tvorac-kompleksne-misli-15713581 https:\/\/www.portalnovosti.com\/in-memoriam-edgar-morin-i-u-potpunoj-nemoci-preostaje-borba https:\/\/bibliotekaxxvek.com\/edgar-moren-1921-1926\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/12_EdgarMorin%C2%A9CNRS-Phototheque_Cyril-FRESILLON.jpg?fit=768%2C432&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53619","url_meta":{"origin":28051,"position":4},"title":"U HAZU me\u0111unarodni znanstveni skup Borba protiv tuberkuloze: politike, razmjene i reprezentacije u Europi i njezinim kolonijama od 1850-ih do 1970-ih","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU, u utorak 26. svibnja 2026. u Knji\u017enici HAZU od 9 do 18 sati odr\u017eat \u0107e se\u00a0me\u0111unarodni znanstveni skup The Fight against Tuberculosis: Policies, Exchanges and Representations in Europe and\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":28051,"position":5},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28051","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=28051"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28051\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":28060,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/28051\/revisions\/28060"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=28051"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=28051"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=28051"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}