\u010cetvrtak, 28. listopada 2021. u 18:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Ogranak Matice hrvatske u Ozlju Samuel Budina Knjigu \u0107e predstaviti: PETAR U\u0160KOVI\u0106 CROATA, mag. educ. philol. et croat. lat., prof. emerit. ALOJZ JEMBRIH, Knjigu Samuel Budina HISTORIA SIGETHI 1568. – Povijest opsade i obrane Sigeta 1566.<\/em> pripremio je profesor emeritus dr. sc. Alojz Jembrih, a s latinskog je tekst preveo i dodao bilje\u0161ke Petar U\u0161kovi\u0107 Croata, mag. educ. philol. et croat. lat. Knjiga je izdana u zajedni\u010dkoj nakladi Ogranka Matice hrvatske u Ozlju i Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Katarina Zrinska – Ozalj.<\/p>\n\n\n\n Ova je knjiga va\u017ean historiografski izvor, spoj knji\u017eevnosti i povijesti objedinjen temom Sigetske bitke. Od iznimnog je zna\u010daja jer donosi i latinski prijevod i glagoljski rukopis Historie Sigethi<\/em> te razja\u0161njava nedoumice o njezinu autorstvu. <\/p>\n\n\n\n U sredi\u0161tu vi\u0161edijelne i osebujne knjige je Nikola IV. Zrinski (1508.\/18. \u2013 1566.) koji je u hrvatskoj i europskoj povijesnoj memoriji ostao zapam\u0107en po juna\u010dkoj obrani Sigeta ne boje\u0107i se smrti koju je dragovoljno prihvatio bore\u0107i se sa svojim subraniteljima do zadnje kapi krvi. Taj njegov herojski \u010din odjeknuo je \u010ditavom tada\u0161njom Europom i ubrzo je na\u0161ao mjesto u knji\u017enom obliku koji je ostvario na latinskom jeziku Samuel Budina (1568.). (…) Izdanja koja su slijedila nakon Budinina prvotiska (1568.), svjedo\u010de o velikom publicitetu jo\u0161 u 16. stolje\u0107u. Njegova Historia Sigethi<\/em> bila je prvorazredni izvor kojim su se slu\u017eili svi koji su pisali o doga\u0111ajima u Sigetu.<\/p>\n\n\n\n Nakon latinskoga preslika i hrvatskoga prijevoda Budinina djela u ovoj knjizi predo\u010den je i preslik originala glagoljskoga rukopisa u kojemu su kronolo\u0161ki opisani: napad, obrana, opsada i zauze\u0107e Sigeta od Turaka u kojoj obrani juna\u010dki sa suborcima pogiba Nikola IV. Zrinski. \u00a0O tom glagoljskom rukopisu prvi je pisao u svojoj raspravi slovenist France Kidri\u010d, koji je glagoljski tekst transliterirao, poprativ\u0161i ga dragocjenim bilje\u0161kama 1912. godine. Stjepan Iv\u0161i\u0107, hrvatski filolog, tako\u0111er je 1918. godine, iznova \u010ditao spomenuti glagoljski rukopis, na\u010diniv\u0161i novu latini\u010dnu transliteraciju sa svojim bilje\u0161kama i ispravcima Kidri\u010deva prijepisa.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
poziva Vas na predstavljanje knjige<\/strong><\/p>\n\n\n\n
HISTORIA SIGETHI 1568.
Povijest opsade i obrane Sigeta 1566.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
STJEPAN BEZJAK, mag. philol. croat. et hist.
predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju<\/strong><\/p>\n\n\n\n
prevoditelj<\/strong><\/p>\n\n\n\n
prire\u0111iva\u010d, urednik i autor pogovora<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Preslik glagoljskoga rukopisa u ovoj knjizi predo\u010den je ispred spomenute Iv\u0161i\u0107eve rasprave i transliteracije tako da \u010ditatelj mo\u017ee usporediti glagoljski rukopis i hrvatski prijevod s latinskim Budininim izdanjem.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n