{"id":2795,"date":"2017-01-06T23:00:05","date_gmt":"2017-01-06T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2795"},"modified":"2017-01-06T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-06T23:00:05","slug":"nova-agm-ova-biblioteka-100-najljepsih-prica-iz-povijesti-kultura-na-tlu-hrvatske-kroz-100-paradigmatskih-predmeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2795","title":{"rendered":"Nova AGM-ova biblioteka 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Dino Milinovi\u0107  <\/span><\/font><\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

SEUSO \u2013 AUTOPSIJA JEDNOG SLU\u010cAJA  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

O \u010detrnaest srebrnih predmeta iz kasnog Rimskog carstva u vlasni\u0161tvu Lorda od Northamptona, napisani su brojni \u010dlanci. Najnovija studija ne bavi se naga\u0111anjima tko je prvi prona\u0161ao blago ili gdje i kako je dospjelo u posjed Lorda od Northamtona. Ne\u0107emo ponuditi odgovor na pitanje je li doista na\u0111eno u Istri, kako su mnogi naga\u0111ali, budu\u0107i da je ameri\u010dki sud u kona\u010dnici presudio protiv hrvatskog zahtjeva, a dio blaga nedavno je otkupila Ma\u0111arska vlada. Umjesto toga, \u010ditatelju nudimo prikaz kulturnog fenomena koji baca svjetlo na specifi\u010dni svijet kasnoga Rimskog carstva,na namjenu bogato ukra\u0161enih predmeta od srebra, kao i na darovatelje i primatelje takvih predmeta. Uvid u zna\u010denje i vrijednost \u201eSeusova blaga\u201c ujedno nam poma\u017ee da shvatimo va\u017enost nalaza bogate ostave srebrnih predmeta u Vinkovcima 2012.godine, koja predstavlja jedan od najzna\u010dajnijih arheolo\u0161kih nalaza te vrste u Europi.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nova AGM-ova biblioteka 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta, koji prenose autenti\u010dnu poruku vremena u kojima su nastajali, \u017eelimo ispri\u010dati povijest kultura i civilizacija koje su se smjenjivale na tlu Hrvatske.  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

str.84,  <\/span>meki uvez s klapnama, 18,5 x 23  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Cijena  <\/span>80.00 kn <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Jo\u0161ko Belamari\u0107  <\/span><\/font><\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

SFINGA NA SPLITSKOM PERISTILU  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Prije vi\u0161e od 1700 godine donesene su s egipatskog pijeska kako bi bdjela nad Peristilom Dioklecijanove pala\u010da, pred carevim Mauzolejom.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U knjizi se razmatra izvorni polo\u017eaj brojnih sfingi koje je Dioklecijan dao prenijeti u svoju jadransku rezidenciju i njihova kasnija sudbina. U fokusu knjige je zaklju\u010dak da nam ba\u0161 ta egipatska mo\u017ee pomo\u0107i da s mrtve to\u010dke pomaknemo nekoliko va\u017enih pitanja oko izvornog \u201eformalnog i sadr\u017eajnog koncepta\u201c Dioklecijanove pala\u010de i, posebno, oko datuma njenog utemeljenja. Mno\u0161tvo dekorativno-plasti\u010dnih dijelova egipatske provenijencije \u2013 sfinge, stupovlje i ostala dekorativna gra\u0111a \u2013 upu\u0107uje na to da je rije\u010d o carevoj izravnoj po\u0161iljci, nakon svr\u0161etka njegove vojne intervencije u Egiptu od jeseni 297. do jeseni 298.godine.  <\/span>Autor, kona\u010dno, predla\u017ee da se unutar Pala\u010de oblikuje \u201eMuzej Doklecijanovih egipatskih uspomena\u201c \u010dime bi bio nagla\u0161en arheolo\u0161ko-dokumentarni i estetski zna\u010daj egipatskih spomenika koji su tu dospjeli voljom svemo\u0107nog Ilira-cara.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nova AGM-ova biblioteka 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta, koji prenose autenti\u010dnu poruku vremena u kojima su nastajali, \u017eelimo ispri\u010dati povijest kultura i civilizacija koje su se smjenjivale na tlu Hrvatske.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

str.72,  <\/span>meki uvez s klapnama, 18,5 x 23 cm  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Cijena  <\/span>80.00 kn <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.agm.hr\/biblioteke_details.php?B_ID=26<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2795","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55458","url_meta":{"origin":2795,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Vi\u0161ki boj iz Zbirke Mikli\u0107” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Izlo\u017eba VI\u0160KI BOJ IZ ZBIRKE MIKLI\u0106 i prigodni koncert kvarteta BOZZOTTI Hrvatski pomorski muzej Split 29. rujna 2026. od 19 sati Hrvatski pomorski muzej Split organizira prigodni program povodom obilje\u017eavanja 160 godina od slavne Vi\u0161ke bitke koja se u akvatoriju otoka Visa odvila 20. srpnja 1866. godine. Dana 29. rujna\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Charles-Leduc-Viska-bitka-scaled.jpg?fit=1200%2C898&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55934,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55934","url_meta":{"origin":2795,"position":1},"title":"Objavljen 18. broj \u010dasopisa \u201eTusculum: \u010dasopis za solinske teme\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 18. broj \u010dasopisa \u201eTusculum: \u010dasopis za solinske teme\u201c u kojemu je objavljeno devet izvornih znanstvenih \u010dlanaka i jedan stru\u010dni rad.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa:\u00a0 Ivan \u0160uta, Dijana \u017daja - \u201eKasnorepublikanske amfore iz Sikula (Resnik)\u201c Luka Donadini - \u201eSalonitanski krajolik i bo\u017eanstva\u201c\u00a0 Dra\u017een Mar\u0161i\u0107, Marko Matijevi\u0107 - \u201ePristupna razmatranja o fragmentima\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Tusculum-2025-casopis.webp?fit=481%2C638&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55928,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55928","url_meta":{"origin":2795,"position":2},"title":"\u201e\u010casna pionirska\u201c \u2013 Boris Ra\u0161eta & Goran Gavranovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"20. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Kolektivna sje\u0107anja na nekada\u0161nju Jugoslaviju i danas predstavljaju va\u017ean dio dru\u0161tvene i kulturne ba\u0161tine prostora jugoisto\u010dne Europe. Knjiga \u201e\u010casna pionirska \u2013 tragovi jednog vremena\u201c Borisa Ra\u0161ete i Gorana Gavranovi\u0107a donosi pregled fenomena, osoba, doga\u0111aja i predmeta koji su obilje\u017eili svakodnevni \u017eivot, popularnu kulturu i dru\u0161tvene procese druge polovice 20. stolje\u0107a.\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Casna-pionirska.jpg?fit=800%2C1103&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55749","url_meta":{"origin":2795,"position":3},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Vladan Vukli\u0161, \u201eJugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\u201c, 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Vladan Vukli\u0161, Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat, Srednja Europa, Zagreb, 2026., 571 str. \u0160panjolski gra\u0111anski rat zauzima posebno mjesto u povijesti jugoslavenskog antifa\u0161izma. Sudjelovanje dobrovoljaca u obrani \u0160panjolske Republike, njihova kasnija uloga u Drugom svjetskom ratu i polo\u017eaj u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji u\u010dinili su \u201e\u0160pance\u201d prepoznatljivom skupinom revolucionarne generacije. Ipak, obilje\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":2795,"position":4},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55430,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55430","url_meta":{"origin":2795,"position":5},"title":"Documenta: Izlo\u017eba fotografija, \u0161etnja i radionica o Antiratnoj kampanji i Arkzinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U posljednjim danima ovoga mjeseca organiziramo tri doga\u0111aja: izlo\u017ebu fotografija i ilustracija iz novina Arkzin 25. rujna, \u0161etnju Zagrebom vezanu za Antiratnu kampanju i novine 26. rujna, te radionicu nenasilne komunikacije 28. i 30. rujna. U petak, 25. rujna 2026. u 18 sati u dvorani Ku\u0107e ljudskih prava otvorit \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2795\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}