{"id":2795,"date":"2017-01-06T23:00:05","date_gmt":"2017-01-06T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2795"},"modified":"2017-01-06T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-06T23:00:05","slug":"nova-agm-ova-biblioteka-100-najljepsih-prica-iz-povijesti-kultura-na-tlu-hrvatske-kroz-100-paradigmatskih-predmeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2795","title":{"rendered":"Nova AGM-ova biblioteka 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Dino Milinovi\u0107  <\/span><\/font><\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

SEUSO \u2013 AUTOPSIJA JEDNOG SLU\u010cAJA  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

O \u010detrnaest srebrnih predmeta iz kasnog Rimskog carstva u vlasni\u0161tvu Lorda od Northamptona, napisani su brojni \u010dlanci. Najnovija studija ne bavi se naga\u0111anjima tko je prvi prona\u0161ao blago ili gdje i kako je dospjelo u posjed Lorda od Northamtona. Ne\u0107emo ponuditi odgovor na pitanje je li doista na\u0111eno u Istri, kako su mnogi naga\u0111ali, budu\u0107i da je ameri\u010dki sud u kona\u010dnici presudio protiv hrvatskog zahtjeva, a dio blaga nedavno je otkupila Ma\u0111arska vlada. Umjesto toga, \u010ditatelju nudimo prikaz kulturnog fenomena koji baca svjetlo na specifi\u010dni svijet kasnoga Rimskog carstva,na namjenu bogato ukra\u0161enih predmeta od srebra, kao i na darovatelje i primatelje takvih predmeta. Uvid u zna\u010denje i vrijednost \u201eSeusova blaga\u201c ujedno nam poma\u017ee da shvatimo va\u017enost nalaza bogate ostave srebrnih predmeta u Vinkovcima 2012.godine, koja predstavlja jedan od najzna\u010dajnijih arheolo\u0161kih nalaza te vrste u Europi.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nova AGM-ova biblioteka 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta, koji prenose autenti\u010dnu poruku vremena u kojima su nastajali, \u017eelimo ispri\u010dati povijest kultura i civilizacija koje su se smjenjivale na tlu Hrvatske.  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

str.84,  <\/span>meki uvez s klapnama, 18,5 x 23  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Cijena  <\/span>80.00 kn <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Jo\u0161ko Belamari\u0107  <\/span><\/font><\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

SFINGA NA SPLITSKOM PERISTILU  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Prije vi\u0161e od 1700 godine donesene su s egipatskog pijeska kako bi bdjela nad Peristilom Dioklecijanove pala\u010da, pred carevim Mauzolejom.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U knjizi se razmatra izvorni polo\u017eaj brojnih sfingi koje je Dioklecijan dao prenijeti u svoju jadransku rezidenciju i njihova kasnija sudbina. U fokusu knjige je zaklju\u010dak da nam ba\u0161 ta egipatska mo\u017ee pomo\u0107i da s mrtve to\u010dke pomaknemo nekoliko va\u017enih pitanja oko izvornog \u201eformalnog i sadr\u017eajnog koncepta\u201c Dioklecijanove pala\u010de i, posebno, oko datuma njenog utemeljenja. Mno\u0161tvo dekorativno-plasti\u010dnih dijelova egipatske provenijencije \u2013 sfinge, stupovlje i ostala dekorativna gra\u0111a \u2013 upu\u0107uje na to da je rije\u010d o carevoj izravnoj po\u0161iljci, nakon svr\u0161etka njegove vojne intervencije u Egiptu od jeseni 297. do jeseni 298.godine.  <\/span>Autor, kona\u010dno, predla\u017ee da se unutar Pala\u010de oblikuje \u201eMuzej Doklecijanovih egipatskih uspomena\u201c \u010dime bi bio nagla\u0161en arheolo\u0161ko-dokumentarni i estetski zna\u010daj egipatskih spomenika koji su tu dospjeli voljom svemo\u0107nog Ilira-cara.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Nova AGM-ova biblioteka 100 najljep\u0161ih pri\u010da iz povijesti kultura na tlu Hrvatske kroz 100 paradigmatskih predmeta, koji prenose autenti\u010dnu poruku vremena u kojima su nastajali, \u017eelimo ispri\u010dati povijest kultura i civilizacija koje su se smjenjivale na tlu Hrvatske.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

str.72,  <\/span>meki uvez s klapnama, 18,5 x 23 cm  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Cijena  <\/span>80.00 kn <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.agm.hr\/biblioteke_details.php?B_ID=26<\/a><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2795","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":2795,"position":0},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54398,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54398","url_meta":{"origin":2795,"position":1},"title":"Predstavljen tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"1. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea 30. lipnja 2026. predstavljen je tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije, koji prvi put na jednome mjestu donosi sveobuhvatan i svestran prikaz hrvatskih graditeljskih dostignu\u0107a, od prapovijesti i antike do suvremene arhitekture, infrastrukturnih projekata i obnove gra\u0111evina o\u0161te\u0107enih u potresima i drugim nepogodama. Na predstavljanju su\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tehnicka-Svezak-III.webp?fit=1200%2C918&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2795,"position":2},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":2795,"position":3},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54947,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54947","url_meta":{"origin":2795,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eNa Sljeme! Pri\u010de sa Zagreba\u010dke gore\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: petak, 15. svibnja 2026., u 18 satiTrajanje izlo\u017ebe: 15. svibnja \u2013 20. rujna 2026.Autorica izlo\u017ebe: Milena Bu\u0161i\u0107Oblikovanje izlo\u017ebe:\u00a0Studio Ra\u0161i\u0107 + Vrabec Medvednica, Sljeme, Zagreba\u010dka gora \u2013\u00a0 sinonimi su za na\u0161u, \u201egradsku\u201c planinu, zelenu za\u0161titnicu Zagreba.\u00a0 Odluka o izletu na Medvednicu uvijek je laka jer je,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":2795,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2795\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}