{"id":27934,"date":"2021-10-22T19:48:22","date_gmt":"2021-10-22T19:48:22","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27934"},"modified":"2021-10-22T19:48:52","modified_gmt":"2021-10-22T19:48:52","slug":"danijela-duvnjak-prikaz-sekcije-moderne-mislece-zene-teme-i-izazovi-istrazivanja-zenske-povijesti-u-hrvatskoj-vi-kongres-hrvatskih-povjesnicara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27934","title":{"rendered":"Danijela Duvnjak – prikaz sekcije “Moderne misle\u0107e \u017eene: teme i izazovi istra\u017eivanja \u017eenske povijesti u Hrvatskoj” (VI. kongres hrvatskih povjesni\u010dara)"},"content":{"rendered":"\n

VI. kongres hrvatskih povjesni\u010dara – Kultura<\/em>, Rijeka, 29. rujna \u2013 2. listopada 2021.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sekcija Moderne misle\u0107e \u017eene: teme i izazovi istra\u017eivanja \u017eenske povijesti u Hrvatskoj<\/em>, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, 30. rujna 2021.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci od 29. rujna do 2. listopada 2021. odr\u017ean je  VI. kongres hrvatskih povjesni\u010dara. Glavni organizatori bili su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu i Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci, Filozofski fakultet.   Tema ovoga kongresa bila je Kultura<\/em>. U predgovoru prate\u0107e publikacije (VI. kongres hrvatskih povjesni\u010dara, Kultura,<\/em> Zbornik sa\u017eetaka i raspored rada<\/em>) prof. dr. sc. Damir Agi\u010di\u0107 pojasnio je kako je Predsjedni\u0161tvo Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti odluku o temi i mjestu odr\u017eavanja kongresa donijelo u \u201estara normalna vremena, kada je Rijeka bila progla\u0161ena Europskom prijestolnicom kulture 2020.\u201c i da se kongres trebao odr\u017eati u okvirima te kulturne manifestacije. Zbog pandemije skup je odgo\u0111en, ali se naposljetku ipak u\u017eivo odr\u017eao ove godine, ponudiv\u0161i mno\u0161tvo sekcija i izlaganja. Propitivale su se najrazli\u010ditije teme, razdoblja, fenomeni, procesi, doga\u0111aji i li\u010dnosti. Budu\u0107i da su sekcije bile brojne, neke su se odvijale istodobno i zasigurno je bilo onih koji su \u017eeljeli, ali nisu mogli nazo\u010diti nekima od njih pa nije zgorega podijeliti informacije o odr\u017eanim izlaganjima. Stoga se ovom prilikom \u017eelim osvrnuti na sekciju Moderne misle\u0107e \u017eene: teme i izazovi istra\u017eivanja \u017eenske povijesti u Hrvatskoj<\/em>. Sekcija je odr\u017eana 30. rujna 2021. na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a moderirala ju je izv. prof. dr. sc. Andrea Feldman s U\u010diteljskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Razlog za prikaz ove sekcije tako\u0111er je i dojam da je potrebno skretati pa\u017enju na vrijednost prou\u010davanja \u017eenske povijesti, na aktualna istra\u017eivanja i projekte. Naime, na pitanje moderatorice istra\u017eiva\u010dicama o izazovima s kojima se susre\u0107u u svojim istra\u017eivanjima (o \u010demu \u0107e kasnije biti vi\u0161e rije\u010di), Ana Rajkovi\u0107 je rekla da se, kad govori o svome bavljenju temama iz \u017eenske povijesti, ponekad susre\u0107e s komentarima koji izra\u017eavaju skepsu prema potrebi i va\u017enosti takvih istra\u017eivanja. Bilo je iznena\u0111uju\u0107e to \u010duti, a u odre\u0111enim okolnostima ovakvi komentari vjerojatno mogu biti i obeshrabruju\u0107i. Stoga je potrebno opetovano isticati va\u017enost prou\u010davanja \u017eenske povijesti i ukazivati na postignute rezultate, u svrhu umanjivanja predrasuda i pru\u017eanja dodatnog poticaja takvim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

Andrea Feldman otvorila je sekciju, najavila izlaganja i, izme\u0111u ostaloga, pojasnila kako je jedan od ciljeva ove sekcije predstaviti projekt Moderne misle\u0107e \u017eene: intelektualni razvoj \u017eena u Hrvatskoj 20. stolje\u0107a<\/em>, kojega je voditeljica, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost. Radi se o interdisciplinarnom istra\u017eivanju koje provode doma\u0107i i strani znanstvenici, a neke od izlaga\u010dica na ovoj sekciji sudionice su navedenog projekta.<\/p>\n\n\n\n

Izlaganja su zapo\u010dela referatom Zvjezdane Sikiri\u0107 Assouline i Branke Molnar (koja je i izlagala) Oporu\u010dne isprave kao izvori za povijest \u017eena u zagreba\u010dkome Gradecu u 17. stolje\u0107u<\/em>. Konkretna oporuka koja je ovdje bila detaljnije predstavljena je ona Katarine Petri\u010devi\u0107, vrlo bogate \u017eene koja se, za pretpostaviti je, bavila posu\u0111ivanjem novca i bila zalagaoni\u010darka. Oporuke se mogu smatrati prvorazrednim arhivskim izvorom, jer daju mnogo podataka o \u017eenama, bilo da su one oporu\u010diteljice ili korisnice oporuka. Oporuke su vrlo rje\u010dit izvor koji govori o materijalnom stanju \u017eena, o imovini kojom raspola\u017eu, o tome kako zara\u0111uju novac i kako ga ula\u017eu. Govore i o emocijama, rodbinskim i me\u0111uljudskim odnosima i odraz su dramati\u010dnosti trenutka u kojem nastaju. Ne iskazuju strah od smrti, nego brigu za du\u0161u. Oporuke daju i uvid u intimu, bilje\u017ee\u0107i najosobnije predmete. Uo\u010dljiva je smirenost, prakti\u010dnost, ali i temeljitost \u017eena u raspodjeli njihove imovine. Ni\u0161ta se ne zaboravlja i ne prepu\u0161ta slu\u010daju. (Zanimljivo je ovdje spomenuti da je i Eldina Lova\u0161, u svom izlaganju Materijalna kultura u oporukama i prijepisima oporuka osje\u010dkog stanovni\u0161tva u prvoj polovini 19. stolje\u0107a<\/em>, odr\u017eanom u sklopu sekcije Povijest 19. stolje\u0107a<\/em>, pod moderiranjem Ante Brali\u0107a, ukazala na to kako \u017eene minuciozno raspore\u0111uju svoju imovinu u oporukama; op. a.) Zaklju\u010dak je da su oporuke slojevit i zanimljiv izvor ne samo za povijest \u017eena nego i za brojna druga podru\u010dja istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n

Slijedilo je izlaganje Dubravke Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107 pod naslovom \u017denska religijska kultura i praksa u kanonskim vizitacijama za biskupije u isto\u010dnoj Hrvatskoj u 18. i po\u010detkom 19. stolje\u0107a. <\/em>Zapisi kanonskih vizitacija donose informacije o vidovima vjerskog \u017eivota i crkvene organizacije, s ciljem izvje\u0161tavanja o stanju vjere odre\u0111enog crkvenog podru\u010dja. Vizitatori bilje\u017ee podatke o stanju crkvene imovine, vjerskoj praksi, \u0107udore\u0111u, obi\u010dajima, svetkovinama, vjerskim prekr\u0161ajima i sl. Kako je istra\u017eiva\u010dica napomenula, kanonske vizitacije mo\u017eda nisu prvi izvor kojemu \u0107e se istra\u017eiva\u010d okrenuti u potrazi za informacijama o \u017eenskoj povijesti, jer zapisi govore o biskupu, o \u017eupnicima, a ne o \u201eobi\u010dnim\u201c ljudima,  \u201enevidljivima\u201c u povijesti, me\u0111u kojima su \u017eene jo\u0161 \u201enevidljivije\u201c. Podaci o \u017eenama u vjerskim zajednicama nisu prikupljani sustavno, ve\u0107 onda kad su \u017eupnici ili drugi, u pravilu mu\u0161ki, \u010dlanovi vjerske zajednice smatrali da ih je potrebno zabilje\u017eiti \u2013 obi\u010dno u slu\u010dajevima kad pona\u0161anje \u017eupljanki odstupa od uobi\u010dajenoga, bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu. No, zapisi kanonskih vizitacija mogu biti vrijedna nadopuna drugim vrstama izvora. Ovo je inspirativno izlaganje pokazalo kako kreativan pogled na izvor, koji na prvu ne govori mnogo o odre\u0111enoj temi, daje zanimljive rezultate.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107a je izlagala Katarina Horvat s referatom Slovenske djevojke i \u017eene na radu u zagreba\u010dkim ku\u0107anstvima krajem 19. stolje\u0107a i u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. <\/em>Zagreb je, kao ve\u0107i grad u neposrednoj blizini, bio privla\u010dno mjesto za pronala\u017eenje zaposlenja velikom broju Slovenki i Slovenaca, a razlozi su ekonomski. Ve\u0107 krajem 19. stolje\u0107a zagreba\u010dka se ku\u0107na posluga sastoji velikim dijelom od \u017eena i djevojaka iz slovenskih zemalja. Zanimljiv je podatak da je pojam slovenske ku\u0107ne pomo\u0107nice bio statusni simbol u zagreba\u010dkim ku\u0107anstvima pa je bilo slu\u010dajeva u kojima su se djevojke iz drugih krajeva morale izdavati za Slovenke. I u oglasima se \u010desto izri\u010dito nagla\u0161ava da je osoba koja nudi svoje usluge u svojstvu ku\u0107ne posluge Slovenka. Izlaga\u010dica je govorila o stereotipima i predrasudama, od kojih su neke jo\u0161 i danas prisutne. Naime, u svom se istra\u017eivanju slu\u017eila i metodom oralne historije pa je tako od jednoga kaziva\u010da \u010dula nekoliko opaski o ku\u0107nom redu u njegovu domu, koji je strogo odre\u0111en budu\u0107i da mu je supruga Slovenka. U kasnijoj je raspravi Luka Peji\u0107, s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, postavio pitanje o saznanjima autorice o optu\u017ebama za kriminal, povezivanima sa slovenskom ku\u0107nom poslugom. Autorica je navela podatke na koje je u svom istra\u017eivanju nai\u0161la, \u0161to je dodatno obogatilo sliku o slovenskoj ku\u0107noj posluzi u Zagrebu i njezinom utjecaju na zagreba\u010dku svakodnevicu.<\/p>\n\n\n\n

Uslijedilo je izlaganje Ane Rajkovi\u0107 na temu Analiza kulturnih sadr\u017eaja u \u017eenskim \u010dasopisima u me\u0111uratnoj Jugoslaviji (1917.-1939.) <\/em>Ta tema u dosada\u0161njoj historiografskoj produkciji nije sustavno analizirana. Nakon Prvog svjetskog rata, i s aktivnijom ulogom \u017eena, dolazi i do pojave niza novina i \u010dasopisa na podru\u010dju Kraljevine SHS\/Kraljevine Jugoslavije prvenstveno namijenjenih \u017eenama. Istra\u017eiva\u010dica je za potrebe ovoga izlaganja analizirala sljede\u0107e: Jugoslavenska \u017eena<\/em>, \u017denski svijet<\/em>, Mlada \u017eena<\/em> i Na\u0161a \u017eena<\/em>. Naglasila je promjenu u odnosu na prija\u0161nja razdoblja \u2013 \u017eena i dalje treba zadovoljavati svoju ulogu majke i doma\u0107ice, ali novo doba od \u017eene o\u010dekuje i na\u010ditanost i obrazovanost. U svom kulturnom djelovanju \u017eene se u najve\u0107oj mjeri okre\u0107u pisanju. Tiskovine posve\u0107ene \u017eenama bavile su se kulturnim, ali i socijalnim i politi\u010dkim temama, poput \u017eenskog prava glasa. Objavljivane su biografije stranih autorica, knji\u017eevne kritike, preporuke za \u010ditanje, osvrti na filmska djela te kritike ostvarenja u kojima se \u017eene prikazuju kao lakoumne i povr\u0161ne.<\/p>\n\n\n\n

Nakon ovoga izlaganja moderatorica je postavila ve\u0107 spomenuto pitanje o izazovima s kojima se sudionice sekcije susre\u0107u u svojim istra\u017eivanjima. Odgovor Ane Rajkovi\u0107 ve\u0107 sam navela na po\u010detku ovoga prikaza, a ostale su izlaga\u010dice govorile o raznim aspektima svojih istra\u017eivanja \u2013 o arhivisti\u010dkom opisivanju izvora, strpljivosti i predanosti koje su potrebne za analizu i i\u0161\u010ditavanje izvora, o tome kako su izvori ponekad malobrojni ili donose samo posredne obavijesti. Zvjezdana Sikiri\u0107 Assouline primijetila je da i kad istra\u017eiva\u010d ne tra\u017ei ciljano informacije ba\u0161 o \u017eenskoj povijesti, izvori ponekad povedu istra\u017eivanje i u tom smjeru. Andrea Feldman je prokomentirala, vezano za va\u017enost istra\u017eivanja \u017eenske povijesti i za \u201enevidljivost\u201c \u017eena, kako je od jednoga svojeg profesora svojedobno nau\u010dila da bi dobar povjesni\u010dar morao uo\u010diti \u017eene u povijesnim izvorima.  <\/p>\n\n\n\n

Nakon kra\u0107e stanke, uslijedila su izlaganja drugog dijela sekcije. Prva je izlagala Ida Ograj\u0161ek Gorenjak na temu Nastavnice zagreba\u010dkih gimnazija u me\u0111uratnom razdoblju<\/em>. Pou\u010davanje je jedno od prvih \u017eenskih intelektualnih zvanja, a u\u010diteljice i guvernante bile su gotovo pa sinonim za obrazovane, zaposlene \u017eene u 19. stolje\u0107u. Pojavu srednjo\u0161kolskih profesorica omogu\u0107ilo je otvaranje sveu\u010dili\u0161ta \u017eenama te porast broja \u017eenskih gimnazija. Broj profesorica stalno raste pa u me\u0111uratnom razdoblju one ve\u0107 predstavljaju neveliku, ali zna\u010dajniju grupu. Istra\u017eiva\u010dica je govorila konkretno o zagreba\u010dkim srednjo\u0161kolskim nastavnicama u me\u0111uratnom razdoblju. Iznijela je jasan i zaokru\u017een pregled teme i brojne obavijesti o tome u kojim su srednjim \u0161kolama nastavnice radile, koliki je bio njihov broj u ukupnom kadru, koje su predmete predavale, o tome koliko su bile motivirane i podupirane u napredovanju i karijeri, anga\u017eirane unutar struke, ali i na dru\u0161tvenom planu, u javnim diskusijama i u \u017eenskom pokretu.<\/p>\n\n\n\n

Slijedilo je izlaganje Ane Batini\u0107 pod naslovom Udru\u017eenje za unapre\u0111ivanje dje\u010dje knji\u017eevnosti u Zagrebu<\/em>. Istra\u017eiva\u010dica je pro\u0161irila dosada\u0161nje spoznaje o ovom prosvjetno-pedago\u0161kom udru\u017eenju. Iznijela je pregled rezultata do kojih je do\u0161la oslanjaju\u0107i se na arhivsku gra\u0111u iz ostav\u0161tina hrvatskih knji\u017eevnih i kulturnih djelatnica, na njihovu korespondenciju te na onodobnu periodiku i dnevni tisak. Udru\u017eenje je osnovano 22. travnja 1922. u Zagrebu, na inicijativu nekoliko intelektualki koje su bile biv\u0161e u\u010denice prvog \u017eenskog liceja u Hrvatskoj, osnovanog 1892. godine. Me\u0111u osniva\u010dicama bila je i Ada Broch, prva predsjednica dru\u0161tva. Po\u010detna financijska sredstva za rad pristigla su od dobrovoljnih priloga \u010dlanica i gra\u0111ana, ali se na\u010delno cjelokupna djelatnost temeljila na dobrovoljnom i karitativnom radu. Udru\u017eenje je objavljivalo djela autorica poput Ivane Brli\u0107 Ma\u017eurani\u0107, Jagode Truhelke te razne prijevode stranih djela. Djelatnost se odvijala i u okviru javnih dje\u010djih knji\u017enica, od kojih je prva otvorena po\u010detkom tridesetih godina u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Marijana Kardum izlagala je na temu Vinka Buli\u0107 i stolje\u0107e \u017eene u hrvatskoj povijesti<\/em>, s ciljem predstavljanja djelatnosti Vinke Buli\u0107, hrvatske novinarke, feministice i aktivistice. Ona je tako\u0111er bila i tajnica don Frane Buli\u0107a \u201ekoji 1926. godine pi\u0161e kako o\u010dekuje pojavu \u017eena u ‘drugome mileniju’ hrvatske povijesti, iako ih on u prethodnome nije prona\u0161ao\u201c. Vinka Buli\u0107 ostavila je bogate dnevni\u010dke zapise i upravo na njihovom primjeru (prvenstveno na zapisima iz razdoblja od 1941. do 1945.) Marijana Kardum problematizira \u017eanr dnevnika kao \u201eizvora tzv. slabe povijesti\u201c. Istra\u017eiva\u010dica se pozabavila i feljtonisti\u010dkim prinosima Vinke Buli\u0107. Iz izlaganja je bilo vidljivo u kolikoj mjeri izvori poput dnevni\u010dkih zapisa mogu duboko i dugotrajno zaokupiti pa\u017enju istra\u017eiva\u010da. Iz publike je bilo postavljeno pitanje o mogu\u0107nostima objavljivanja samoga dnevnika Vinke Buli\u0107, \u0161to bi zasigurno izazvalo interes. Iz odgovora je razvidno da takav poduhvat nije jednostavno provesti, ali da nije isklju\u010deno da se objave barem dijelovi dnevnika.<\/p>\n\n\n\n

Posljednje izlaganje odr\u017eala je Andrea Feldman na temu Vera Erlich Stein u arhivu: o izazovima istra\u017eivanja biografija intelektualki<\/em>. Vera Erlich Stein zanimljiva je osoba, koja je pre\u017eivjela holokaust, vratila se u zemlju pod komunisti\u010dkim re\u017eimom, a istra\u017eiva\u010dica se bavi pitanjima njenog intelektualnog svladavanja egzila, repatrijacije, nostalgije, a tako\u0111er i razumijevanjem Amerike i ameri\u010dkog na\u010dina \u017eivota. Ovo je izlaganje zaokru\u017eilo sekciju i problematiziranje izazova u istra\u017eivanju \u017eenske povijesti te smo mogli \u010duti o konkretnim iskustvima u potrazi za gradivom koje \u0107e na najbolji na\u010din \u201eosvijetliti \u017eivotni put\u201c osobe koja je tema istra\u017eivanja. Konkretno, kod ovog istra\u017eivanja, istra\u017eiva\u010dica se koristi postoje\u0107om literaturom i dostupnim primarnim izvorima, koji uklju\u010duju rukopisnu ostav\u0161tinu Vere Erlich Stein, koja je iznena\u0111uju\u0107a jer ne sadr\u017ei obavijesti osobnije prirode.<\/p>\n\n\n\n

Ova je zanimljiva sekcija dotakla \u0161irok spektar tema iz \u017eenske povijesti i otvorila brojne daljnje smjerove promi\u0161ljanja. Istra\u017eivanja o kojima smo slu\u0161ali provo\u0111ena su na najrazli\u010ditijim vrstama izvora, od kojih su neki \u201erje\u010ditiji\u201c od drugih, ali svi redom predstavljaju svojevrstan izazov, osobito kad su malobrojni ili posredni. Izlaganja i popratni komentari su zorno pokazali koliko je znanja, strpljivosti, kreativnosti i, ponekad, \u201e\u010ditanja izme\u0111u redaka\u201c potrebno kako bi se stekla saznanja o \u017eenama u pro\u0161losti, a time i cjelovitija slika pro\u0161le zbilje op\u0107enito. Rezultati istra\u017eivanja, s kojima smo ovom prilikom bili upoznati, opravdavaju ulo\u017eeni trud. Obavijesti su bile zanimljive i \u017eivotne te su znanstvenom okviru dale duboko ljudski pe\u010dat i u\u010dinile pro\u0161lost bliskijom.<\/p>\n\n\n\n

Sekcije poput ove (i spomenuti projekt) korisne su i poticajne, a iznesena iskustva inspirativna i ohrabruju\u0107a. Nadajmo se da \u0107e prigoda za to biti vi\u0161e, a predrasuda sve manje. I da \u0107e zainteresirana publika, koju su ovoga puta u velikoj ve\u0107ini \u010dinile \u017eene, u nekoj drugoj prilici biti raznolikija, \u0161to \u0107e svakako biti dobrodo\u0161lo u svrhu dinami\u010dnije razmjene mi\u0161ljenja i istra\u017eiva\u010dkih spoznaja.  <\/p>\n\n\n\n

Danijela Duvnjak<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-27934","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27934","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27934"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27934\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27937,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27934\/revisions\/27937"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27934"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27934"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27934"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}