{"id":27895,"date":"2021-10-20T13:15:46","date_gmt":"2021-10-20T13:15:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27895"},"modified":"2021-10-20T13:15:46","modified_gmt":"2021-10-20T13:15:46","slug":"antonio-scurati-m-dijete-svojega-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27895","title":{"rendered":"Antonio Scurati, &#8220;M. Dijete svojega vremena&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Tek \u0161est godina trebalo je Benitu Mussoliniju da osvoji apsolutnu vlast i uspostavi fa\u0161izam kao temeljnu ideologiju dr\u017eave. Dana 23. o\u017eujka 1919. opskurni novinar i politi\u010dki otpadnik osnovao je u polupraznoj dvorani Borbeni odred, a 3. sije\u010dnja 1925. kao predsjednik Vlade s govornice Parlamenta proglasio je smrt demokracije.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Korak po korak, jedan od najboljih suvremenih talijanskih pisaca Antonio Scurati portretira ra\u0111anje diktatora koji je instinktom politi\u010dke \u017eivotinje nanju\u0161io frustraciju i strah svojih sunarodnjaka u neizvjesnim i mutnim poslijeratnim vremenima, a onda sebe predstavio kao jedinog dovoljno sna\u017enog vo\u0111u da \u201cItaliju ponovno u\u010dini velikom\u201d. U tom trenutku \u010dini se da se svijet savija u korist ovog neuglednog provincijskog u\u010ditelja koji se iz redakcije svojih novina poku\u0161ava dru\u0161tveno uzdi\u0107i. Pridru\u017euju mu se slavni i anonimni, pogoduju\u0107i na razne na\u010dine njegovu uspjehu i \u010dine\u0107i ga neumoljivim djetetom svojega vremena. To su, me\u0111u ostalima, Margherita Sarfatti, ljubavnica koja ga uvodi u krugove vi\u0161e srednje klase; Gabriele D\u2019Annunzio, duga sjena uporno nadvijena nad njegovu karizmu; nemilosrdni ratni povratnici koji naoru\u017eavaju njegovu misao; Giacomo Matteotti, jedini zaista oporbeni glas u Parlamentu, \u010dije \u0107e ubojstvo ugroziti njegove osvaja\u010dke planove.<\/p>\n\n\n\n<p>Historiografija je secirala svaki aspekt njegova \u017eivota, ali parabolu o Mussoliniju i fa\u0161izmu nitko nikada nije poku\u0161ao preto\u010diti u roman. Ovjen\u010dan najva\u017enijom talijanskom nagradom Strega te preveden u vi\u0161e od trideset zemalja, <em>M. Dijete svojega vremena <\/em>roman je u kojem nema ni\u010dega izmi\u0161ljenog, koji jasno pokazuje kako populisti u kriznim vremenima dospijevaju na vlast, pripovijest koja govori jednako o nama danas koliko i o Mussoliniju i njegovu dobu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201cKnjiga koju je Italija \u010dekala desetlje\u0107ima. Remek-djelo.\u201d \u2013 Roberto Saviano<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cScurati je romanom <em>M<\/em> dosegnuo umjetni\u010dku zrelost onoga koji kona\u010dno gleda svojemu demonu u lice i mo\u017ee ga jednom zauvijek nazvati pravim imenom \u2013 Mussolini, ime na\u0161ega poraza.\u201d \u2013 <em>Corriere della Sera, La Lettura<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c\u017destoki portret, bez trunke fikcije, ali s pulsom romana.\u201d \u2013 <em>La Raz\u00f3n<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cAnaliza krvi jednog naroda. <em>M. Dijete svojega vremena<\/em> va\u017ean je roman koji pri\u010da staru pri\u010du kao da je nova i \u010dini je svevremenom, klasikom.\u201d \u2013 <em>Corriere della Sera<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cLekcija iz antifa\u0161isti\u010dke povijesti preru\u0161ena u roman.\u201d \u2013 <em>The New York Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cScurati je zaslu\u017ean za poku\u0161aj arhiviranja intrigantne i jo\u0161 uvijek nerije\u0161ene nacionalne pri\u010de ovim uzbudljivim, jezi\u010dno mo\u0107nim, okrutnim, ironi\u010dnim, \u017eestokim i bolnim romanom. Dokumenti su dojmljivi, portret Matteottija, istinskog politi\u010dkog heroja 1920-ih, prekrasan je.\u201d \u2013 \u017eiri nagrade Strega<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNeporecivo knji\u017eevno postignu\u0107e. Scurati preispituje povijest, kao Yourcenar, Gore Vidal, Sebald, Echenoz ili Cercas. (&#8230;) To bi se svidjelo partizanu i pripovjeda\u010du Italu Calvinu.\u201d \u2013 <em>El Pa\u00eds<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>M<\/em> se \u010dita kao distopija. Ono \u0161to nam govori, pripada ju\u010dera\u0161njici, ali moglo bi biti ispisano i sutra.\u201d \u2013 <em>El Mundo<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRoman godine u kojem se vje\u0161to zadire u psihologiju Mussolinija i fa\u0161izma, uklanjaju\u0107i masku vo\u0111i koji zapravo ne predvodi, ve\u0107 se slijepo povinuje \u017eeljama masa.\u201d \u2013 <em>Il Messaggero<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPripovjeda\u010dki eksperiment s kakvim se dosad nismo susreli u talijanskoj knji\u017eevnosti.\u201d \u2013 <em>La Repubblica<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cRoman u kojem apsolutno ni\u0161ta nije izmi\u0161ljeno. Djelo koje nas tjera da ponovno, korak po korak, pro\u017eivimo godine koje su zauvijek promijenile povijest.\u201d \u2013 <em>Panorama<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: talijanski<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Ana Badurina<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 760<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: listopad 2021.<\/p>\n\n\n\n<p>ISBN: 978-953358404-1<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: M. Il figlio del secolo<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/m-dijete-svojega-vremena.html\">https:\/\/fraktura.hr\/m-dijete-svojega-vremena.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27896,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27895","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/M.jpg?fit=409%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27895","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27895"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27897,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27895\/revisions\/27897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27896"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}