{"id":27889,"date":"2021-10-20T13:06:12","date_gmt":"2021-10-20T13:06:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27889"},"modified":"2021-10-20T13:06:12","modified_gmt":"2021-10-20T13:06:12","slug":"ian-baxter-hitlerovi-logori-smrti-u-okupiranoj-poljskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27889","title":{"rendered":"Ian Baxter, \u201cHitlerovi logori smrti u okupiranoj Poljskoj\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Ve\u0107 gotovo 80 godina koncept i razmjeri nacisti\u010dkog programa genocida ostaju neizbrisiva mrlja na ljudskoj vrsti. To je stravi\u010dna stvarnost na koju podsje\u0107a ova knjiga kroz 250 rijetkih fotografija iz ratnih arhiva. Procjenjuje se da je izme\u0111u 1941. i 1945. godine tri i pol milijuna \u017didova i nepoznat broj drugih nearijskih naroda, uklju\u010duju\u0107i sovjetske ratne zarobljenike i Rome, ubijeno u \u0161est koncentracijskih logora podignutih u Poljskoj: Auschwitz-Birkenauu, Belzecu, Chelmnu, Majdaneku, Sobiboru i Treblinki. Koliko god te fotografije bile jezive, dana\u0161nje generacije valja podsje\u0107ati na ne\u010dovje\u010dnost o kojoj svjedo\u010de, ako ni zbog \u010dega drugog onda radi toga da se takvi stravi\u010dni zlo\u010dini vi\u0161e nikad ne ponove. Ova knjiga \u017eeli posti\u0107i upravo to, prikazuju\u0107i povijest tzv. <em>kona\u010dnog rje\u0161enja<\/em> te podizanje logora u sklopu Operacije Reinhard, najsmrtonosnijeg dijela holokausta, pokrenutog na Hitlerov zahtjev da se ubrza <em>kona\u010dno rje\u0161enje \u017eidovskog pitanja<\/em>, \u010dija je jedina svrha bila masovno ubijanje i genocid.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eMnogobrojne izvorne fotografije iscrpno opisuju sve aspekte funkcioniranja nacisti\u010dkih logora smrti u okupiranoj Poljskoj na na\u010din koji je jedinstven \u010dak i u svjetskim razmjerima, pogotovo zbog dijela kori\u0161tenih fotografija koje su otkrivene i znanstveno obra\u0111ene tek u posljednjih nekoliko godina. Njihov redoslijed, legende i prate\u0107i tekst u potpunosti obja\u0161njavaju taj povijesni proces, u skladu s trenutnim znanstvenim spoznajama.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Iz recenzije Gorana Hutinca<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIako Baxter donosi i kra\u0107e tekstualne analize djelovanja najve\u0107ih nacisti\u010dkih logora na podru\u010dju okupirane Poljske \u2013 Auschwitza, Chelmna, Majdaneka, Belzeca, Sobibora i Treblinke \u2013 ono \u0161to ovu knjigu \u010dini posebno zanimljivom je vizualni sadr\u017eaj. Fraza da slika govori vi\u0161e od tisu\u0107u rije\u010di s pravom je potvr\u0111ena u Baxterovoj knjizi. S jedne strane to su fotografije stradanja uglavnom \u017didova, ali i ruskih vojnih zarobljenika, a s druge fotografije bezbri\u017ene, opu\u0161tene pa \u010dak i vesele atmosfere u kakvoj su svoj boravak u spomenutim logorima provodili njema\u010dki oficiri i vojnici. Upravo taj kontrast najbolji je opis one poznate teze Hannah Arendt o \u201ebanalnosti zla\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;\u00a0Iz recenzije Hrvoja Klasi\u0107a<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ian Baxter vojni je povjesni\u010dar specijaliziran za njema\u010dku vojnu povijest 20. stolje\u0107a. Napisao je vi\u0161e od pedeset knjiga, me\u0111u kojima su: Poljska \u2013 osamnaestodnevni pobjedni\u010dki mar\u0161, Panzeri u sjevernoj Africi, Ardenska ofenziva, Zapadna kampanja, Crvena armija u Staljingradu, Elitne njema\u010dke snage u Drugom svjetskom ratu, Oklopnja\u010dko ratovanje, Njema\u010dki ratni tenkovi, Blitzkrieg, Oklopne divizije u ratu, Hitlerovi Panzeri, Njema\u010dka oklopna vozila iz Drugog svjetskog rata, Posljednje dvije godine Waffen-SS-a u ratu, Operacija Bagration \u2013 uni\u0161tenje Grupe armija Centar, Rommel i afri\u010dki korpus, Podmorni\u010dki rat te najnovija \u0160esta armija i put u Staljingrad. Napisao je vi\u0161e od stotinu \u010dlanaka, uklju\u010duju\u0107i \u00bbPosljednji Hitlerovi dani\u00ab, \u00bbVu\u010dja jazbina\u00ab, \u00bbPri\u010da o raketnom programu V1 i V2\u00ab, \u00bbTajna letjelica iz Drugog svjetskog rata\u00ab, \u00bbRommel u Tobruku\u00ab, \u00bbTajni britanski planovi za atentat na Hitlera\u00ab i mnoge druge. Tako\u0111er je za objavljivanje recenzirao brojne vojne studije, pribavio tisu\u0107e fotografija i va\u017enih dokumenata raznim nakladnicima i filmskim kompanijama diljem svijeta kao i dr\u017eao predavanja u raznim \u0161kolama, na koled\u017eima i sveu\u010dili\u0161tima \u0161irom Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Irske.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka: Biblioteka Kultura i civilizacija<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 144<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2021<\/p>\n\n\n\n<p>Prevoditelj: Igor Buljan<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/27088-hitlerovi-logori-smrti-u-okupiranoj-poljskoj.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/publicistika\/27088-hitlerovi-logori-smrti-u-okupiranoj-poljskoj.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27890,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-27889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/hitlerovi-logori-smrti.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":27889,"position":0},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":27889,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":27889,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":27889,"position":3},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":27889,"position":4},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":27889,"position":5},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27889"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27889\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27891,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27889\/revisions\/27891"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}