{"id":2788,"date":"2017-01-04T23:00:05","date_gmt":"2017-01-04T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2788"},"modified":"2017-01-04T23:00:05","modified_gmt":"2017-01-04T23:00:05","slug":"90-obljetnica-osnutka-radnicke-biblioteke-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2788","title":{"rendered":"90. obljetnica osnutka Radni\u010dke biblioteke u Zagrebu"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

RADNI\u010cKA BIBLIOTEKA (Zagreb) – osnutak<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Datum<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

8.1.1927.<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Radni\u010dka biblioteka danas djeluje u sklopu Knji\u017enica grada Zagreba pod nazivom Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije. Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije (poznata kao Radni\u010dka biblioteka) narodna je i znanstvena knji\u017enica specijalizirana za dru\u0161tveno-humanisti\u010dko podru\u010dje. Osnovala ju je Radni\u010dka komora u Zagrebu 8. sije\u010dnja 1927. godine, a djelovala je pri kulturno-prosvjetnom odjelu Komore. Radni\u010dka biblioteka “Bo\u017eidar Ad\u017eija” bila je sredi\u0161nja knji\u017enica za ostale radni\u010dke knji\u017enice i \u010ditaonice Hrvatske. Prve prostorije u kojima je smje\u0161tena knji\u017enica bile su na Sva\u010di\u0107evom trgu 17. Iako namijenjena svim gra\u0111anima (posebno radnicima i inteligenciji) nije djelovala samostalno. Prvi upravitelj bio je dr. Bo\u017eidar Ad\u017eija. Kasnije je Knji\u017enica preseljena u Haulikovu 10 kada je dobila i \u010ditaonicu. Izgradnjom nove komorine zgrade na Kre\u0161imirovom trgu 2, godine 1938. Knji\u017enica se preselila u novi namjenski izgra\u0111en prostor gdje se nalazi i danas. Knji\u017enica je privremeno zatvorena za javnost od 1941. do 1945., a tada\u0161nji upravitelj, knji\u017eevnik Stanislav \u0160imi\u0107, zaslu\u017ean je za o\u010duvanje cjelokupnog knji\u017enog fonda u ratnim godinama. \u0160ime Vu\u010deti\u0107, knji\u017eevnik, bio je prvi poslijeratni upravitelj. U razdoblju od 1950. do 1962. godine knji\u017enicu je vodio Vladimir Vujnovi\u0107. Unapre\u0111enjem poslovanja, sa ciljem da korisnicima osigura bolju dostupnost knji\u017enog fonda, utemeljio je predmetni katalog koji se ure\u0111uje i dopunjava do danas. U to vrijeme, s namjerom popularizacije knjige, pokrenuta je i poznata tribina Knji\u017eevni petak koja je pri Radni\u010dkoj biblioteci uspje\u0161no djelovala vi\u0161e godina. Od 1962. godine knji\u017enica djeluje u sastavu “Centra za dokumentaciju i informacije o suvremenom radni\u010dkom pokretu Bo\u017eidar Ad\u017eija”. Godine 1967. ponovo po\u010dinje djelovati kao samostalna i javna knji\u017enica pod vodstvom Vere Mudri-\u0160kunce koja je pokrenula i 1970. godine integrirala Radni\u010dku biblioteku i Gradsku knji\u017enicu s ciljem stvaranja jedinstvene mre\u017ee narodnih Knji\u017enica grada Zagreba.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

MUDRI-\u0160kunca, V. Radni\u010dka biblioteka u Zagrebu izme\u0111u dva rata. \/\/ VBH. 12 : 1\/2(1966). <\/span>Str. 1-43.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font>http:\/\/www.kgz.hr\/Kalendar\/default.aspx?id=2682<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

1926. godina i otvorenje Radni\u010dke knji\u017enice<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

22.12.2016. – 31.01.2017. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije ovih dana obilje\u017eava okruglu obljetnicu. Naime, proslaviti \u0107e punih 90 godina postojanja. Tim povodom pripremljena je izlo\u017eba o znamenitostima i doga\u0111ajima koji su obilje\u017eili razdoblje samih po\u010detaka Knji\u017enice. Izlo\u017eba u prostoru Knji\u017enice, svjedo\u010di o njezinoj povijesti i iznimnom zna\u010daju za onodobnu radni\u010dku publiku.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Najprije je otvorena Radni\u010dka \u010ditaonica<\/b>, kojoj je zadatak, da radni\u010dkoj \u010ditala\u010dkoj publici pru\u017ei ono najnu\u017enije iz doma\u0107e i strane novinske i revijalne \u0161tampe, da se radnici putem nje upoznaju sa dnevnim pojavama svih grana javnog \u017eivota, a pogotovu sa pojavama u radni\u010dkom pokretu, kako kod ku\u0107e tako i na strani. \u010citaonica i ono \u0161to je u njoj nalazimo \u017eivi je pregled doga\u0111aja sada\u0161njice, svakodnevnog \u017eivota; i dok nam knjiga, iz bilo koje grane literature, prikazuje ve\u0107 pro\u0161le doga\u0111aje i me\u0111usobno vezuje pojedine probleme i njihove uzroke, dotle nam dnevna \u0161tampa, novinska i revijalna, prikazuje i analizira pojave u samom momentu kad se one zbivaju. Danas ve\u0107 na\u0161a \u010ditaonica ima – \u0161to stranih, a \u0161to doma\u0107ih – novina 35 a revija 30. Radni\u010dka \u010ditaonica je potreban most k onome \u0161to je komora smatrala najva\u017enijim, a to je Radni\u010dka biblioteka<\/b>, \u010dijemu se otvorenju danas pristupa. <\/font><\/i><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Jedna radni\u010dka kuluturna proslava \/\/ Crvena zastava (14. <\/span>1. 1927.)<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: <\/font>http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/1926-godina-i-otvorenje-radnicke-knjiznice\/35891<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

—<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Badnjak 1890. godina: ro\u0111enje utemeljitelja Radni\u010dke \u010ditaonice i biblioteke u Zagrebu, dr. Bo\u017eidara Ad\u017eije (1890 \u2013 1941)<\/font><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

21.12.2016. – 31.01.2017. <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knji\u017enica Bo\u017eidara Ad\u017eije <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Martina Strbad  <\/span><\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Povodom obljetnice ro\u0111enja dr. Bo\u017eidara Ad\u017eije, te u sklopu izlo\u017ebe “1926. godina i otvorenje Radni\u010dke knji\u017enice\u201c u prostoru studijske \u010ditaonice postavili smo mali podsjetnik na \u017eivot i djelo dr. Bo\u017eidara Ad\u017eije, hrvatskog pravnika i publicista, kulturno-prosvjetnog djelatnika zagreba\u010dke Radni\u010dke komore, u sklopu koje je organizirao te\u010dajeve i znanstveno-popularna predavanja za radnike, poticao osnutak radni\u010dkog kazali\u0161ta, radio na formiranju Muzeja rada, te bio vrlo aktivan sudionik sindikalnog pokreta i borac za prava radnika na podru\u010dju socijalnog osiguranja i radni\u010dke za\u0161tite.<\/font><\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor:  <\/span><\/font><\/font>http:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/badnjak-1890-godina-rodjenje-utemeljitelja-radnicke-citaonice-i-biblioteke-u-zagrebu-dr-bozidara-adzije-1890-1941\/35914<\/font><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2788","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2788,"position":0},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2788,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2788,"position":2},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2788,"position":3},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":2788,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":2788,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2788","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2788"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2788\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2788"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2788"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2788"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}