{"id":27832,"date":"2021-10-15T21:21:37","date_gmt":"2021-10-15T21:21:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27832"},"modified":"2021-10-15T21:23:34","modified_gmt":"2021-10-15T21:23:34","slug":"tina-filipovic-o-7-doktorskoj-radionici-mikrohistorija-socijalizma-u-puli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27832","title":{"rendered":"Tina Filipovi\u0107 – O 7. Doktorskoj radionici “Mikrohistorija socijalizma” u Puli"},"content":{"rendered":"\n

7. Doktorska radionica Mikrohistorija socijalizma<\/em>, Pula, 25-28. kolovoza 2021.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nja je doktorska radionica u organizaciji Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma (CKPIS) i Filozofskog fakulteta u Puli okupila dvadesetak sudionika \u010dije teme istra\u017eivanja i metodologije uranjaju u pretpostavljene koncepte mikrohistorije socijalizma i tranzicije. Povijest razli\u010ditih dru\u0161tvenih grupa, radnih kolektiva i lokalnih zajednica, naizgled povezana samo sli\u010dnim dru\u0161tveno-politi\u010dkim kontekstima, na ovoj je radionici inicirala diskusiju o nizu zajedni\u010dkih metodolo\u0161kih i paradigmatskih pitanja. Mikrohistorija socijalizma je kao tema skupa bila povezana s istra\u017eiva\u010dkim projektom Hrvatske zaklade za znanost koji se od 2018. godine provodi u CKPIS-u \u2013 Mikrostrukture jugoslavenskoga socijalizma: Hrvatska 1970-1990 (Mikrosocijalizam)<\/em>. Igor Duda s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Puli je kao voditelj projekta odr\u017eao predavanje na radionici, a isto su u\u010dinili i suradnici na projektu, Chiara Bonfigioli, Anita Buhin te Sa\u0161a Vejzagi\u0107, predstaviv\u0161i rezultate dosada\u0161njih istra\u017eivanja na vlastitim projektnim temama. Radionica je odr\u017eana na engleskome jeziku zbog kvalitete me\u0111usobnog razumijevanja i diskusije doktoranada s doma\u0107ih i inozemnih sveu\u010dili\u0161ta, a objedinila je 15 doktorskih izlaganja. Doktorandima je tako pru\u017eena prilika da prona\u0111u prikladne sugovornike i komparativni okvir za svoja istra\u017eivanja, a \u010dlanovima projekta da testiraju vlastite teze i ostvare kontakt s najnovijim idejama i strujanjima u podru\u010dju istra\u017eivanja mikrohistorije (socijalizma).<\/p>\n\n\n\n

Igor Duda je na samome otvaranju radionice istaknuo potrebu za stvaranjem \u0161ireg makro-povijesnog okvira u istra\u017eivanjima povijesti socijalizma odozdo. Istaknuo je kako studije slu\u010daja iz raznih socijalisti\u010dkih zemalja, kao i istra\u017eivanja u\u017ee postavljenih tema iz povijesti socijalisti\u010dke Jugoslavije mogu doprinijeti slaganju i preslagivanju jednog \u0161ireg, globalnog politi\u010dko-povijesnog konteksta. Povijesti pojedinih op\u0107ina, tvornica, institucija, kolektiva, pa i susjedstava \u010desto predstavljaju sadr\u017eajniji i dinami\u010dniji, a nerijetko zanemareni istra\u017eiva\u010dki materijal \u010dija upotreba kona\u010dno pronalazi svoj smisao na ovim prostorima u posljednjih petnaestak godina. Osim zadovoljstva \u010dinjenicom da na radionici sudjeluju doktorandi s raznih sveu\u010dili\u0161ta, od Sjeverne Karoline i Var\u0161ave do Bologne i Beograda, podcrtana je va\u017enost networkinga<\/em> za kvalitetu i budu\u0107nost doktorskih istra\u017eivanja. Otvorenje radionice zaokru\u017eeno je predavanjem poslijedoktorandice Anite Buhin o samoupravnoj transformaciji kulture. Buhin je na primjerima djelovanja SIZ-a za kulturu u Op\u0107ini Pula i Karlovac tijekom 1970-ih i 1980-ih prikazala mogu\u0107nosti i prepreke samoupravnog socijalizma u praksama kulturnih radnika, s posebnim osvrtom na kreiranje kulturne politike u lokalnim poduze\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

Drugi je dan radionice zapo\u010deo predavanjem Chiare Bonfiglioli, predava\u010dice na Sveu\u010dili\u0161nome koled\u017eu Cork, o aktivizmu \u017eena radnica unutar poduze\u0107a i op\u0107inskih struktura. Na temelju primjera iz Vara\u017edina i Duge Rese Bonfiglioli je u svome predavanju zagovarala paradigmu kontinuiteta aktivnosti \u017eena i aktualnosti \u017eenskog pitanja kroz lokalne sekcije Saveza \u017eenskih dru\u0161tava i Konferencije za dru\u0161tvenu aktivnost \u017eena, s fokusom na aktivizam \u017eena u podru\u010dju socijalne brige i brige o djeci. Sekciju doktorskih prezentacija otvorila je doktorandica Tina Palai\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani s prikazom povijesti nastajanja Muzeja ne-europskih kultura kao podru\u017enice slovenskog Etnografskog muzeja i njegovih glavnih aktivnosti. Politiku prikupljanja muzejskih predmeta i njihove prezentacije javnosti Palai\u0107 je interpretirala kao model promocije jugoslavenske politike nesvrstanih, osobito principa suradnje i prijateljstva Jugoslavije sa zemljama globalnog juga. U diskusiji koja je uslijedila raspravljano je o percepciji rase u jugoslavenskome socijalisti\u010dkom imaginariju na temelju referenci iz knjige Catherine Baker Race and the Yugoslav Region<\/em>. Katarina Be\u0161irevi\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Beogradu je na temelju individualnih iskustava \u010dlanova neoavangardnog novosadskog kruga predstavila problematiku samopercepcije te polo\u017eaja i utjecaja alternativnih, mahom mladih knji\u017eevnika i umjetnika u jugoslavenskome dru\u0161tvu i kulturi tijekom kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih. Snaga politi\u010dkog aktivizma i kriti\u010dke misli u radu i djelovanju Tribine mladih<\/em>, prema doktorandici Be\u0161irevi\u0107, iznikla je iz multikulturne novosadske sredine koju odlikuje pro\u017eimanje srpskog, hrvatskog i ma\u0111arskog intelektualnog kruga.<\/p>\n\n\n\n

Posebnost ruralne sredine u isto\u010dnoj Moravskoj, to\u010dnije op\u0107ine Velehrad i njezinog patriotskog sve\u0107enstva u \u010cehoslova\u010dkoj u odnosu na dominantni komunisti\u010dki narativ o Katoli\u010dkoj crkvi bila je studija slu\u010daja doktorandice Mire Markham sa Sveu\u010dili\u0161ta Sjeverne Karoline u Chapel Hillu. Markham pod terminom Operacija Velehrad<\/em> definira uspje\u0161nu akciju lokalne partijske organizacije koja je 1950. u suradnji s re\u017eimu odanim sve\u0107enicima organizirala tradicionalno vjersko hodo\u010da\u0161\u0107e pod dr\u017eavnim pokroviteljstvom, koriste\u0107i ga ujedno i kao platformu za politi\u010dku mobilizaciju. Povela se diskusija o transformaciji uloge i simbolike hodo\u010da\u0161\u0107a za lokalno stanovni\u0161tvo zbog koje je sredinom 1980-ih taj tradicionalni doga\u0111aj u Velehradu prerastao u otvoreno protivljenje vjernika re\u017eimu. Doktorandica Tatiana Churchulieva-Knight sa Sveu\u010dili\u0161ta u K\u00f6lnu u svojoj je prezentaciji prikazala ulogu folklora i folklorne glazbe u kulturnoj politici socijalisti\u010dke Bugarske. Uz pomo\u0107 usmene povijesti Churchulieva-Knight pronikla je u svakodnevnicu ve\u0107inom amaterskih glazbenika koji su nastupali na vjen\u010danjima, isti\u010du\u0107i njihovu prakti\u010dnost, samoukost i snala\u017eljivost u izradi novih instrumenata i produciranju glazbe. Pitanje budu\u0107nosti i perspektive folklora u suvremenoj Bugarskoj ostavila je otvorenim za diskusiju.<\/p>\n\n\n\n

Procesom zapo\u0161ljavanja kaza\u0161kih radnika u \u010deli\u010dani regije Karaganda kao jednim od oblika sovjetske diskriminatorske politike prema etni\u010dkim Kazahstancima u svojoj se prezentaciji bavio doktorand Jonathan Raspe sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton. Na primjeru sovjetskog javnog i medijskog diskursa te strogih kriterija za zapo\u0161ljavanje radnika u tvornici u Termitau s kraja 1950-ih, Raspe je jasno nazna\u010dio prepreke s kojima su se kaza\u0161ki industrijski radnici suo\u010davali u poku\u0161aju da postanu dijelom radni\u010dkog miljea sovjetske te\u0161ke industrije. Dora Tot sa Sveu\u010dili\u0161ta u Bologni svoju je doktorsku prezentaciju naslovila prema imenu jugoslavenskog humoristi\u010dnog partizanskog filma Sna\u0111i se, dru\u017ee<\/em>, aludiraju\u0107i tako na radnu i \u017eivotnu atmosferu osmero gra\u0111evinskih in\u017eenjera Hidroelektre tijekom njihovog trogodi\u0161njeg boravka u Al\u017eiru, na radnom mjestu stru\u010dnjaka za tehni\u010dku suradnju. Neadekvatna pripremljenost stru\u010dnjaka pri odlasku, odsutnost pravne, administrativne, a \u010desto i logisti\u010dke podr\u0161ke te druga\u010diji uvjeti rada i \u017eivota prisili su jugoslavenske stru\u010dnjake na improvizaciju u rje\u0161avanju mnogih problema. Tot je u svome istra\u017eivanju zaklju\u010dila da su svakodnevna iskustva jugoslavenskih in\u017eenjera u Al\u017eiru mogla izazvati prijevremeno raskidanje bilateralnih ugovora o investicijskoj suradnji i tako uzdrmati jugoslavensku politi\u010dko-ekonomsku suradnju sa zemljama u razvoju.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107i je dan radionice zapo\u010deo predavanjem poslijedoktoranda Sa\u0161e Vejzagi\u0107a o formiranju velikih gra\u0111evinskih poduze\u0107a na podru\u010dju Zagreba i Me\u0111imurja, njihovom ustroju, poslovanju, investicijskoj i kadrovskoj politici te utjecaju udru\u017eenog rada na funkcioniranje velikih poslovnih sustava. Vejzagi\u0107 se osvrnuo i na problematiku suodnosa poduze\u0107a i op\u0107ine u poslovnom svijetu, utjecaj politi\u010dkog odlu\u010divanja, tr\u017ei\u0161ta i lokalnih interesa na poslovanje, kao i na uspon tehnomenad\u017eera \u010dije poslovne biografije prati u svojim istra\u017eivanjima. Novi blok doktorskih prezentacija otvorio je Zoran Vu\u010dkovac sa Sveu\u010dili\u0161ta u Giessenu svojim prikazom poslovnih i strukturalnih promjena te kriza u Rudniku \u017eeljezne rude Ljubija na sjeveru BiH, od sredine 1980-ih do po\u010detka 1990-ih. Njegov je istra\u017eiva\u010dki fokus zapravo usmjeren na sagledavanje metamorfoze uloge i zna\u010daja rudnika u \u017eivotu lokalnog stanovni\u0161tva, prvenstveno radni\u0161tva, tijekom razdoblja ekonomske krize i pada socijalizma, rata u BiH te prvog vala poslijeratne privatizacije. Doktorand Bruno Ragu\u017e sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu predstavio je okvir svog doktorskog istra\u017eivanja u kojemu istra\u017euje utjecaj Rafinerije nafte Sisak na urbanisti\u010dki razvoj grada u razdoblju gospodarske ekspanzije poduze\u0107a. U istra\u017eivanjima koja predstoje Ragu\u017e se planira pomnije baviti pitanjima stambene izgradnje, sufinanciranja izgradnje vrti\u0107a i opremanja \u0161kola, sportskih i kulturno-umjetni\u010dkih aktivnosti te op\u0107enito kvalitete \u017eivota Si\u0161\u010dana na koju je Rafinerija imala izravan utjecaj.<\/p>\n\n\n\n

Razni oblici devijantnih pona\u0161anja, moralnih zastranjenja i odstupanja od partijske linije u djelovanju \u010dlanova Gradskog komiteta KPH\/SKH Karlovac u prvim poslijeratnim godinama bili su tema prezentacije doktoranda Petra Marku\u0161a sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Zahvaljuju\u0107i Registru sankcioniranih \u010dlanova Marku\u0161 je rekonstruirao koji su problemi naj\u010de\u0161\u0107e stavljali na ku\u0161nju ovaj lokalni ogranak avangarde socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Prakticiranje vjere, \u0161ovinisti\u010dki i nacionalisti\u010dki istupi, alkoholizam, kao i razni gospodarski kriminal bili su jedni od naj\u010de\u0161\u0107ih ugroza uzornog pona\u0161anja komunista, a odnos Partije prema devijantnom pona\u0161anju vlastitog \u010dlanstva ispitan je kroz sociolo\u0161ku teoriju dru\u0161tvene dezorganizacije i teoriju etiketiranja.<\/p>\n\n\n\n

Doktorandica Valentina Kezi\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u svome je izlaganju prikazala va\u017enost osnutka i djelovanja radni\u010dkih novina osje\u010dke tvornice svile Svilana u prvih nekoliko godina njihovog postojanja. Razdoblje vrhunca radni\u010dkog samoupravljanja s dono\u0161enjem Zakona o udru\u017eenom radu 1976. godine pridonijelo je pokretanju tvorni\u010dkih novina i otvaranju raznih tema va\u017enih za radnu i \u017eivotnu svakodnevicu \u017eena radnica. Primjeri \u010dlanaka s kritikom poslovanja poduze\u0107a koje je Kezi\u0107 istaknula u svojoj prezentaciji otvorili su potom diskusiju o postojanju i mogu\u0107im oblicima cenzure u ovoj vrsti tiskanog medija. Mirjam Vida Blagojevi\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u svojoj se prezentaciji pozabavila povije\u0161\u0107u razvoja javnog zdravstva i socijalne medicine u me\u0111uratnome i poslijeratnom Osijeku. Reorganizacijom rada ustanove za javno zdravstvo u Osijeku u svakom se novom desetlje\u0107u nastojalo odgovoriti na nove zdravstvene potrebe lokalnog stanovni\u0161tva i okolice koju je prije svega mu\u010dio nedostatak ulaganja u infrastrukturu, zdravstveno osoblje i neadekvatni program prevencije bolesti stanovni\u0161tva. Usporeni razvoj zdravstvene skrbi u Osijeku, prema Vida Blagojevi\u0107, reflektirao se i na lo\u0161u demografsku sliku njegovog stanovni\u0161tva u odnosu hrvatski prosjek.<\/p>\n\n\n\n

Doktorandica Olha Martyniuk s Instituta za isto\u010dne i jugoisto\u010dne studije Sveu\u010dili\u0161ta Regensburg u svome je izlaganju pronikla u razli\u010dite slojeve sje\u0107anja na povijesnu ulogu Crvene armije u osloba\u0111anju i ujedinjenju Ukrajine u Drugom svjetskom ratu na primjerima dvaju ukrajinskih gradova iz razli\u010ditih predratnih i ratnih konteksta, Ternopila i Vinnicje. Politikom izgradnje spomenika i preimenovanja ulica posve\u0107enih herojima Crvene armije, Martyniuk nas je uvela u razli\u010dite procese memorijalizacije rata koji su postali osobito vidljivi brisanjem sje\u0107anja na sovjetske heroje u korist lokalnih partizanskih boraca neposredno nakon prvih demokratskih izbora u Ukrajini 1990. godine. Tina Filipovi\u0107 sa Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u svojoj je doktorskoj prezentaciji predstavila okvire politi\u010dke aktivnosti partizanskih ratnih veterana i njihove organizacije u Sisku tijekom 1970-ih i 1980-ih. Pregledom stupnja uklju\u010denosti veterana u svakodnevnu politiku, kao i ciljeva njihovog politi\u010dkog aktivizma, Filipovi\u0107 je zaklju\u010dila da je politizacija ve\u0107inski umirovljenih veterana i njihova politi\u010dka aktivnost bila jedini na\u010din o\u010duvanja njihovog polo\u017eaja u jugoslavenskome dru\u0161tvu kasnog socijalizma.<\/p>\n\n\n\n

Posljednji dan radionice zapo\u010deo je predavanjem Igora Dude o instituciji mjesnih zajednica u Jugoslaviji kao fenomenu pro\u0161irene obitelji u kojima su stanovnici pojedinog sela, ulice ili kvarta trebali odlu\u010divati o nizu zajedni\u010dkih potreba i projekata u vlastitome \u017eivotnom okru\u017eenju. Ingerencije, strukturu i funkcioniranje mjesnih zajednica kao elementa izravne demokracije i dru\u0161tvenoga samoupravljanja, uz bok radni\u010dkome samoupravljanju, Duda je prikazao na primjerima pojedinih mjesnih zajednica iz \u010ditave Jugoslavije. Doktorandica Milena B\u0142ahuta sa Sveu\u010dili\u0161ta u Var\u0161avi prezentirala je okvire svog istra\u017eivanja u kojemu nastoji rekonstruirati to\u010dke brisanja i transformacije kolektivnog sje\u0107anja na \u017eivot u socijalizmu me\u0111u stanovnicima Borovog Naselja. Uz pomo\u0107 intervjua s nekada\u0161njim radnicima poduze\u0107a za proizvodnju obu\u0107e Borovo, ali i analizom suvremenog diskursa o Borovu, a time i o Vukovaru kao mjestu sje\u0107anja, B\u0142ahuta poku\u0161ava proniknuti u strukturu sje\u0107anja koja uvelike oblikuje poslijeratni identitet grada. Svoj je teorijski okvir prona\u0161la u podru\u010dju poljskih studija socijalizma i tranzicije koji sna\u017eno zagovaraju upotrebu biografske metode u istra\u017eivanjima. U posljednjoj je doktorskoj prezentaciji Martin Babi\u010dka sa Sveu\u010dili\u0161ta u Oxfordu razlo\u017eio koncept sociotehni\u010dkog imaginarija stvaranog od strane filma\u0161a i knji\u017eevnika. Sociotehni\u010dki imaginarij gradio se kroz promociju netom izgra\u0111ene nuklearne elektrane Dukovany u \u010cehoslova\u010dkoj kao tvornice budu\u0107nosti. Film Atomic Cathedral<\/em> i knjiga The Harvest of Light<\/em>, prema Babi\u010dki, ogledni su primjeri propagandnog prezentiranja nuklearne energije kao najbolje ekolo\u0161ke alternative u 1980-ima koja pak jam\u010di o\u010duvanje i daljnji rast \u017eivotnog standarda. Projekt spajanja knji\u017eevnih, prirodnih i tehni\u010dkih krajolika za promociju dru\u0161tvenog progresa otkriva nam i karakteristike umjetni\u010dke vizije napretka, ekolo\u0161ke osvije\u0161tenosti i su\u017eivota \u010dovjeka s prirodom u kasnome socijalizmu.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d razli\u010ditosti tema i metodolo\u0161kih pristupa ostvaren je kvalitetan znanstveni dijalog izme\u0111u sudionika \u017eeljnih novih komparacija i sugestija za usmjeravanje vlastitih istra\u017eivanja. Pitanja o kojima se vrlo \u010desto promi\u0161ljalo u diskusijama bila su kako ispravno pozicionirati predmet istra\u017eivanja, oblikovati klju\u010dna istra\u017eiva\u010dka pitanja i izbjegavati generaliziranje u stvaranju zaklju\u010daka. \u010cetverodnevni je susret na mikrohistorijskim temama zavirio u svakodnevicu ljudi u socijalizmu, detektirao proturje\u010dnosti izme\u0111u proklamirane politike i prakse, tragao za dubljim obja\u0161njenjima pojedinih fenomena te u kona\u010dnici dekonstruirao, odnosno, rekonstruirao socijalizam i kao ideju i kao dru\u0161tveno-politi\u010dko ure\u0111enje. Studije slu\u010daja iz raznih dijelova Jugoslavije, Bugarske, \u010cehoslova\u010dke, SSSR-a i Al\u017eira prete\u017eito su se fokusirale na primjere iz urbanih, industrijskih sredi\u0161ta u kojima je radni\u0161tvo, barem nominalno, sudjelovalo u izgradnji socijalizma odozdo i time utjecalo na shva\u0107anje uloge pojedinca u preobrazbi modernog dru\u0161tva. Dru\u0161tveni i politi\u010dki aktivizam, funkcioniranje samoupravljanja, stvarni polo\u017eaj radni\u0161tva, uloga i metamorfoza tradicije u socijalizmu, razne politike sje\u0107anja i djelovanje kulturno-umjetni\u010dkih te intelektualnih krugova u naizgled jednoobraznome dru\u0161tvu teme su koje zaslu\u017euju pomniju pa\u017enju povjesni\u010dara i drugih istra\u017eiva\u010da. Okrenutost interdisciplinarnosti, komparaciji i razli\u010ditim vrstama arhivskih izvora jo\u0161 se jednom pokazala kao va\u017ean preduvjet za bavljenje mikrohistorijom.<\/p>\n\n\n\n

Doktorske radionice CKPIS-a i Filozofskog fakulteta u Puli odr\u017eavaju se od 2015. godine, a njihove su teme obi\u010dno povezane s aktualnim projektima u CKPIS-u ili vanjskim projektima na kojima Centar sura\u0111uje. Pozivi za sudjelovanje na doktorskoj radionici, programi te foto i video prilozi s odr\u017eanih radionica dostupni su na internetskim stranicama CKPIS-a. Nakon pro\u0161logodi\u0161nje virtualne radionice, ovogodi\u0161nja je uspje\u0161no odr\u017eana u\u017eivo, a sudionici su u neformalnom dijelu programa posjetili pulski Povijesni i pomorski muzej Istre te privremenu izlo\u017ebu u muzeju pod nazivom Du\u0161an \u0106uri\u0107<\/em>: Pulska fotoreporta\u017ea<\/em>. Reporterske \u0106uri\u0107eve fotografije Pule i pulske svakodnevice od 1960-ih do kraja 1980-ih sjajno su se uklopile u mikrohistorijsku tematiku radionice. \u010cini se da je glavni cilj radionice \u2013 pro\u017eimanje razli\u010ditih istra\u017eiva\u010dkih koncepcija i percepcija s ciljem uklju\u010divanja doktoranada u najnovije tokove historiografije \u2013 time uspje\u0161no i ostvaren.<\/p>\n\n\n\n

Tina Filipovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-27832","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27832"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27835,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27832\/revisions\/27835"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}