VJE\u0160TICA<\/b><\/p>\n
<\/p>\n
Venko Andonovski<\/p>\n
<\/p>\n
prijevod: Borislav Pavlovski<\/p>\n
<\/p>\n
godina: 2016<\/p>\n
<\/p>\n
stranica: 396<\/p>\n
<\/p>\n
jezik originala: makedonski<\/p>\n
<\/p>\n
\u017eanr: povijesno-suvremeni<\/p>\n
<\/span><\/p>\n <\/p>\n poglavlje<\/p>\n <\/p>\n http:\/\/www.algoritam.hr\/ <\/p>\n <\/span><\/p>\n (\u2026)\u2002<\/span>Makedonija. Od svih prolaznika na ulici oko mene, koliko njih zna \u0161to ta rije\u010d zna\u010di? Osje\u0107amo neku<\/span> vrstu tuge kada mislimo na osamljenost u kojoj se nu\u017eno nalazi veliki pisac Makedonije. Naro\u010dito ako pisac nije napisao svoj roman da bi se taj roman dobro prodavao, ve\u0107 da bi rekao ono \u0161to jo\u0161 nije re\u010deno. To je slu\u010daj Venka Andonovskog i njegovog romana Vje\u0161tica, koji je, pored toga, moderan roman, to jest, u mom osobnom \u017eargonu, roman tre\u0107eg doba.\u2002<\/span>(\u2026)<\/span><\/p>\n <\/p>\n Ako govorim o Hermanu Brochu i Carlosu Fuentesu, mora se re\u0107i da roman Venka Andonovskog pripada tako\u0111er tre\u0107em dobu u historiji romana, u kojem pisac odbija da se prikloni tradicionalnoj formi romana kao nu\u017enosti. U Vje\u0161tici, Andonovski ne samo da \u017eeli opisati okru\u017eenje i \u017eivot lika, nego i da shvati nepojmljivo. Naime, neshvatljivi masakr \u017eena (pola milijuna \u017eena) koje su bile optu\u017eene za vje\u0161ti\u010darenje i poslane na loma\u010du. Ono o \u010demu on govori, nije samo masakr, ve\u0107 tajna masakra, koji se, za nevjerovati, dogodio u Europi, u toj istoj Europi kojoj se obi\u010dno divimo zbog racionalnosti, znanosti, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, i koju stoga smatramo posebnom.<\/p>\n <\/p>\n Ali u ovom sjajnom polifonom djelu, u kojem raznolikost narativnih procesa iznena\u0111uje i raduje \u010ditatelja, prisje\u0107anje na vje\u0161tice i vrad\u017ebine je konstantno pra\u0107eno i oboga\u0107eno pri\u010dama koje su smje\u0161tene u suvremeni \u017eivot, tako da Vje\u0161tica postaje veliki roman o Europi. Pro\u0161lost i sada\u0161njost Europe.<\/p>\n <\/p>\n Ali dosta. Ne \u017eelim da prepri\u010davam ovaj neprepri\u010dljivi roman. Molim vas pro\u010ditajte ga. S ljubavlju koju zaslu\u017euje.<\/p>\n <\/p>\n MILAN KUNDERA<\/p>\n <\/p>\n —<\/p>\n <\/p>\n Radnja knjige zbiva se u 17. stolje\u0107u upravo ovdje, u Hrvatskoj, u Gradecu!<\/p>\n <\/p>\n “To\u010dno u podne, 16. srpnja 1633. godine, kad svi stvorovi i stvorenja Bo\u017eja ostaju za trenutak bez svojih sjena, otac se Benjamin, pripadnik prosja\u010dkoga i propovjedni\u010dkoga reda Male bra\u0107e, sa sjenom Bo\u017ejom na tijelu, crnom i \u010dasnom presvetom haljom, iskrcao na pola puta izme\u0111u Medvedgrada i Gradeca.”,<\/p>\n <\/p>\n iz knjige<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2780","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2780","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2780"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2780\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2780"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2780"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2780"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
<\/span><\/p>\n