{"id":27733,"date":"2021-10-07T21:17:38","date_gmt":"2021-10-07T21:17:38","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27733"},"modified":"2021-10-07T21:17:38","modified_gmt":"2021-10-07T21:17:38","slug":"annie-ernaux-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27733","title":{"rendered":"Annie Ernaux, \u201cGodine\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Slavljena kao remek-djelo autobiografske proze, prevedena na brojne svjetske jezike, ova jedinstvena knjiga donosi pri\u010du o vi\u0161e od \u0161ezdeset godina Francuske, koja se od kraja rata razvija u suvremeno dru\u0161tvo kasnoga kapitalizma. Protkan vlastitim sje\u0107anjima, fotografijama, povijesnim doga\u0111ajima, jezikom pojedina razdoblja, popularnom kulturom, radijskim i televizijskim emisijama, modama, proizvodima, \u017eeljama i htijenjima generacija, roman je \u017eivo svjedo\u010danstvo o preobrazbama jednog dru\u0161tva, kulture, ali i cijeloga svijeta. Ernaux nas vra\u0107a u rat u Al\u017eiru, susre\u0107emo Sartrea i de Beauvoir, Edith Piaf, Agn\u00e8s Varda, vra\u0107amo se u svibanj 1968., u doba manifesta za pravo na poba\u010daj, nuklearne prijetnje, pratimo napredak tehnologije, eksploziju konzumerizma, rast nezaposlenosti.\u00a0 Neizreciv protok vremena Annie Ernaux bilje\u017ei i sla\u017ee poput palimpsesta kako bi u pojedina\u010dnu sje\u0107anju izrazila \u201epro\u017eivljenu dimenziju povijesti\u201c i pisanjem \u201eoblikovala svoju budu\u0107u odsutnost\u201c rekonstruiraju\u0107i ono na\u0161e, zajedni\u010dko vrijeme koje \u201eiz davnina sipi do danas\u201c. Tako autorica uspijeva ispisati \u017eivot u sasvim novoj formi autobiografije koja je istovremeno subjektivna i neosobna, privatna i kolektivna.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eZa one koji jo\u0161 uvijek sumnjaju u mjesto koje Annie Ernaux zauzima u francuskoj knji\u017eevnosti \u2013 a to je sam vrh \u2013 ne mo\u017eemo dovoljno preporu\u010diti <em>Godine<\/em>. \u0160irinom svoga spisateljskog pothvata i stilskom disciplinirano\u0161\u0107u, Ernaux maestralno uranja u vrijeme i sje\u0107anje jedne \u017eene tijekom vi\u0161e od \u0161ezdeset godina.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Le Monde<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201e\u010citati Annie Ernaux jest \u0161ok, iskustvo, i \u0161to je glavno \u2013 va\u017eno je. S njom privatno postaje politi\u010dko, politika se preta\u010de u razgovor, a sve zajedno oblikuje se u eksplozivnu, aktualnu i poeti\u010dnu knji\u017eevnost\u2026 remek-djelo.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Der Spiegel<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eSva kriti\u010dka snaga koju tra\u017eimo od romana nalazi se ovdje, u jednoj od klju\u010dnih knjiga na\u0161eg vremena.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Corriere della Sera<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eProces \u010ditanja <em>Godina<\/em> nalikuje otkri\u0107u kutije s blagom. To je knjiga koju \u0107ete zatvarati nakon nekoliko pro\u010ditanih stranica, zaneseni gorko-slatkim dojmom koji vam ostaje u mislima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>Los Angeles Review of Books&nbsp;<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOvo je autobiografija kakvu niste nikad \u010ditali. Roman <em>Godine<\/em> ozbiljna je i hrabra knjiga, <em>U traganju za izgubljenim vremenom<\/em> na\u0161eg doba medijske dominacije i konzumerizma, na\u0161e epohe apsolutnog robnog feti\u0161izma.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>New York Times Book Review<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prijevod: Vlatka Valenti\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: Francuski<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 220<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: 2021.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Annie Ernaux<\/strong> ro\u0111ena je 1940. u francuskoj pokrajini Normandiji gdje je u rodnome Lillebonneu i potom u Yvetotu provela djetinjstvo. Studirala je na Sveu\u010dili\u0161tu u Rouenu te mnogo godina radila kao profesorica knji\u017eevnosti u srednjoj \u0161koli te u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Uz u\u010diteljski posao pisala je i sedamdesetih po\u010dela objavljivati svoje prve knjige koje su vrlo brzo stekle poklonike. Danas se smatra suvremenim klasikom i jednim od najva\u017enijih i najanga\u017eiranijih glasova francuske knji\u017eevne i kulturne scene, a njezino se djelo prou\u010dava na katedrama za knji\u017eevnost diljem svijeta. Za svoj je opus, koji \u010dini preko dvadeset naslova, objavljivanih na brojnim svjetskim jezicima, primila niz istaknutih nagrada. Izdava\u010dka ku\u0107a Gallimard ve\u0107inu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto \u010dime je Ernaux postala prva \u017eena koja je za \u017eivota u\u0161la u tu presti\u017enu biblioteku.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=193&amp;lang=hr\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=193&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27734,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27733","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Ernaux_naslovnica.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":27733,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53433,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53433","url_meta":{"origin":27733,"position":1},"title":"Autosociobiography: A Literary Phenomenon and Its Global Entanglements","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Johanna Bundschuh-van Duikeren \/ Marie Jacquier \/ Peter L\u00f6ffelbein (Eds.) Autosociobiography, a term coined by nobel-prize winner Annie Ernaux, is recognized as a productive literary phenomenon at the intersection of literary representation, social analysis and political commentary. The contributors to this volume trace the global entanglements of autosociobiographical texts, especially\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Auto.jpg?fit=789%2C765&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Auto.jpg?fit=789%2C765&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Auto.jpg?fit=789%2C765&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Auto.jpg?fit=789%2C765&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":27733,"position":2},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":27733,"position":3},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":27733,"position":4},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53619","url_meta":{"origin":27733,"position":5},"title":"U HAZU me\u0111unarodni znanstveni skup Borba protiv tuberkuloze: politike, razmjene i reprezentacije u Europi i njezinim kolonijama od 1850-ih do 1970-ih","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU, u utorak 26. svibnja 2026. u Knji\u017enici HAZU od 9 do 18 sati odr\u017eat \u0107e se\u00a0me\u0111unarodni znanstveni skup The Fight against Tuberculosis: Policies, Exchanges and Representations in Europe and\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vagonasi.jpg?fit=1200%2C911&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27733"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27733\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27735,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27733\/revisions\/27735"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27734"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}