{"id":27728,"date":"2021-10-07T20:54:09","date_gmt":"2021-10-07T20:54:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27728"},"modified":"2021-10-07T20:54:09","modified_gmt":"2021-10-07T20:54:09","slug":"izlozba-najduze-putovanje-prva-plovidba-oko-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27728","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cNAJDU\u017dE PUTOVANJE \u2013 prva plovidba oko svijeta\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Prije 500 godina u Sevilli (\u0160panjolska) zapo\u010delo je putovanje koje je \u010dovje\u010danstvo dugo sanjalo: trebalo je sti\u0107i do mitskog istoka i Za\u010dinskih otoka do tada neistra\u017eenim putem plove\u0107i preko Atlantskog oceana na zapad. Putovanje je 1519. zapo\u010deo Ferdinand Magellan, a zavr\u0161ili su ga tri godine &nbsp;kasnije, tj. 1522.,&nbsp; Juan Sebasti\u00e1n Elcano i posada broda Victoria, \u010dime se ono pretvorilo u najdu\u017ee putovanje tog doba i prvo oplovljavanje svijeta. Ova izlo\u017eba kronolo\u0161ki opisuje kako je tekao cijeli pothvat vezan za organizaciju i realizaciju te nesvakida\u0161nje avanture, no osim datuma, \u010dinjenica i brojki, ona publici otkriva i ljudsku stranu pomoraca koji su sanjali o do tada nezamislivom putovanju, krenuli u nepoznato, pro\u0161li sva isku\u0161enja i vratili se, izmijeniv\u0161i time tijek povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 5 brodova koji su 10. kolovoza 1519. isplovili iz Seville, natrag se vratio samo jedan \u2013 Nao Victoria. Od 245 \u010dlanova posade koji su na njima plovili, nazad ih se vratilo samo 18, \u0161to vjerno do\u010darava koliko je te\u0161ko bilo to putovanje. Ovaj juna\u010dki pothvat je ujedno dokazao da je zemlja okrugla, da je njezin promjer mnogo ve\u0107i nego \u0161to se mislilo i da se izme\u0111u Ameri\u010dkog kontinenta i Indijskog oceana stere ogromni Tihi ocean, dotada nepoznat Europljanima.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba daje glas protagonistima ekspedicije putem pisanih svjedo\u010danstva onih koji su putovanje planirali, pripremili i realizirali. Obja\u0161njava nam ne samo kako je svijet prvi put oplovljen, ve\u0107 i kakav je uop\u0107e bio u to vrijeme, te kako su njegove do tada odijeljene stvarnosti po prvi put me\u0111usobno povezane u jednu globalnu cjelinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Od prvog predstavljanja u Sevilli 2019. g. izlo\u017eba je obi\u0161la razne \u0161panjolske i svjetske gradove. Za njezino prvo predstavljanje u Hrvatskoj odabran je Dubrovnik zbog svoje stoljetne i posebne povezanosti s morem i pomorstvom. Nakon otvorenja po\u010detkom rujna, u dubrova\u010dkom Dr\u017eavnom arhivu prona\u0111eni su prijepisi pisama dvojice \u010dlanova ove hrabre ekspedicije. Jedno od njih je do sada bilo slabije poznato javnosti, no iznimno je va\u017eno jer je jedini poznati sa\u010duvani primjerak tog pisma. Fotografije pisama pridru\u017eene su postavu i bit \u0107e izlo\u017eene i u sklopu izlo\u017ebe u Zagrebu, a nakon toga nastavit \u0107e putovanje po Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/NAJDU\u017dE-PUTOVANJE-Novi-snovi-novi-izazovi-.pdf\"><strong>NAJDU\u017dE PUTOVANJE: Novi snovi, novi izazovi <\/strong>\u2013 Eduardo Garc\u00eda Llama<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/MAGELLANOV-TJESNAC.pdf\"><strong>Magellanov tjesnac<\/strong> \u2013 Ignacio Fern\u00e1ndez Vial<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Brod-Trinidad-drugo-oplovljavanje-svijeta-.pdf\"><strong>Brod Trinidad: drugo oplovljavanje svijeta<\/strong> \u2013 Braulio V\u00e1zquez Campos<\/a><\/li><li><a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Elcanovo-pismo-Carlosu-V.pdf\"><strong>Elcanovo pismo Carlosu V.<\/strong> \u2013 Mar\u00eda Antonia Colomar Albajar<\/a><\/li><li><strong>TEHNI\u010cKI PODACI<\/strong><ul><li><strong>Organizatori<\/strong>: \u0160panjolska kulturna akcija, Ministarstvo kulture i sporta Kraljevine \u0160panjolske i Filozofski fakultet<\/li><li><strong>Kustosi<\/strong>: Antonio Fern\u00e1ndez Torres, Guillermo Mor\u00e1n Dauchez (Archivo General de Indias), Braulio V\u00e1zquez Campos (Archivo General de Indias)<\/li><\/ul><\/li><li><strong>OSNOVNE INFORMACIJE<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Trajanje izlo\u017ebe: <strong>04. \u2013 24.10.2021.<\/strong><\/li><li>Mjesto: <strong>Aula Knji\u017enice Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-filozofski-fakultet-sveucilista-u-zagrebu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"4VnAZCw8Yu\"><a href=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2021\/10\/04\/izlozba-najduze-putovanje-prva-plovidba-oko-svijeta\/\">Izlo\u017eba: NAJDU\u017dE PUTOVANJE &#8211; prva plovidba oko svijeta<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Izlo\u017eba: NAJDU\u017dE PUTOVANJE &#8211; prva plovidba oko svijeta&#8221; &#8212; Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu\" src=\"https:\/\/web2020.ffzg.unizg.hr\/blog\/2021\/10\/04\/izlozba-najduze-putovanje-prva-plovidba-oko-svijeta\/embed\/#?secret=4VnAZCw8Yu\" data-secret=\"4VnAZCw8Yu\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27729,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-27728","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/Deplijan-izlozba-ZG.jpg?fit=600%2C464&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53019,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53019","url_meta":{"origin":27728,"position":0},"title":"Studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i BiH","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 28. travnja do 4. svibnja 2026. godine Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u zajedno sa Fakultetom politi\u010dkih znanosti, Filozofskim fakultetom, Akademijom likovnih umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Srpskim narodnim vije\u0107em, organizirala je studijsko putovanje \u201eMjesta sje\u0107anja na kulturalne traume\u201c kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, na kojem je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mostar.jpeg?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":27728,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":27728,"position":2},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53782","url_meta":{"origin":27728,"position":3},"title":"U sjedi\u0161tu UN-a postavljena izlo\u017eba &#8220;Croatian Scientists, Inventors and Inventions&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom nadolaze\u0107ega Dana dr\u017eavnosti u sjedi\u0161tu Ujedinjenih naroda u New Yorku postavljena je izlo\u017eba \"Croatian Scientists, Inventors and Inventions\", koju je za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske izradio Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea. Na vi\u0161e od dvadeset plakata predstavljeni su hrvatski znanstvenici i izumitelji \u010dija su dostignu\u0107a prepoznatljiva na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/LZMK-2025-Izlozba-NY-2.webp?fit=1200%2C748&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":27728,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":27728,"position":5},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27728","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27728"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27728\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27730,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27728\/revisions\/27730"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27729"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}