{"id":27710,"date":"2021-10-06T09:12:53","date_gmt":"2021-10-06T09:12:53","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27710"},"modified":"2021-10-06T09:12:53","modified_gmt":"2021-10-06T09:12:53","slug":"razgovor-istoricari-bez-svedoka-i-autorsko-vodenje-kroz-izlozbu-prometeji-novog-veka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27710","title":{"rendered":"Razgovor \u201cIstori\u010dari bez svedoka\u201d i autorsko vo\u0111enje kroz izlo\u017ebu \u201ePrometeji novog veka\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kao prate\u0107i program izlo\u017ebe \u201ePrometeji novog veka\u201c<em>,<\/em> inspirisane 60-godi\u0161njicom od odr\u017eavanja Prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu, u \u010detvrtak, 7. oktobra, u 17 \u010dasova u bioskopskoj sali Muzeja Jugoslavije odr\u017eava se razgovor <em>Istori\u010dari bez svedoka<\/em>. Povod za diskusiju je knjiga <em>Budimir Lon\u010dar. Od Preka do vrha svijeta,<\/em> o jednom od najzna\u010dajnijih jugoslovenskih diplomata, \u010dije je ime sinonim za politiku nesvrstanosti<em>. <\/em>U razgovoru u\u010destvuju istori\u010dari: Tvrtko Jakovina, autor knjige, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Vladimir Petrovi\u0107, Institut za savremenu istoriju i Petar \u017darkovi\u0107, Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju. Moderatorka je istori\u010darka Jovana Nedeljkovi\u0107, kustoskinja Muzeja Jugoslavije, koautorka izlo\u017ebe.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga <em>Budimir Lon\u010dar. Od Preka do vrha svijeta<\/em>, prema re\u010dima autora, knjiga je o promenljivim ulogama jedne zemlje, ali i trajnoj ulozi pojedinca, odnosno istovremeno je re\u010d o biografiji glavnog aktera i istoriji diplomatije jugoslovenske dr\u017eave. Nastala je kroz \u0161esnaestogodi\u0161nje razgovore izme\u0111u autora i samog Lon\u010dara, ali i drugih u\u010desnika koji su uticali kako na jugoslovenska, tako i na globalna, dru\u0161tvena i politi\u010dka de\u0161avanja tokom druge polovine 20. veka. Pored temeljnih intervjua, knjiga je zasnovana i na obimnim istra\u017eivanjima arhiva u nekada\u0161njim jugoslovenskim republikama i inostranstvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tvrtko Jakovina je redovni profesor Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gde predaje svetsku istoriju 20. veka. Autor je niza radova o spoljnoj politici socijalisti\u010dke Jugoslavije i jugoslovenskoj istoriji 20. veka. Napisao je knjige: <em>Socijalizam na ameri\u010dkoj p\u0161enici<\/em> (2002), <em>Ameri\u010dki komunisti\u010dki saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave 1945. \u2013 1955.<\/em> (2003), <em>Tre\u0107a strana Hladnog rata<\/em> (2011), <em>Trenuci katarze. Prijelomni doga\u0111aji XX stolje\u0107a<\/em> (2013) i<em>Budimir Lon\u010dar. Od Preka do vrha svijeta<\/em> (2020).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vladimir Petrovi\u0107 je vi\u0161i nau\u010dni savetnik na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu i jedan od vode\u0107ih istori\u010dara mla\u0111e generacije koji se bave istorijom me\u0111unarodnih odnosa socijalisti\u010dke Jugoslavije. Objavio je \u0161ezde\u00adsetak nau\u010dnih radova i studije <em>Jugoslavija stupa na Bliski istok<\/em> (2006) i <em>Titova li\u010dna diplomatija<\/em> (2010).Istra\u017euje zlo\u010dine po\u010dinjene tokom ratova na prostoru biv\u0161e Jugoslavije i poku\u0161aje da se oni procesuiraju o \u010demu je objavio knjige <em>The Emergence of Historical Forensic Expertise: Clio takes the Stand<\/em> (2016) i <em>Etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje.Geneza koncepta<\/em> (2019).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Petar \u017darkovi\u0107 je istra\u017eiva\u010d saradnik na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Bio je saradnik Tvrtka Jakovine tokom rada na knjizi. Polje \u017darkovi\u0107evog nau\u010dnog interesovanja obuhvata politi\u010dku i intelektualnu istoriju socijalisti\u010dke Jugoslavije, Hladni rat i jugoslovensku spoljnu politiku. Njegov doktorat odnosi se na diplomatski i politi\u010dki rad Marka Nikezi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ulaz je slobodan, a broj ljudi u publici je ograni\u010den. Prisustvo programu je mogu\u0107e uz pridr\u017eavanje aktuelnih epidemiolo\u0161kih mera.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U subotu 9. oktobra u 13 \u010dasova Tvrtko Jakovina bi\u0107e gost na autorskom vo\u0111enju kroz izlo\u017ebu \u201ePrometeji novog veka\u201c.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvori i dodatne informacije:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-muzej-jugoslavije\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"xB2ds8Gzxb\"><a href=\"https:\/\/www.muzej-jugoslavije.org\/program\/istoricari-bez-svedoka\/\">Istori\u010dari bez svedoka<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Istori\u010dari bez svedoka&#8221; &#8212; Muzej Jugoslavije\" src=\"https:\/\/www.muzej-jugoslavije.org\/program\/istoricari-bez-svedoka\/embed\/#?secret=xB2ds8Gzxb\" data-secret=\"xB2ds8Gzxb\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-muzej-jugoslavije\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"hc8KHcLLNU\"><a href=\"https:\/\/www.muzej-jugoslavije.org\/exhibition\/prometeji-novog-veka\/\">Prometeji novog veka<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Prometeji novog veka&#8221; &#8212; Muzej Jugoslavije\" src=\"https:\/\/www.muzej-jugoslavije.org\/exhibition\/prometeji-novog-veka\/embed\/#?secret=hc8KHcLLNU\" data-secret=\"hc8KHcLLNU\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27711,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-27710","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/10\/foto-iz-arhive-muzeja-jugoslavije.jpg?fit=1377%2C550&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":27710,"position":0},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":27710,"position":1},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55379,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55379","url_meta":{"origin":27710,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;SLOBODA JE ZA NAS SAN \u2013 O zato\u010deni\u0161tvu, stradanju i otporu&#8221; u Muzeju Jugoslavije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U Muzeju Jugoslavije u Beogradu otvorena je od 29.04. do 29.10.2026. izlo\u017eba \u201eSloboda je za nas san\u201d. Izlo\u017eba \"kroz predmete nastale u nacisti\u010dkim i fa\u0161isti\u010dkim logorima Drugog svetskog rata, osvetljava iskustva zato\u010deni\u0161tva, nasilja i otpora, a \u010dije su autorke kustoskinje Veselinka Kastratovi\u0107 Risti\u0107, Ana Pani\u0107 i Du\u0161ica Stojanovi\u0107.\" Op\u0161irnije o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Jugoslavije.png?fit=1200%2C624&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":27710,"position":3},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":27710,"position":4},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53323,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53323","url_meta":{"origin":27710,"position":5},"title":"Razgovor \u201cSarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi povjerenje?\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na javni razgovor o gradnji povjerenja u srijedu, 20. svibnja 2026. u 18 sati u Talijanskom institutu za kulturu u Zagrebu (Preobra\u017eenska 4), koji se odr\u017eava u sklopu izlo\u017ebe fotografija Maria Boccie Sarajevo 1992\u20131996 \u2013 Najdu\u017ea opsada. Tema razgovora je Sarajevo, 30 godina poslije \u2013 kako se gradi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Sarajevo.jpg?fit=750%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27712,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27710\/revisions\/27712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}