{"id":2757,"date":"2016-12-21T23:00:05","date_gmt":"2016-12-21T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2757"},"modified":"2016-12-21T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-21T23:00:05","slug":"nikica-mihaljevic-prir-ustaski-put-u-socijalizam-u-teoriji-i-praksi-nezavisne-drzave-hrvatske-zbirka-rasprava-i-clanaka-nikad-objavljenih-poslije-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2757","title":{"rendered":"Nikica Mihaljevi\u0107 (prir.), \u201eUsta\u0161ki put u socijalizam \u2013 u teoriji i praksi Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Zbirka rasprava i \u010dlanaka nikad objavljenih poslije 1945.\u201c"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Nikica Mihaljevi\u0107 (prir.)<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Usta\u0161ki put u socijalizam<\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U teoriji i praksi Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Zbirka rasprava i \u010dlanaka nikad objavljenih poslije 1945.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Naklada Pavi\u010di\u0107 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

12\/2016.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Broj stranica: 488<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Konstatacija da se o dr\u017eavi, socijalizmu i budu\u0107nosti Hrvatske vi\u0161e javno razgovaralo u NDH nego u dana\u0161njoj Hrvatskoj, nekome se mo\u017ee u\u010diniti pretjeranom. No, kad se u obzir uzme gra\u0111a \u0161to je donosi ova knjiga, kao i \u010dinjenica da je to tek dio publicisti\u010dkih, stru\u010dnih i znanstvenih priloga objavljenih o socijalisti\u010dkoj tematici u NDH, tvrdnja postaje vrlo realna. Naime, zazor kakav kod nas danas postoji od svake problematizacije socijalizma kao dru\u0161tvenog poretka \u2013 u NDH je bio nepoznat.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U raspravama i \u010dlancima iz ove knjige mnogo se govori o pojmovima iz teorije i prakse socijalizma, kao \u0161to su radnik, narod, zajednica, socijalizam, dr\u017eava, predaja, sre\u0107a, blagostanje, pravednost, daleko vi\u0161e nego u dana\u0161njoj literaturi, knjigama i \u010dasopisima, pa i onda kad je rije\u010d o literaturi koju kreira dana\u0161nja ljevica, u rasponu od velikih stranaka na vlasti do malih, borbenih i uglavnom neu\u010dinkovitih ljevi\u010darskih stran\u010dica, pokreta i udruga na rubu javnog politi\u010dkog \u017eivota. Kao da su usta\u0161ki teoreti\u010dari i ideolozi imali za dru\u0161tvo socijalne pravednosti vi\u0161e smisla i od dana\u0161njih socijaldemokrata i od dana\u0161nje kr\u0161\u0107anske demokracije. Fenomen uistinu vrijedan svake pa\u017enje.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201eKako u povijesti, svagda i svugdje\u201c, ka\u017ee u svom predgovoru prire\u0111iva\u010d knjige, \u201estvari nikada nisu crno-bijele, tako nisu bile ni u NDH. Bilo je ljudi (i izvan revolucionarnog komunisti\u010dkog pokreta i lijevoga krila Hrvatske selja\u010dke stranke) koji se nisu slagali sa stanjem u dr\u017eavi i zlo\u010dinima\u2026, ali su se nadali da \u0107e prestankom rata biti mogu\u0107e reformirati i dr\u017eavu i dru\u0161tvo u svjetlu spominjanih ideala (o socijalno pravednom dru\u0161tvu). Nema nikakvog razloga da se mi dana\u0161nji, a bilo bi dobro da smo to mogli i ranije, ne upoznamo s takvim nastojanjima i zamislima. Tako \u0107emo se upoznati s istinskom zbiljom u NDH, bez jednostranih diskvalifikatorskih pretjerivanja i jo\u0161 gorih jednostranih glorificiranja. Tako \u0107emo bolje razumjeti i zbivanja nakon svibnja 1945., ali i svibnja 1990.\u201c<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201eProgla\u0161enje NDH\u201c, opisuje prire\u0111iva\u010d temu knjige, \u201esmatralo se \u2018nacionalnom revolucijom\u2019. Me\u0111utim, izgradnja dru\u0161tva unutar granica nove dr\u017eave bilo je zada\u0107om onoga \u0161to se nazivalo \u2018dru\u0161tvovnom revolucijom\u2019. Za razliku od dana\u0161njih \u2018ljevi\u010dara\u2019, endeha\u0161ki teoreti\u010dari su imali kakvu-takvu kriti\u010dku analizu dru\u0161tvenih i politi\u010dkih fenomena protiv kojih se ustaju i bore\u2026 Od uspostave NDH pa sve do pred kraj 1944. intenzivno se pisalo i raspravljalo o izgradnji unutarnjeg poretka NDH, njezinom uklju\u010denju u \u2018novi europski poredak\u2019 i zadacima usta\u0161kog pokreta u tom procesu. Najvi\u0161e se pisalo u novinama Spremnost i Hrvatski narod, \u010dasopisu Hrvatska smotra, u bro\u0161urama, knjigama, usta\u0161kim godi\u0161njacima za 1942. i 1943. te osobito u \u010dasopisu Hrvatske radni\u010dke komore Rad i dru\u0161tvo, kojega je urednikom postao\u2026 Ernest Marks. Ne bi se moglo re\u0107i da se radilo o javnoj raspravi u dana\u0161njem smislu rije\u010di, ali postojali su znatni intelektualni napori kako bi se uobli\u010dila originalna hrvatska dru\u0161tvena doktrina, \u2018stali\u0161ka ideja\u2019, te su poduzimane odlu\u010dne akcije za njezino provo\u0111enje uglavnom kroz organizaciju i strukturu Glavnog saveza stali\u0161kih i drugih postrojbi (kako se nazivala sindikalna organizacija).\u201c<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Glavni teoreti\u010dari ideja i na\u010dela revolucioniranja dru\u0161tvenih odnosa u NDH bili su Mirko Kus-Nikolajev (1896-1961), Ante Ciliga (1898-1992) i Milivoj Magdi\u0107 (1900-1948), sve odreda biv\u0161i ljevi\u010dari, tj. komunisti, te Aleksander Seitz (1912-1981), \u010dovjek od osobitog Paveli\u0107eva povjerenja. Nacionalnu i socijalnu revoluciju oni shva\u0107aju kao dvije etape u izgradnju dr\u017eave i dru\u0161tva u NDH, koje se me\u0111usobno dopunjuju. Osnovno u \u2018dru\u0161tvovnoj revoluciji\u2019 bilo je odbacivanje liberalno-demokratske, s jedne strane, te marksisti\u010dko-bolj\u0161evi\u010dke ideje, prakse i njima pripadaju\u0107ih dr\u017eava, s druge strane\u2026 Sa\u017eeto re\u010deno, izme\u0111u liberalizma i komunizma hrvatski intelektualci, ne samo komunisti\u010dke, nego dobrim dijelom i demokr\u0161\u0107anske provenijencije, zala\u017eu se za poredak koji imenuju kao hrvatski socijalizam.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U ovoj knjizi, Usta\u0161ki put u socijalizam, donose se probrani, uglavnom integralni radovi o hrvatskom socijalizmu, koji u poslijeratnim godinama ne samo da vi\u0161e nikad nisu objavljeni, ni \u010ditani, nego im nema spomena ni u specijaliziranim politolo\u0161kim istra\u017eivanjima, pa ni onda kad autori tih istra\u017eivanja dolaze do istih zaklju\u010daka do kojih su dolazili i zagovaratelji hrvatskog socijalizma u doba NDH.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Da bi se stekao potpuniji uvid u sadr\u017eaj knjige, evo naslova nekih radova uvr\u0161tenih u nju:<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201eO Platonovoj Dr\u017eavi\u201c (Stj. Zimmermann); \u201eLiberalizam i socijalna problematika u Hrvatskoj\u201c (Milivoj Magdi\u0107); \u201ePreduvjeti i granice uspona dana\u0161nje Rusije\u201c (Ante Ciliga); \u201eTeorija dru\u0161tvenih klasa u francuskoj sociolo\u0161koj \u0161koli\u201c, \u201ePodjela rada\u201c (\u010cedomil Velja\u010di\u0107); \u201eZadatak hrvatskog selja\u0161tva u njegovoj dr\u017eavi\u201c (Mato Jagati\u0107); \u201ePolo\u017eaj radni\u0161tva u usta\u0161koj Hrvatskoj\u201c (Vjekoslav Bla\u0161kov); \u201eRad, radnici i seljaci u NDH\u201c (Franjo La\u010den); \u201eHrvatsko zadrugarstvo\u201c (Vilko Rieger); \u201eIntelektualci, komunizam i narod\u201c (Mirko Kus-Nikolajev); \u201eNovi dru\u0161tvovno politi\u010dki rad\u201c (Drago Cerovac); \u201eHrvatski socijalizam\u201c (Stipe Tomi\u010di\u0107); \u201eSuvremena socijalna politika\u201c, \u201eNa\u0161 dr\u017eavni blagdan rada\u201c, \u201eOrganizacija hrvatske narodne zajednice\u201c, \u201ePut do hrvatskog socijalizma\u201c (Aleksander Seitz); \u201ePrvi svibnja ju\u010der i danas\u201c (Milivoj Magdi\u0107).<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knjigu je prire\u0111iva\u010d Nikica Mihaljevi\u0107 (r. 1949. u Vukovaru, plodni publicist, istra\u017eiva\u010d hrvatske emigrantske periodike i novinstva, specijalist za hrvatsku politi\u010dku povijest XX. st., autor ili prire\u0111iva\u010d knjiga Za vratima domovine i Stjepan \u0110urekovi\u0107: \u0161to ga je ubilo?) sastavio prema svim stru\u010dnim uzusima, na osnovi vlastitog istra\u017eivanja u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici i Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu i mo\u017ee se smatrati pouzdanim izvorom za dalja istra\u017eivanja. Ima oko 25 a i ilustrirana je s tridesetak faksimila i fotografija.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/ustaski-put-socijalizam\/<\/a><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2757","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2757,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2757,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":2757,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2757,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2757,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2757,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2757"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2757\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}