{"id":2757,"date":"2016-12-21T23:00:05","date_gmt":"2016-12-21T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2757"},"modified":"2016-12-21T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-21T23:00:05","slug":"nikica-mihaljevic-prir-ustaski-put-u-socijalizam-u-teoriji-i-praksi-nezavisne-drzave-hrvatske-zbirka-rasprava-i-clanaka-nikad-objavljenih-poslije-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2757","title":{"rendered":"Nikica Mihaljevi\u0107 (prir.), \u201eUsta\u0161ki put u socijalizam \u2013 u teoriji i praksi Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Zbirka rasprava i \u010dlanaka nikad objavljenih poslije 1945.\u201c"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Nikica Mihaljevi\u0107 (prir.)<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Usta\u0161ki put u socijalizam<\/font><\/span><\/i><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U teoriji i praksi Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Zbirka rasprava i \u010dlanaka nikad objavljenih poslije 1945.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Naklada Pavi\u010di\u0107 <\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

12\/2016.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Broj stranica: 488<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Konstatacija da se o dr\u017eavi, socijalizmu i budu\u0107nosti Hrvatske vi\u0161e javno razgovaralo u NDH nego u dana\u0161njoj Hrvatskoj, nekome se mo\u017ee u\u010diniti pretjeranom. No, kad se u obzir uzme gra\u0111a \u0161to je donosi ova knjiga, kao i \u010dinjenica da je to tek dio publicisti\u010dkih, stru\u010dnih i znanstvenih priloga objavljenih o socijalisti\u010dkoj tematici u NDH, tvrdnja postaje vrlo realna. Naime, zazor kakav kod nas danas postoji od svake problematizacije socijalizma kao dru\u0161tvenog poretka \u2013 u NDH je bio nepoznat.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U raspravama i \u010dlancima iz ove knjige mnogo se govori o pojmovima iz teorije i prakse socijalizma, kao \u0161to su radnik, narod, zajednica, socijalizam, dr\u017eava, predaja, sre\u0107a, blagostanje, pravednost, daleko vi\u0161e nego u dana\u0161njoj literaturi, knjigama i \u010dasopisima, pa i onda kad je rije\u010d o literaturi koju kreira dana\u0161nja ljevica, u rasponu od velikih stranaka na vlasti do malih, borbenih i uglavnom neu\u010dinkovitih ljevi\u010darskih stran\u010dica, pokreta i udruga na rubu javnog politi\u010dkog \u017eivota. Kao da su usta\u0161ki teoreti\u010dari i ideolozi imali za dru\u0161tvo socijalne pravednosti vi\u0161e smisla i od dana\u0161njih socijaldemokrata i od dana\u0161nje kr\u0161\u0107anske demokracije. Fenomen uistinu vrijedan svake pa\u017enje.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201eKako u povijesti, svagda i svugdje\u201c, ka\u017ee u svom predgovoru prire\u0111iva\u010d knjige, \u201estvari nikada nisu crno-bijele, tako nisu bile ni u NDH. Bilo je ljudi (i izvan revolucionarnog komunisti\u010dkog pokreta i lijevoga krila Hrvatske selja\u010dke stranke) koji se nisu slagali sa stanjem u dr\u017eavi i zlo\u010dinima\u2026, ali su se nadali da \u0107e prestankom rata biti mogu\u0107e reformirati i dr\u017eavu i dru\u0161tvo u svjetlu spominjanih ideala (o socijalno pravednom dru\u0161tvu). Nema nikakvog razloga da se mi dana\u0161nji, a bilo bi dobro da smo to mogli i ranije, ne upoznamo s takvim nastojanjima i zamislima. Tako \u0107emo se upoznati s istinskom zbiljom u NDH, bez jednostranih diskvalifikatorskih pretjerivanja i jo\u0161 gorih jednostranih glorificiranja. Tako \u0107emo bolje razumjeti i zbivanja nakon svibnja 1945., ali i svibnja 1990.\u201c<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201eProgla\u0161enje NDH\u201c, opisuje prire\u0111iva\u010d temu knjige, \u201esmatralo se \u2018nacionalnom revolucijom\u2019. Me\u0111utim, izgradnja dru\u0161tva unutar granica nove dr\u017eave bilo je zada\u0107om onoga \u0161to se nazivalo \u2018dru\u0161tvovnom revolucijom\u2019. Za razliku od dana\u0161njih \u2018ljevi\u010dara\u2019, endeha\u0161ki teoreti\u010dari su imali kakvu-takvu kriti\u010dku analizu dru\u0161tvenih i politi\u010dkih fenomena protiv kojih se ustaju i bore\u2026 Od uspostave NDH pa sve do pred kraj 1944. intenzivno se pisalo i raspravljalo o izgradnji unutarnjeg poretka NDH, njezinom uklju\u010denju u \u2018novi europski poredak\u2019 i zadacima usta\u0161kog pokreta u tom procesu. Najvi\u0161e se pisalo u novinama Spremnost i Hrvatski narod, \u010dasopisu Hrvatska smotra, u bro\u0161urama, knjigama, usta\u0161kim godi\u0161njacima za 1942. i 1943. te osobito u \u010dasopisu Hrvatske radni\u010dke komore Rad i dru\u0161tvo, kojega je urednikom postao\u2026 Ernest Marks. Ne bi se moglo re\u0107i da se radilo o javnoj raspravi u dana\u0161njem smislu rije\u010di, ali postojali su znatni intelektualni napori kako bi se uobli\u010dila originalna hrvatska dru\u0161tvena doktrina, \u2018stali\u0161ka ideja\u2019, te su poduzimane odlu\u010dne akcije za njezino provo\u0111enje uglavnom kroz organizaciju i strukturu Glavnog saveza stali\u0161kih i drugih postrojbi (kako se nazivala sindikalna organizacija).\u201c<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Glavni teoreti\u010dari ideja i na\u010dela revolucioniranja dru\u0161tvenih odnosa u NDH bili su Mirko Kus-Nikolajev (1896-1961), Ante Ciliga (1898-1992) i Milivoj Magdi\u0107 (1900-1948), sve odreda biv\u0161i ljevi\u010dari, tj. komunisti, te Aleksander Seitz (1912-1981), \u010dovjek od osobitog Paveli\u0107eva povjerenja. Nacionalnu i socijalnu revoluciju oni shva\u0107aju kao dvije etape u izgradnju dr\u017eave i dru\u0161tva u NDH, koje se me\u0111usobno dopunjuju. Osnovno u \u2018dru\u0161tvovnoj revoluciji\u2019 bilo je odbacivanje liberalno-demokratske, s jedne strane, te marksisti\u010dko-bolj\u0161evi\u010dke ideje, prakse i njima pripadaju\u0107ih dr\u017eava, s druge strane\u2026 Sa\u017eeto re\u010deno, izme\u0111u liberalizma i komunizma hrvatski intelektualci, ne samo komunisti\u010dke, nego dobrim dijelom i demokr\u0161\u0107anske provenijencije, zala\u017eu se za poredak koji imenuju kao hrvatski socijalizam.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>U ovoj knjizi, Usta\u0161ki put u socijalizam, donose se probrani, uglavnom integralni radovi o hrvatskom socijalizmu, koji u poslijeratnim godinama ne samo da vi\u0161e nikad nisu objavljeni, ni \u010ditani, nego im nema spomena ni u specijaliziranim politolo\u0161kim istra\u017eivanjima, pa ni onda kad autori tih istra\u017eivanja dolaze do istih zaklju\u010daka do kojih su dolazili i zagovaratelji hrvatskog socijalizma u doba NDH.<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span>Da bi se stekao potpuniji uvid u sadr\u017eaj knjige, evo naslova nekih radova uvr\u0161tenih u nju:<\/font><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

\u201eO Platonovoj Dr\u017eavi\u201c (Stj. Zimmermann); \u201eLiberalizam i socijalna problematika u Hrvatskoj\u201c (Milivoj Magdi\u0107); \u201ePreduvjeti i granice uspona dana\u0161nje Rusije\u201c (Ante Ciliga); \u201eTeorija dru\u0161tvenih klasa u francuskoj sociolo\u0161koj \u0161koli\u201c, \u201ePodjela rada\u201c (\u010cedomil Velja\u010di\u0107); \u201eZadatak hrvatskog selja\u0161tva u njegovoj dr\u017eavi\u201c (Mato Jagati\u0107); \u201ePolo\u017eaj radni\u0161tva u usta\u0161koj Hrvatskoj\u201c (Vjekoslav Bla\u0161kov); \u201eRad, radnici i seljaci u NDH\u201c (Franjo La\u010den); \u201eHrvatsko zadrugarstvo\u201c (Vilko Rieger); \u201eIntelektualci, komunizam i narod\u201c (Mirko Kus-Nikolajev); \u201eNovi dru\u0161tvovno politi\u010dki rad\u201c (Drago Cerovac); \u201eHrvatski socijalizam\u201c (Stipe Tomi\u010di\u0107); \u201eSuvremena socijalna politika\u201c, \u201eNa\u0161 dr\u017eavni blagdan rada\u201c, \u201eOrganizacija hrvatske narodne zajednice\u201c, \u201ePut do hrvatskog socijalizma\u201c (Aleksander Seitz); \u201ePrvi svibnja ju\u010der i danas\u201c (Milivoj Magdi\u0107).<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Knjigu je prire\u0111iva\u010d Nikica Mihaljevi\u0107 (r. 1949. u Vukovaru, plodni publicist, istra\u017eiva\u010d hrvatske emigrantske periodike i novinstva, specijalist za hrvatsku politi\u010dku povijest XX. st., autor ili prire\u0111iva\u010d knjiga Za vratima domovine i Stjepan \u0110urekovi\u0107: \u0161to ga je ubilo?) sastavio prema svim stru\u010dnim uzusima, na osnovi vlastitog istra\u017eivanja u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici i Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu i mo\u017ee se smatrati pouzdanim izvorom za dalja istra\u017eivanja. Ima oko 25 a i ilustrirana je s tridesetak faksimila i fotografija.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.naklada-pavicic.hr\/shop\/ustaski-put-socijalizam\/<\/a><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2757","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55035,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55035","url_meta":{"origin":2757,"position":0},"title":"12. Doktorska radionica: Socijalizam i more","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Na Sveu\u010dili\u0161tu Jurja Dobrile u Puli od 26. do 29. kolovoza 2026. odr\u017eat \u0107e se 12. Doktorska radionica \"Socijalizam i more \/ Socialism and the Sea\". Program i dodatne obavijesti: https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/doktorska_radionica\/2026 https:\/\/www.unipu.hr\/ckpis\/en\/doctoral_workshop\/2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/radionica26.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/radionica26.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/radionica26.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/radionica26.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/radionica26.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54081,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54081","url_meta":{"origin":2757,"position":1},"title":"Promocija knjige Ankice \u010cakardi\u0107 “Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Utorak, 16. lipnja 2026. u 19:00 sati Knji\u017eara Fraktura (Ulica kneza Mislava 17, Zagreb) Sudjeluju: Ankica \u010cakardi\u0107, Nade\u017eda \u010ca\u010dinovi\u010d, Ana Maskalan Moderira: Roman Simi\u0107 Studija Dionizijski socijalizam Praksis \u0161kole Ankice \u010cakardi\u0107 po mnogo\u010demu je pionirski pothvat \u2013 prva detaljna rekonstrukcija jednoga od najuzbudljivijih poglavlja intelektualne povijesti socijalizma. No istinski novum\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/dionizijski-socijalizam-praksis-skole-ankica-cakardic.jpg?fit=768%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":2757,"position":2},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55809,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55809","url_meta":{"origin":2757,"position":3},"title":"Documenta: Usta\u0161ki pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nije naslje\u0111e na kojem je izgra\u0111ena Hrvatska","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom isticanja transparenta na utakmici hrvatske nogometne reprezentacije protiv \u0160panjolske, odigrane 6. listopada 2026. na stadionu Poljud u Splitu, podsje\u0107amo na \u010dinjenice o pozdravu \u201cZa dom spremni\u201d i njegovoj neodvojivoj povezanosti s usta\u0161kim re\u017eimom, kao i na odgovornost institucija da njegovu javnu uporabu dosljedno sankcioniraju u skladu s postoje\u0107im pravnim\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Utakmica.jpg?fit=547%2C365&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2757,"position":4},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55921,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55921","url_meta":{"origin":2757,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Zdenka Radeli\u0107a “Croatia within Communist Yugoslavia 1945 \u2013 1990” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Srijeda, 4. studenoga 2026. u 12:00 sati, Dvorana Jure Petri\u010devi\u0107a, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb Izdava\u010dka ku\u0107a Tragovi pro\u0161losti i Hrvatski institut za povijest pozivaju vas na promociju knjige\u00a0 Zdenko Radeli\u0107 Croatia within Communist Yugoslavia1945 \u2013 1990 Ponajbolja sinteza povijesti Hrvatske u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji kona\u010dno na engleskom.\u00a0\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Croatia-Within-Communism-pozivnica.webp?fit=632%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2757","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2757"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2757\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2757"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2757"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2757"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}