Tehni\u010dki muzej Nikola Tesla, Kabinet Nikole Tesle<\/p>\n\n\n\n
Ulaz besplatan!<\/strong><\/p>\n\n\n\n Obvezna rezervacija mjesta<\/strong> na: kosjenka.laszlo.klemar@tmnt.hr <\/p>\n\n\n\n 25. rujna 2021. od 01:00 do 02:30<\/p>\n\n\n\n Raspored projekcija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n MOJ PRVI RADNI DAN<\/strong> dokumentarni, 1977. Film tematizira postupak zapo\u0161ljavanja djevojke (testiranje i razgovor za posao) te njezin prvi radni dan, tijekom kojeg je starije kolegice uvode u posao. Radnja se odvija u Tvornici elektri\u010dnih \u017earulja (TE\u017d) u Zagrebu. Scene su snimljene tako da apostrofiraju distanciranost osoblja, automatizirani rad i otu\u0111enost radnica.<\/p>\n\n\n\n TRE\u0106A SMJENA <\/strong>dokumentarni, Hrvatska, 1981. Film prikazuje radni dan radnice u punionici boca tvornice Zvijezda. Zapo\u010dinje prikazom obiteljskog \u017eivota radnice (briga o djeci i suprugu) te se nastavlja odlaskom na tvorni\u010dki rad u tre\u0107u (no\u0107nu) smjenu. Osim trostrukog tereta radnice\/majke\/supruge film tematizira automatizirani rad na tvorni\u010dkoj traci te otu\u0111enost radnica.<\/p>\n\n\n\n Go\u0161\u0107e: Neli Ru\u017ei\u0107, Dragana Modri\u0107<\/p>\n\n\n\n Moderatorica: Kosjenka Laszlo Klemar<\/p>\n\n\n\n Proces automatizacije rada u industriji, koji u suvremeno doba do\u017eivljava svoj vrhunac u visoko automatiziranim pogonima u kojima su roboti zamijenili ljudski rad, zapo\u010deo je jo\u0161 u 19. stolje\u0107u s industrijskom revolucijom i mehanizacijom proizvodnje. U kontekstu ljudskog rada automatizacija je podrazumijevala segmentiranje poslova na manje radne operacije za strojem, s ciljem ve\u0107e stope proizvodnje i ve\u0107e produktivnosti rada, odnosno ve\u0107eg u\u010dinka po satu utro\u0161enog rada. U praksi to je zna\u010dilo da jedan radnik ili radnica niz godina ili cijeli radni vijek obavlja jednu jednostavnu repetitivnu operaciju, koja nakon nekog vremena postaje \u201cautomatskom\u201d i ne zahtjeva poznavanje ukupnog procesa proizvodnje, niti specifi\u010dna znanja. Takvo pojednostavljivanje omogu\u0107ilo je zamjenu skuplje, kvalificirane radne snage, jeftinijom, nekvalificiranom. Proces automatizacije i zapo\u0161ljavanje ve\u0107eg broja nekvalificirane radne snage utjecalo je i na masovnije zapo\u0161ljavanje \u017eena, naro\u010dito iz ruralnih podru\u010dja, kojima je obrazovanje bilo nedostupno ili te\u0161ko dostupno.<\/p>\n\n\n\n Umjetnica Neli Ru\u017ei\u0107 u svom video radu \u201eAna\u201c u kojem je glavna protagonistica biv\u0161a radnica tvornice Dalmatinka Sinj, referira se upravo na repetitivne, automatizirane pokrete koje \u201etijelo pamti\u201c godinama nakon prestanka rada, koji je u slu\u010daju Dalmatinke (i brojnih drugih hrvatskih tvornica) bio uzrokovan zatvaranjem tvornice uslijed procesa tranzicije i deindustrijalizacije. Osim rada \u201eAna\u201c posjetitelji \u0107e u sklopu razgovora imati priliku pogledati i rad N. Ru\u017ei\u0107 \u201eDo konca\u201c, koji tako\u0111er tematizira proces\/e deindustrijalizacije. S N. Ru\u017ei\u0107 \u0107emo razgovarati o ideji, umjetni\u010dkom pristupu i procesu realizacije navedenih radova. S drugom go\u0161\u0107om, Draganom Modri\u0107, razgovarat \u0107emo o dru\u0161tvenom kontekstu rada, uklju\u010divanju \u017eena u polje rada kroz industriju te utjecaju industrijalizacije (i deindustrijalizacije) na dru\u0161tveni polo\u017eaj i \u017eivot \u017eena u ruralnim podru\u010djima, s naglaskom na Cetinski kraj.<\/p>\n\n\n\n Neli Ru\u017ei\u0107<\/strong> je multimedijalna umjetnica, magistrica umjetnosti. U svom umjetni\u010dkom radu koristi instalaciju, video i intervencije u javnom prostoru. Imala je niz samostalnih izlo\u017ebi i sudjelovala je na brojnim izlo\u017ebama, projektima i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu te magistrirala na poslijediplomskom studiju na Facultad de Artes, UAEM, Meksiko. U Meksiku je deset godina predavala na vi\u0161e likovnih akademija.<\/p>\n\n\n\n Nakon povratka u Split, predaje u \u0160koli likovnih umjetnosti Split gdje je osmislila koncept i organizirala program Galerije \u0160kola. Radi kao docentica na Slikarskom odsjeku, UMAS.<\/p>\n\n\n\n Dragana Modri\u0107<\/strong> je doktorandica na Poslijediplomskom doktorskom studiju\u00a0Humanisti\u010dke znanosti, na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu gdje kao\u00a0vanjska suradnica-asistentica predaje na Odsjeku za povijest umjetnosti, na kolegijima\u00a0Teorija likovnih umjetnosti i Pisati o suvremenoj umjetnosti i arhitekturi – kriti\u010dka\u00a0teorija i interpretacijski modeli. Bogato iskustvo rada u kulturi stekla je kao\u00a0voditeljica Galerije Sikirica, gdje proteklih 10. godina radi na poslovima vezanim uz\u00a0muzejsku djelatnost. Kao kustosica organizirala je niz izlo\u017ebi, te je pokrenula\u00a0istra\u017eiva\u010dko participativni program u sklopu kojeg istra\u017euje fenomene od interesa za\u00a0lokalnu zajednicu (\u017eenska lokalna povijest, industrijska ba\u0161tina i kultura sje\u0107anja).\u00a0Teme njezina\u00a0povezivanje i primjena koncepata iz podru\u010dja teorije filozofije politike u polje\u00a0umjetnosti, materijalni i nematerijalni aspekti industrijske ba\u0161tine socijalizma,\u00a0politike sje\u0107anja industrijskih radnika i modeli reprezentacije industrijske ba\u0161tine\u00a0socijalizma u umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n
trajanje: 14′ 10”
RE\u017dIJA:\u00a0Miroslav Mikuljan
SCENARIJ: Miroslav Mikuljan
KAMERA: Sr\u0111an Segari\u0107
MONTA\u017dA: Ljubica Mikuljan
PRODUKCIJA:\u00a0Zagreb film \u2013 Studio za dokumentarni film (SDF)<\/p>\n\n\n\n
trajanje: 11′ 13”
RE\u017dIJA: Petar Krelja
SCENARIJ: Petar Krelja
FOTOGRAFIJA: Ivica Rajkovi\u0107
MONTA\u017dA: Ingeborg Fulepp
GLAZBA: Arsen Dedi\u0107
PRODUKCIJA: Zagreb film \u2013 Studio za dokumentarni film (SDF)<\/p>\n\n\n\n
RAZGOVOR: Automatizacija rada i radni odnosi<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n