{"id":27542,"date":"2021-09-23T12:18:47","date_gmt":"2021-09-23T12:18:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27542"},"modified":"2021-09-23T12:23:40","modified_gmt":"2021-09-23T12:23:40","slug":"vjeran-kursar-croatian-levantines-in-ottoman-istanbul-istanbul-the-isis-press-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27542","title":{"rendered":"Vjeran Kursar, &#8220;Croatian Levantines in Ottoman Istanbul&#8221; (Istanbul: The Isis Press, 2021)"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvena monografija Vjerana Kursara o hrvatskim Levantincima u Istanbulu od ranog novog vijeka do 20. stolje\u0107a utemeljena je na novim arhivskim istra\u017eivanjima i donosi niz va\u017enih novih spoznaja o njihovoj politi\u010dkoj, dru\u0161tvenoj i ekonomskoj ulozi u osmanskoj prijestolnici kao i brojnim aspektima njihove socijalizacije, integracije i oblikovanja identiteta. Knjiga je objavljena na engleskom jeziku, kod uglednog turskog nakladnika The Isis Press specijaliziranog za objavljivanje studija iz osmanske povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Vi\u0161e informacija: <a href=\"http:\/\/www.theisispress.org\/book-b627.htm\">http:\/\/www.theisispress.org\/book-b627.htm<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Sa\u017eetak:<\/p>\n\n\n\n<p>U ranom novom vijeku, najbrojniji hrvatski imigranti u prijestolnici Osmanskog Carstva, Istanbulu, bili su Dubrov\u010dani. Kao prijateljska i vazalna dr\u017eava, Dubrova\u010dka Republika i njeni dr\u017eavljani su u\u017eivali \u0161iroke privilegije, koje su poticale doseljavanje u Osmansko Carstvo, te posebice u Istanbul kao najve\u0107i ekonomski centar carstva. Uz trgovinu, Dubrov\u010dani su igrali va\u017enu ulogu i za katolicizam u Osmanskom Carstvu, bilo kroz diplomatsku podr\u0161ku, ili pak i osobno kao visoko rangirani katoli\u010dki dostojanstvenici u Istanbulu. Dubrova\u010dki diplomati su djelovali ne samo kao predstavnici istanbulske zajednice Dubrov\u010dana, nego ponekad i kao predstavnici zajednice lokalnih katolika.<\/p>\n\n\n\n<p>U &#8220;dugom 19. stolje\u0107u&#8221; ve\u0107ina hrvatskih imigranata u Istanbulu pripadala je radni\u0161tvu. Rje\u0111e, pojedini imigranti su poduzetnici ili obna\u0161aju va\u017ene du\u017enosti u projektima koji su igrali va\u017enu ulogu u transferu tehnologije u Osmansko Carstvo, istakav\u0161i se u poljima kao \u0161to su rudarstvo, brodarstvo, \u017eeljeznica, duhanska industrija, tiskarstvo i kartografija. Pritom je njihova aktivnost nerijetko prelazila u\u017ee tehni\u010dke okvire, i postajala je va\u017ena za dru\u0161tveni i kulturni \u017eivot Istanbula uop\u0107e, te posebice za Levantince, dru\u0161tvenu zajednicu zapadnoeuropskog porijekla, u koju su se iseljeni Hrvati ubrzo po dolasku asimilirali. Sa promjenom op\u0107ih prilika po zavr\u0161etku Prvog svjetskog rata i nakon stvaranja nacionalne turske dr\u017eave, Republike Turske, promijenio se i polo\u017eaj stranih imigranata, uklju\u010duju\u0107i i Hrvate. Izgubiv\u0161i privilegije i ekstrateritorijalni status, oni od 1920-ih i 1930-ih godina po\u010dinju napu\u0161tati Istanbul, koji od kozmopolitske metropole s vremenom postaje jednonacionalni turski grad.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"696\" height=\"1024\" data-attachment-id=\"27544\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=27544\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?fit=1740%2C2560&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"1740,2560\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;1.8&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;iPhone 8&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;1632230880&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;3.99&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;40&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0.0083333333333333&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;1&quot;}\" data-image-title=\"Croatian Levantines\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?fit=696%2C1024&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines.jpeg?resize=696%2C1024&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-27544\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?resize=696%2C1024&amp;ssl=1 696w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?resize=204%2C300&amp;ssl=1 204w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?resize=768%2C1130&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?resize=1044%2C1536&amp;ssl=1 1044w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?resize=1392%2C2048&amp;ssl=1 1392w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Croatian-Levantines-scaled.jpeg?w=1740&amp;ssl=1 1740w\" sizes=\"auto, (max-width: 696px) 100vw, 696px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27548,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-27542","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/V-Kursar-scaled.jpeg?fit=2560%2C1471&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":27542,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":27542,"position":1},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":27542,"position":2},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":27542,"position":3},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54098,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54098","url_meta":{"origin":27542,"position":4},"title":"Filip Triska: Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Svjetsko prvenstvo u nogometu kao ritual nacionalnog identiteta u doba globalizacije \u201eIgraju\u0107i nogomet ne branimo na\u0161e granice, domovinu ili zastavu. S nacionalnim timom ni\u0161ta patriotski su\u0161tinski ne umire niti se spa\u0161ava.\u201c C\u00e9sar Luis Menotti[1] Uvod U nedjeljno popodne, 12. lipnja 1938. godine, travnjak stadiona Olympique de Colombes u predgra\u0111u Pariza\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":27542,"position":5},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27542"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27542\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27549,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27542\/revisions\/27549"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27548"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}