{"id":2750,"date":"2016-12-19T23:00:05","date_gmt":"2016-12-19T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2750"},"modified":"2016-12-19T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-19T23:00:05","slug":"izlozba-vrijeme-giganata-planska-industrijalizacija-i-naslijede-1947-1952","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2750","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cVrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslije\u0111e 1947. \u2013 1952.\u201d"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Muzej grada Zagreba<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.mgz.hr\/hr\/naslovnica\/<\/font><\/a><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

22.12.2016 – 26.02.2017.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Vrijeme giganata: planska industrijalizacija i naslije\u0111e 1947. \u2013 1952.<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Koncepcija izlo\u017ebe: Goran Ar\u010dabi\u0107<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


Oblikovanje izlo\u017ebe i plakata: Oaza (Nina Ba\u010dun, Roberta Bratovi\u0107, Ma\u0161a Poljanec)<\/p>\n

Studijska izlo\u017eba Vrijeme giganata<\/i> sredi\u0161nja je aktivnost tre\u0107e etape projekta Muzeja grada Zagreba Zagreba\u010dka industrijska ba\u0161tina: povijest, stanje, perspektive<\/i>. Problemski i kronolo\u0161ki nadovezuje se na prethodne izlo\u017ebe:<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

<\/p>\n

Modernizacija na periferiji Carstva: 1862. \u2013 1918.<\/span><\/i> (realizirana 2010. godine)<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Industrijski centar dr\u017eave: 1918. \u2013 1945.<\/span><\/i> (realizirana 2012. godine)<\/span><\/p>\n

\n

<\/span><\/p>\n

<\/p>\n


<\/font><\/p>\n

<\/p>\n

Izlo\u017eba nastoji doprinijeti javnom osvje\u0161\u0107ivanju industrijskog naslije\u0111a. Pored problema manjkave provedbe sustava za\u0161tite te nedostatka planova prenamjene i investicija, naslije\u0111e iz socijalisti\u010dkog perioda suo\u010dava se i s ambivalentnim emocijama prisutnim u postsocijalisti\u010dkim dru\u0161tvima. Odbojnost i nelagoda motivirani politi\u010dkim razlozima (poveznice s periodom komunizma, sovjetskom dominacijom ili kompleksnim problemima jugoslavenske federacije) pritom susre\u0107u svojevrsnu nostalgiju.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Izlo\u017eba je vremenski usmjerena na vrijeme provedbe Petogodi\u0161njeg plana razvitka narodne privrede u Jugoslaviji (izme\u0111u 1947. i 1952.). Izgradnja dr\u017eavnih poduze\u0107a (giganata) te\u0161ke industrije i elektroindustrije tada je predstavljala ideolo\u0161ku bazu privrednog i dru\u0161tvenog razvoja.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

\u010cetiri industrijska sklopa u Zagrebu \u2013 Jedinstvo<\/b>, Rade Kon\u010dar<\/b>, Prvomajska<\/b> i Tvornica parnih kotlova<\/b> \u2013 poslu\u017eila su kao studije slu\u010daja za propitivanje utjecaja politike na proces industrijalizacije. Industrijski sklopovi promatrani su kao dokumenti vremena na kojima se odra\u017eavaju presudne i \u010desto dramati\u010dne epizode nacionalne i svjetske povijesti.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Traganja za \u201esocijalisti\u010dkim\u201c izrazom u arhitekturi sudarala su se sa zahtjevima za brzom i ekonomi\u010dnom gradnjom, a realizacija projekata bila je optere\u0107ena tehni\u010dkim ograni\u010denjima. Manjak strojeva, opreme, alata i kvalificiranih radnika na gradili\u0161tima, lo\u0161a koordinacija raspodjele gra\u0111evinskog materijala te u\u010destale izmjene projektnih planova prisiljavali su arhitekte i gra\u0111evinske in\u017eenjere na improvizacije i inovacije. Danas ih je mogu\u0107e \u201e\u010ditati\u201c kao specifi\u010dnosti industrijske arhitekture druge polovine 1940-ih i po\u010detka 1950-ih godina.<\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Unato\u010d problemima, tijekom prve \u201epetoljetke\u201c u Zagrebu je polo\u017een temelj industrijskim sklopovima koji su u nadolaze\u0107im desetlje\u0107ima prerastali u nositelje razvitka lokalne zajednice, republi\u010dke i savezne privrede. Ve\u0107a autonomija odlu\u010divanja u privrednim poduze\u0107ima od po\u010detka 1950-ih godina rezultirala je porastom kvalitete i diversifikacijom proizvodnje te boljim odgovorom na potrebe tr\u017ei\u0161ta. Relativna liberalizacija i otklon od politike visokih investicija dr\u017eave u izgradnju te\u0161ke industrije ubrzali su gospodarski rast i potpomogli stvaranje potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva potkraj 1950-ih godina. Industrijski giganti postali su ujedno va\u017enim \u010dimbenikom ekonomske i politi\u010dke snage Zagreba u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji.
<\/span><\/p>\n

<\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/span>Goran Ar\u010dabi\u0107, voditelj projekta Zagreba\u010dka industrijska ba\u0161tina: povijest, stanje, perspektive<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2750","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2750"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2750\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}