{"id":2739,"date":"2016-12-16T23:00:05","date_gmt":"2016-12-16T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2739"},"modified":"2016-12-16T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-16T23:00:05","slug":"izlozba-slikari-dosljaci-1938-1945-u-dubrovniku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2739","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201cSlikari do\u0161ljaci 1938.-1945.\u201d u Dubrovniku"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Galerija Dul\u010di\u0107 Masle Pulitika<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba SLIKARI DO\u0160LJACI 1938.-1945.<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Iz fundusa Umjetni\u010dke galerije Dubrovnik<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

16.12.2016. – 29.1.2017.<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.ugdubrovnik.hr\/<\/font><\/span><\/a><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Kustosica izlo\u017eba: dr.sc. Rozana Vojvoda<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n



<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba \u201cSlikari do\u0161ljaci 1938.-1945.\u201d otvorit \u0107e se u petak, 16. prosinca u 18 sati u Galeriji Dul\u010di\u0107 Masle Pulitika. Izlo\u017eba predstavlja izbor od od \u010detrdesetak crte\u017ea, akvarela, pastela i ulja na platnu datiranih u rasponu od 1938.-1945. godine, koji se \u010duvaju u fundusu Umjetni\u010dke galerije Dubrovnik. <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n



<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ve\u0107ina djela do\u0161la je u Umjetni\u010dku galeriju Dubrovnik kao dio zbirke Zaloni, ostav\u0161tine Artura Zalonija, koju je djelomi\u010dno otkupila Umjetni\u010dka galerija Dubrovnik 1979. godine. Predstavljeni autori Hans Gassebner (1902.-1966.), Franz Schaffgotsch (1902.-1942.), Carl Johann Rabus (1898.\u2013 1983.), Willy Hempel (1905.-1985.), Walter Hoefner (1903.-1968.) i Franti\u0161ek Besperato (1900.-1963.) su od ranih tridesetih do sredine \u010detrdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a boravili na dubrova\u010dkom podru\u010dju i \u0161ire. U ve\u0107ini slu\u010dajeva su emigrirali pred nacisti\u010dkom opasno\u0161\u0107u, a od strane njema\u010dkog nacisti\u010dkog re\u017eima svrstani su u kategoriju \u201edegenerativne \/ izopa\u010dene\u201c umjetnosti koja je zapravo ozna\u010davala modernu \/ avangardnu umjetnost sa svim svojim pravcima.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n



<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izlo\u017eba je prvi korak u revalorizaciji ostav\u0161tine manje poznatih stranih umjetnika koji su boravili na dubrova\u010dkom podru\u010dju u smislu daljnjeg istra\u017eivanja njihovog opusa, istra\u017eivanja interakcije s doma\u0107im umjetnicima, te detektiranje boravka onih umjetnika koji se do sada nisu spominjali u stru\u010dnoj literaturi.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n



<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U zbirci Umjetni\u010dke galerije Dubrovnik<\/span><\/b> \u010duva se \u0161ezdesetak djela me\u0111unarodnih autora koji su od ranih tridesetih do sredine \u010detrdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a boravili na dubrova\u010dkom podru\u010dju i \u0161ire. Rije\u010d je mahom o akademskim slikarima raznih nacionalnosti – Nijemcima, Austrijancima, \u010cesima i Poljacima, \u010diji su razlozi za boravak na spomenutim prostorima razli\u010diti, ali se naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee govoriti o emigraciji pred nacisti\u010dkom opasno\u0161\u0107u. Ve\u0107ina djela do\u0161la je u Umjetni\u010dku galeriju Dubrovnik kao dio zbirke Zaloni, ostav\u0161tine Artura Zalonija, koju je djelomi\u010dno otkupila Umjetni\u010dka galerija Dubrovnik 1979. godine.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Ovom prilikom prvi puta se prikazuje izbor od \u010detrdesetak djela manje poznatih stranih autora datiranih u rasponu od 1938.-1945. godine, koji uklju\u010duje radove Hansa Gassebnera
Franza Schaffgotscha, Carla Johanna Rabusa, Willyja Hempela, Waltera Hoefnera i Franti\u0161eka Besperata. Gotovo svi ovi umjetnici svrstani su od strane njema\u010dkog nacisti\u010dkog re\u017eima u kategoriju \u201edegenerativne \/ izopa\u010dene\u201c umjetnosti koja je zapravo ozna\u010davala modernu \/ avangardnu umjetnost sa svim svojim pravcima (ekspresionizam, kubizam, nadrealizam..).<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

BIOGRAFIJE:<\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Walter Hoefner (1903.-1968.)<\/span><\/b>, student klase Karla Hofera na berlinskoj Akademiji likovnih umjetnosti, oko 1934. je napustio Njema\u010dku da bi uto\u010di\u0161te na\u0161ao na Kor\u010duli. Izlagao je 1938. godine na \u201eIzlo\u017ebi njema\u010dke umjetnosti dvadesetog stolje\u0107a\u201c, \u010diji je prihod  bio namijenjen slikarima emigrantima, te je u to vrijeme najvjerojatnije posjetio Veliku Britaniju. Ponovno se vra\u0107a na Kor\u010dulu gdje je pre\u017eivljavao od slikanja i fizi\u010dkog rada i gdje je ostao barem do 1944. godine, sude\u0107i po dataciji crte\u017ea. Izgleda da je davao i neformalne poduke, jer je poznat podatak da je od 1938.-1939. godine podu\u010davao \u010de\u0161kog slikara Josefa Istlera. (1919. \u2013 2000.). Ve\u0107ina Hoefnerovih radova koji se \u010duvaju u Umjetni\u010dkoj galeriji Dubrovnik crte\u017ei su tu\u0161em, pasteli i akvareli ra\u0111eni na nekvalitetnom papiru koji signalizira lo\u0161e materijalne uvjete u kojima je radio. U pejza\u017eima i vedutama ra\u0111enim akvarelom ili pastelom pokazuje izuzetnu crta\u010dku fino\u0107u i prijem\u010dljivost za svjetlosne efekte, dok skice pojedinih mu\u0161karaca u kavanama ili grupne kompozicije (primjerice Za stolom<\/i> iz 1937. godine) pokazuju njegov ekspresionisti\u010dki habitus u iskrzanom, valovitom crte\u017eu i uznemiruju\u0107em naboju prizora.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Grof Franz Schaffgotsch (1902.-1942.)<\/b> je austrijski slikar i grafi\u010dar, te ilustrator knjiga, koji je zajedno sa suprugom emigrirao 1938. godine prvo na Rab, a potom u Zagreb i \u010diji je \u017eivot na dubrova\u010dkom podru\u010dju najbolje dokumentiran zahvaljuju\u0107i dragocjenim memoarima njegove \u017eene Hedwige Schaffgotsch (Putovima sudbine<\/i>,Zagreb: Hrvatsko-austrijsko dru\u0161tvo, 2009.)<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

U Dubrovnik sti\u017eu 5.6. 1939. godine, gdje se ubrzo nastanjuju na otoku \u0160ipanu i tamo ostaju sve do 1942. godine i hap\u0161enja od strane tada\u0161nje vlasti. Franz Schaffgotsch umire u  Dubrovniku 21.12. 1942. godine  te je pokopan u grobnici obitelji Wregg na lapadskom groblju Sv. Mihajla.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Na izlo\u017ebi je predstavljen serijom tempera i tu\u0161eva s egzoti\u010dnog putovanja na relaciji
Pirej-Atena-Aleksandrija-Haifa-Dubrovnik, koje je radio za brodsku kompaniju u zamjenu za tro\u0161kove putovanja te koje je dovr\u0161avao u Dubrovniku. Dopadljivi radovi s izra\u017eenom ilustrativnom komponentom ne pokazuju ni u naznakama ekspresionisti\u010dki senzibilitet karakteristi\u010dan za njegove rane radove. Svojom pro\u010di\u0161\u0107enom jednostavno\u0161\u0107u u kadriranju i lucidnim odabirom boja te gotovo stripovskim senzibilitetom (osobito u crte\u017eima tu\u0161em) odmi\u010du se od bilo kakve naznake ki\u010da u koji bi se odabirom teme \/ zadatka moglo zapasti. Zanimljivost je da je crno-bijele crte\u017ee Schaffgotsch radio s crnilom od sipe u peru, a zbog prela\u017eenja vla\u017enim prstom po jo\u0161 mokroj tinti, supruga je te crte\u017ee nazivala radovima \u201cu pljuva\u010dkoj tehnici\u201d.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Hans Gassebner (1902.-1966.)<\/span><\/b> je je oko 1933. godine emigrirao iz Njema\u010dke, a 1936. se preselio u Zaton Mali kraj Dubrovnika gdje ostaje negdje do 1945.\/1946. godine kada se vra\u0107a u Njema\u010dku u blizinu Stuttgarta, te sljede\u0107e godine seli u Ulm. Muzej u Ulmu mu izdaje monografiju te je zapravo njegovo stvarala\u0161tvo najbolje dokumentirano od autora prisutnih na izlo\u017ebi. Na izlo\u017ebi je predstavljen pejza\u017eima i prikazima \u017eivotinja i upravo se u srazu tih, naizgled pastoralnih motiva i ekspresionisti\u010dkog slikarskog oblikovanja silovitim potezima kistom i gustim nanosima boja u reduciranoj skali stvara dojam neke neobi\u010dne napetosti. Pejza\u017ei nemaju niti natruhe arkadijske komponente, ve\u0107 je cijeli konstruirani slikarski prostor uzbiban, uznemiren. Ovce na pa\u0161njacima djeluju izgladnjelo i otu\u017eno, a prizori sa seljankama umjesto idili\u010dnog su\u017eivota s prirodom oda\u0161ilju neku \u010dudnu agoniju vidljivu u govoru tijela i grimasama lica.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Carl Johann Rabus (1898.-1983.)<\/span><\/b>, ekspresionisti\u010dki slikar i ilustrator knjiga i \u010dasopisa, studirao je na minhenskoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Angela Janka. Njegov boravak u Dubrovniku jo\u0161 treba dodatno istra\u017eiti, ali s obzirom na motiv broda u gradskom portu kojim se predstavlja na izlo\u017ebi i \u010dinjenicu da su svi autori iz zbirke Zaloni uistinu boravili na dubrova\u010dkom podru\u010dju, postoje dobre pretpostavke za to.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Willy Hempel (1905.-1985.)<\/span><\/b> je studirao od 1927.-1929. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u K\u00f6nigsbergu, a potom preselio u Berlin gdje je radio kao slobodni umjetnik, emigrirao je oko 1933. godine, ali ostaje za istra\u017eiti kada je to\u010dno do\u0161ao u Dubrovnik i koliko je ostao. Poznato je da je 1949. godine zajedno s umjetnicima Willijem Baumeisterom i Rolfom Cavaelom bio suosniva\u010d grupe \u00abZen 49\u00bb, koja je pokrenuta u M\u00fcnchhenu u Galeriji Otto Stangl. Na izlo\u017ebi je predstavljen s crte\u017eom i dva pejza\u017ea, a jedan od njih \u00abMasline\u00bb u svom razlaganju i umna\u017eanju biljnih formi anticipira Hempelov kasniji postkubisti\u010dki izraz.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Franti\u0161ek Besperato (?1896.-1963.) <\/span><\/b>(Francesco Pablo de Besperato i Francesco Paulo de Besperato su varijante imena koje umjetnik koristi) je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti U Pragu (gdje mu je jedno vrijeme profesor bio i Vlaho Bukovac), te na Akademiji likovnih umjetnosti u M\u00fcnchenu.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Napustio je \u010cehoslova\u010dku 1928. godine, te je do\u0161ao u Zagreb, potom u Split, na Rab i Hvar i negdje oko 1929. godine u Dubrovnik. U Dubrovniku se bavio restauracijom, a dobijao je i narud\u017ebe. Iz dubrova\u010dkog kulturnog kruga, dru\u017eio se s Kostom Strajni\u0107em, Markom Muratom, raznim dubrova\u010dkim slikarima, a osobito sa slikarom Gabrom Raj\u010devi\u0107em, koji ga je u dva navrata portretirao.<\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2739","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":2739,"position":0},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":2739,"position":1},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54245,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54245","url_meta":{"origin":2739,"position":2},"title":"Izlo\u017eba i tribina \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Europskom parlamentu u Strasbourgu u organizaciji SDP-ova zastupnika Marka Ve\u0161ligaja otvorena je izlo\u017eba \u201cHrvatski antifa\u0161isti\u010dki pokret: Od otpora do prava\u201d autorice Nata\u0161e Matau\u0161i\u0107 i odr\u017eana tribina na kojoj su sudjelovali Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasi\u0107 i Xavier Bougarel, uz moderiranje Maru\u0161e Stama\u0107. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/eu\/vesligaj-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-antifasistickom-pokretu-12770277 https:\/\/www.sdp.hr\/vijesti\/u-ep-u-otvorena-izlozba-antifasizam-danas-od-otpora-do-prava https:\/\/www.hina.hr\/galerija\/12394532 https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/sdpovac-u-eu-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-jedan-od-temelja-drzavnosti\/2803611.aspx https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/vijesti\/hrvatska\/dan-hrvatskog-antifasizma-ipak-se-slavi-u-strasbourgu-bili-smo-na-izlozbi-na-kojoj-su-rame-uz-rame-tudman-i-tito-1563573 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/sdp-ovac-u-europskom-parlamentu-otvorio-izlozbu-o-partizanima-na-njoj-i-fotografija-tudmana-1969576 https:\/\/direktno.hr\/direkt\/sokol-o-izlozbi-sdp-ovca-dio-ljevice-primjenjuje-dvostruke-kriterije-prema-totalitarizmu-398678\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Exhibition-2.jpg?fit=1200%2C924&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49729,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49729","url_meta":{"origin":2739,"position":3},"title":"Polemike i osvrti povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"U nastavku upu\u0107ujemo na polemike i osvrte povodom izlo\u017ebe \u201cU po\u010detku bija\u0161e Kraljevstvo \u2013 U povodu 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva\u201d, koja je otvorena u Galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu. Josipa Luli\u0107 Tisu\u0107ljetni blam https:\/\/www.portalnovosti.com\/tisucljetni-blam Trpimir Vedri\u0161 Nepodno\u0161ljiva lako\u0107a etiketiranja https:\/\/misao.hr\/2025\/11\/19\/trpimir-vedris-nepodnosljiva-lakoca-etiketiranja https:\/\/www.matica.hr\/kolo\/847\/proslava-1100-godina-hrvatskog-kraljevstva-mit-o-tomislavu-i-njegovi-kriticari-39691 Branimir Jankovi\u0107 Problem (dis)kontinuiteta. Predstavlja li 1918. zaista kraj\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Izlozba_predavanja.jpeg?fit=820%2C360&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":2739,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":2739,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2739"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2739\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}