{"id":2738,"date":"2016-12-16T23:00:05","date_gmt":"2016-12-16T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2738"},"modified":"2016-12-16T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-16T23:00:05","slug":"odrzana-studentska-radionica-u-sklopu-projekta-porijeklo-strukture-i-percepcije-drustvenih-elita-hrvatskoga-srednjeg-i-ranog-novoga-vijeka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2738","title":{"rendered":"Odr\u017eana studentska radionica u sklopu projekta \u201ePorijeklo, strukture i percepcije dru\u0161tvenih elita hrvatskoga srednjeg i ranog novoga vijeka\u201c"},"content":{"rendered":"


<\/font><\/p>\n

Hrvatsko katoli\u010dko sveu\u010dili\u0161te<\/font><\/span><\/b><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Zagreb<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Dana 13. prosinca, na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eana je studentska radionica u sklopu projekta \u201ePorijeklo, strukture i percepcije dru\u0161tvenih elita hrvatskoga srednjeg i ranog novoga vijeka\u201c. Uz zaposlenike HKS-a doc. dr. sc. Ivana Majnari\u0107a, doc. dr. sc. Hrvoja Kekeza, dr. sc. Valentinu Jankovi\u0107, Stipu Ledi\u0107a, prof. i Tomislava Mati\u0107a, mag. educ. hist. et phil., izlaganja su odr\u017eali i vanjski suradnici projekta, dr. sc. Maja Katu\u0161i\u0107 s Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Marko Jerkovi\u0107 s Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Radionici je prisustvovao veliki broj studenata HKS-a, a njena je svrha bila upoznavanje studenata s metodama znanstvenog istra\u017eivanja, prvenstveno na primjeru istra\u017eivanja obavljenog u sklopu navedenog projekta. Voditelj projekta doc. dr. sc. Hrvoje Kekez ukratko je izlo\u017eio ciljeve projekta i rad koji je u sklopu njega izvr\u0161en, a nakon njega svoja su izlaganja odr\u017eali ostali sudionici projekta. Pro\u010delnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Ivan Majnari\u0107 odr\u017eao je izlaganje na temu \u201eDokumentirani izvor i pri\u010da \u2013 od dostave vapna do reorganizacije dru\u0161tva\u201c, u kojem je prikazao va\u017enost pa\u017eljivog \u010ditanja arhivskog materijala, jer se \u010dak i u naoko neva\u017enim sitnicama mogu prona\u0107i dragocjeni podaci o sveobuhvatnim dru\u0161tvenim procesima. Konkretan primjer koji je objasnio odnosio se na rast mo\u0107i bogatog gra\u0111anstva i opadanje plemstva u kasnosrednjovjekovnom Zadru pod mleta\u010dkom vla\u0161\u0107u. Dr. sc. Marko Jerkovi\u0107 govorio je o temi \u201eKanonici kao elita: institucionalizacija i oblikovanje dru\u0161tvenoga statusa u srednjem vijeku\u201c. U svojem je izlaganju na primjeru kanoni\u010dkih redova predo\u010dio pote\u0161ko\u0107e pri definiranju pojma elite i razli\u010dite na\u010dine definiranja i samodefiniranja razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina. Tomislav Mati\u0107, mag. educ. hist. et phil. govorio je o temi \u201eMisterij i\u0161\u010dezlog zagreba\u010dkog biskupa \u2013 potraga za Petrom Kottrerom od Be\u010da do Karlsruhea\u201c. Izlo\u017eio je istra\u017eiva\u010dki proces koji je poduzeo za izradu \u010dlanka \u201ePetar Kottrer \u2013 zagreba\u010dki biskup s potvrdom Baselskog koncila\u201c, uklju\u010div\u0161i istra\u017eivanje u Austrijskom dr\u017eavnom arhivu u Be\u010du i u Generallandesarchivu u Karlsruheu. Dr. sc. Valentina Jankovi\u0107 odr\u017eala je izlaganje pod naslovom \u201eArhivsko gradivo, literatura i metodologija rada u prou\u010davanju dru\u0161tvenog ozra\u010dja i kulture \u017eivljenja plemstva Banske Hrvatske u 17. i 18. stolje\u0107u\u201c, u kojem je na vrlo zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din izlo\u017eila podatke o svakodnevnom \u017eivotu koje se mo\u017ee prona\u0107i u arhivskom materijalu, uklju\u010div\u0161i inventare plemi\u0107kih ku\u0107anstava. Dr. sc. Maja Katu\u0161i\u0107 izlagala je o temi \u201eIzvori i metode za prou\u010davanje migracija u ranom novom vijeku \u2013 primjer Kotora u 18. stolje\u0107u\u201c, u kojem je objasnila metode demografskog istra\u017eivanja na primjeru broja sklopljenih brakova u \u017eupi Sv. Trifuna u Kotoru u 18. stolje\u0107u. Temeljem tog istra\u017eivanja, pokazala je kakvi se zaklju\u010dci mogu izvu\u0107i o sastavu stanovni\u0161tva i njegovim kretanjima. Radionicu je zaklju\u010dio Stipe Ledi\u0107, prof. izlaganjem na temu \u201eProblem insurekcije u drugoj polovici 18. st. u zemljama krune Sv. Stjepana \u2013 Keresturijev doprinos raspravi\u201c. Na vrlo zanimljiv i anga\u017eiran na\u010din predo\u010dio je politi\u010dki \u017eivot Ugarskog Kraljevstva u drugoj polovici 18. stolje\u0107a, kao i politi\u010dku polemiku koja se u to vrijeme odvijala u vezi pitanja treba li ugarsko plemstvo pla\u0107ati porez dr\u017eavi. Pri tome je interpretirao brojna povijesna djela i teorijske rasprave koje su sudionici te polemike izradili.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Radionicom su pokrivena podru\u010dja interpretacije izvora, teorijske podloge koja prethodi istra\u017eivanju, samog istra\u017eiva\u010dkog procesa i metoda koje se u njemu koriste, te literarne analize i komparacije. Time je ostvarena edukativna svrha ove radionice, budu\u0107i da je rije\u010d o osnovnim na\u010delima historiografskog zanata, od kojih \u0107e okupljeni studenti imati velike koristi u svojem daljnjem studijskom i znanstvenom radu.<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

Izvor:<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n

http:\/\/www.unicath.hr\/odrzana-studentska-radionica-u-sklopu-projekta-porijeklo-strukture-i-percepcije-drustvenih-elita-hrvatskoga-srednjeg-i-ranog-novoga-vijeka<\/a><\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/span><\/p>\n


<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2738","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55266,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55266","url_meta":{"origin":2738,"position":0},"title":"Pet stolje\u0107a nakon Moha\u010da \u2013 novi prilozi povodom 500. godi\u0161njice bitke","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom 500. obljetnice Moha\u010dke bitke, jednoga od prijelomnih doga\u0111aja hrvatske, ugarske i srednjoeuropske povijesti, posljednjih su tjedana na internetskim portalima objavljeni brojni stru\u010dni i popularno-znanstveni prilozi. Obljetnica je potaknula ponovno razmatranje vojnih, politi\u010dkih i dru\u0161tvenih posljedica poraza 29. kolovoza 1526., ali i pitanja njegova mjesta u hrvatskoj povijesnoj periodizaciji i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Battle_of_Mohacs_1526.webp?fit=1200%2C814&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55363,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55363","url_meta":{"origin":2738,"position":1},"title":"\u201eHrvatska revija\u201c (2-2026) \u2013 Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (2-2026) sadr\u017ei temu broja \u201eIzidor Kr\u0161njavi\u201c. KAZALO Tema broja: Izidor Kr\u0161njavi 3\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107Izidor Kr\u0161njavi: obzorja europskog intelektualca 9\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Stjepan Matkovi\u0107Kr\u0161njavi na prava\u0161koj pozornici 13\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u0160tefka Batini\u0107\u00bbJesam li hrvatski narod osramotio dok sam bio predstojnikom Kr. zemaljske vlade, Odjela za bogo\u0161tovlje i nastavu?\u00ab \u0160kolske reforme\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/hrvatska_revija_2026-02.jpg?fit=300%2C410&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55322,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55322","url_meta":{"origin":2738,"position":2},"title":"Znanstveni skup “Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba odr\u017eat \u0107e se 17. i 18. rujna 2026. u samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog (dvorana na 2. katu samostana), Frankopanska 17, Zagreb. O skupuPoznavanje razvoja gradova i naselja kvarnerskog prostora zaostaje za onima Istre i Dalmacije. Tako\u0111er,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55710,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55710","url_meta":{"origin":2738,"position":3},"title":"Studentska radionica \u201eArhivski izvori za prou\u010davanje politi\u010dkog utjecaja na razvoj medicine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivaju se studentice i studenti na radionicu \u201eArhivski izvori za prou\u010davanje politi\u010dkog utjecaja na razvoj medicine\u201c, koja \u0107e se odr\u017eati u sklopu HRZZ projekta Medicinske krize u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stolje\u0107a. Sudionici radionice imat \u0107e priliku upoznati se s arhivskim izvorima te na\u010dinima njihova kori\u0161tenja u istra\u017eivanju odnosa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Plakat_za_radionicu-SNZ.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Plakat_za_radionicu-SNZ.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Plakat_za_radionicu-SNZ.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Plakat_za_radionicu-SNZ.png?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55368,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55368","url_meta":{"origin":2738,"position":4},"title":"Druga istra\u017eiva\u010dka radionica \u201cAkteri prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama\u201d u sklopu projekta \u201cIzme\u0111u znanja i neznanja: ideje, prakse i naslje\u0111e prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Druga istra\u017eiva\u010dka radionica HRZZ projekta LIGHT, naslova \u201cAkteri prosvjetiteljstva u hrvatskim zemljama\u201d, odr\u017eat \u0107e se 24. rujna 2026. u Konferencijskoj dvorani Instituta Ivo Pilar u Zagrebu. Kao pozvane predava\u010dice pridru\u017eit \u0107e nam se stru\u010dnjakinje s dugogodi\u0161njim iskustvom rada na epistolarnim zbirkama, prof. dr. sc. Karen Harvey (Sveu\u010dili\u0161te u Birminghamu) i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Druga-radionica.png?fit=1086%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":2738,"position":5},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2738","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2738"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2738\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2738"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2738"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2738"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}