{"id":27360,"date":"2021-09-10T13:16:23","date_gmt":"2021-09-10T13:16:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27360"},"modified":"2021-09-10T13:16:23","modified_gmt":"2021-09-10T13:16:23","slug":"mirko-ilic-iz-povijesti-ljudske-gluposti-dizajnerska-povijest-svijeta-9-9-1-10-2021","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27360","title":{"rendered":"MIRKO ILI\u0106: Iz povijesti ljudske gluposti \u2013 Dizajnerska povijest svijeta (9.9. \u2013 1.10.2021.)"},"content":{"rendered":"\n

U \u010detvrtak 9. rujna od 17 do 21 sat u HDD galeriji premijerno pogledajte izlo\u017ebu MIRKO ILI\u0106: IZ POVIJESTI LJUDSKE GLUPOSTI \u2013 DIZAJNERSKA POVIJEST SVIJETA. Izlo\u017eba daje panoramski prikaz rada istaknutog grafi\u010dkog dizajnera Mirka Ili\u0107a u rasponu od plakata, preko novinskih naslovnica i ilustracija do stripa, od po\u010detka njegove karijere sredinom 1970-ih do danas, remiksiranih kao pripovijest o 20. i 21. stolje\u0107u i jedno mogu\u0107e \u010ditanje trenutka u kojem \u017eivimo i onoga \u0161to nas je do njega dovelo. Izlo\u017eba nema formalnog otvorenja, a nakon prvog dana mo\u0107i \u0107ete ju pogledati u uobi\u010dajenom radnom vremenu od 12 do 19 sati, uz pridr\u017eavanje epidemiolo\u0161kih pravila, sve do 1.10. Kustos izlo\u017ebe je Marko Golub.<\/p>\n\n\n\n

Iz teksta Marka Goluba:
<\/strong>Koncept izlo\u017ebe Iz povijesti ljudske gluposti \u2013 Dizajnerska povijest svijeta<\/em> oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ili\u0107a<\/a>, njihovu sposobnost da na vizualan na\u010din artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih tema na\u0161eg i pro\u0161lih vremena. Kao dizajner, art direktor, i ilustrator za brojne novine i magazine \u2013 Polet<\/em>, Start<\/em>, Danas<\/em>, Panorama<\/em>, Time<\/em>, New York Times<\/em>, Wall Street Journal<\/em> i druge \u2013 Ili\u0107 je ostavio sna\u017ene vizualne komentare na aktualna dru\u0161tvena i politi\u010dka zbivanja u vremenskom rasponu od po\u010detka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas.<\/p>\n\n\n\n

Takvi radovi, objavljivani u novinama i \u010dasopisima, koji evociraju neke od najva\u017enijih doga\u0111aja koji su se odvili za vrijeme na\u0161ih \u017eivota, \u010dine osnovu ove izlo\u017ebe, no pa\u017eljivijim pregledom cjelokupnog Ili\u0107evog opusa na\u0107i \u0107emo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje se\u017eu i u mnogo dalju pro\u0161lost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ili\u0107 na njih osvrnuo, tako i za na\u0161e dana\u0161nje vrijeme. Radovi koje smo na kraju okupili za ovu izlo\u017ebu osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uklju\u010duju i niz plakata i stripova, a svi zajedno \u010dine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, izlo\u017eba je u osnovi \u201eremiks\u201c odabranih fragmenata Ili\u0107evog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora \u2013 dakle u ve\u0107ini najva\u017enijih podru\u010dja njegova autorskog djelovanja \u2013 koji se pro\u017eimaju u nekoliko me\u0111usobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izlo\u017ebi kronolo\u0161ki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve te\u010de u vi\u0161e razli\u010ditih smjerova, svaki izlo\u017eeni vizual je mogu\u0107i putokaz za ne\u0161to drugo.<\/p>\n\n\n\n

Osmi\u0161ljena za mali izlo\u017ebeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izlo\u017eba tako pru\u017ea priliku za nov na\u010din sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Dr\u017eavama od tada do danas, uklju\u010duju\u0107i i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izlo\u017ebe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politi\u010dki i one koji to na prvi pogled nisu, britka \u010ditanja dru\u0161tvene stvarnosti i tuma\u010denja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mr\u017enje i zla i slike empatije i ljubavi.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, ova izlo\u017eba adresira i neke od glavnih problema izlaganja grafi\u010dkog dizajna i ilustracije u galerijskom okru\u017eenju. U pravilu ih se izla\u017ee kao predmete koji su na neki na\u010din izvr\u0161ili svoju funkciju i postali muzejskim artefaktima \u2013 novinske ilustracije su ispri\u010dale pri\u010du nekog politi\u010dkog \u010dlanka i prikazuju se izolirane, izvan konteksta u kojem su bile objavljene, plakati su tako\u0111er obavili svoju propagandnu ulogu, skinuti s ulice, stavljeni pod stakla, umirovljeni od svoje funkcije. Upravo zato nam se svi\u0111ala ideja da ih makar na ovaj na\u010din \u201ere-funkcionaliziramo\u201c, ponovno upotrijebimo ne kao samodostatne umjetni\u010dke artefakte nego predmete koji odjednom imaju ulogu ispri\u010dati neku novu pri\u010du.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba u HDD galeriji je pilot verzija, prilago\u0111ena malom izlo\u017ebenom prostoru i predvi\u0111ena za daljnju evoluciju i putovanje u pro\u0161irenim ili su\u017eenim iteracijama, ovisno o kontekstu i mjestu izlaganja. Stoga se dominantno slu\u017eimo digitalnim isprintima (i u manjoj mjeri originalima) koji nam omogu\u0107avaju da u formi timelinea<\/em> (dijelom baziranom i na lenti koju je u monografiji o Mirku Ili\u0107u uspostavio Dejan Kr\u0161i\u0107), uspostavimo dinamiku i sna\u017ene vizualne akcente. Oni doti\u010du klju\u010dne znanstvene i politi\u010dke teorije na\u0161e novije povijesti, tehnolo\u0161ke prekretnice, ratne sukobe i zlo\u010dine, manifestacije zla i gluposti, razli\u010dite emancipatorske pokrete i revolucije, politi\u010dke skandale i krize, zaklju\u010dno s pandemijom koronavirusa u 2020. i 2021. na koju je Ili\u0107 odgovorio svojevrsnim povratkom mediju stripa za koji se \u010dinilo da ga je zauvijek napustio prije vi\u0161e od \u010detrdeset godina.<\/p>\n\n\n\n


O Mirku Ili\u0107u<\/strong><\/p>\n\n\n\n


Mirko Ili\u0107<\/strong> (Bijeljina, 1956.) zavr\u0161io je \u0160kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje od sredine 70-ih do sredine 80-ih objavljuje stripove i ilustracije te dizajnira za \u0161irok raspon klijenata \u2013 od omladinskog tiska, diskografskih tvrtki i kazali\u0161ta do utjecajnih politi\u010dkih magazina i novina. Rano u karijeri internacionalizira svoje djelovanje, a 1986. dolazi u Sjedinjene Dr\u017eave gdje radi za mnoge od najva\u017enijih ameri\u010dkih i svjetskih magazina i novina. Time Magazine<\/em> ga 1991. imenuje art direktorom zadu\u017eenim za svoja me\u0111unarodna izdanja, a 1992. postaje art direktor Op-Ed<\/em> stranica New York Timesa<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1995. osniva Mirko Ili\u0107 Corp, studio za grafi\u010dki dizajn i 3-D ra\u010dunalnu grafiku i filmske \u0161pice. Njegova tvrtka radi dizajn za naru\u010ditelje u rasponu od neprofitnih organizacija do luksuznih ugostiteljskih tvrtki, a posebno je prepoznatljiva po sna\u017enim vizualnim konceptima.  Zajedno sa Stevenom Hellerom suautor je deset knjiga, uklju\u010duju\u0107i Genius Moves: 100 Icons of Graphic Design, Handwritten, The Anatomy of Design, Stop Think Go Do, Lettering Large <\/em>i Presenting Shakespeare. <\/em>S Miltonom Glaserom objavio je knjigu The Design of Dissent.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Za svoj rad dobio je brojne nagrade, uklju\u010duju\u0107i one Society of Illustrators, Society of Publication Designers, Art Directors Club, I.D. Magazine, Society of Newspaper Design te brojnih drugih. Radovi su mu zastupljeni u zbirkama institucija kao \u0161to su Smithsonian Museum, SFMOMA u San Franciscu, a MoMA u New Yorku u svojoj kolekciji ima 38 njegovih dizajnerskih djela. Dr\u017eao je naprednu nastavu dizajna na Cooper Unionu s Miltonom Glaserom, a predaje ilustraciju polaznicima magistarskih studija School of Visual Arts u New Yorku. Tako\u0111er organizira i kurira izlo\u017ebe te predaje \u0161irom svijeta. Najpoznatija od ovih izlo\u017ebi je Tolerance Poster Show, koja je od 2017. do danas postavljena 115 puta u vi\u0161e od 30 zemalja.<\/p>\n\n\n\n

MIRKO ILI\u0106: Iz povijesti ljudske gluposti \u2013 Dizajnerska povijest svijeta
<\/strong>HDD galerija
9.9. \u2013 1.10.2021.<\/p>\n\n\n\n

Autor koncepcije i kustos izlo\u017ebe<\/strong>: Marko Golub
Stru\u010dni suradnik i grafi\u010dki dizajner<\/strong>: Dejan Kr\u0161i\u0107
Hvala<\/strong>: Mirko Ili\u0107, Dejan Kr\u0161i\u0107, Institut za etnologiju i folkloristiku<\/p>\n\n\n\n

Organizacija<\/strong>: Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo \/ HDD galerija
Voditelj galerije<\/strong>: Marko Golub, asistentica voditelja: Ora Mu\u0161\u0107et
Sponzori tiska<\/strong>: Arskopija, Cerovski print boutique<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba i program HDD galerije financirani su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.<\/p>\n\n\n\n

Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo \/ HDD galerija
Bo\u0161kovi\u0107eva 18, Zagreb
radno vrijeme: pon \u2013 pet, 12 \u2013 19h
www.dizajn.hr<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
MIRKO ILI\u0106: Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta (9.9. \u2013 1.10.2021.)<\/a><\/blockquote>