{"id":27333,"date":"2021-09-09T09:40:09","date_gmt":"2021-09-09T09:40:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27333"},"modified":"2021-09-09T12:31:45","modified_gmt":"2021-09-09T12:31:45","slug":"nedim-zahirovic-otkud-harem-rancevi-u-osmanskoj-bosni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27333","title":{"rendered":"Nedim Zahirovi\u0107 &#8211; Otkud harem-ran\u010devi u osmanskoj Bosni?"},"content":{"rendered":"\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <strong>Otkud harem-ran\u010devi u osmanskoj Bosni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u010citaju\u0107i rad Izeta \u0160aboti\u0107a, redovitog profesora povijesti na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, koji je pod naslovom &#8220;Propadanje i uzurpacija imovine Bakir-bega Tuzli\u0107a&#8221; objavljen pro\u0161le godine, mogao sam se po tko zna koji put osvjedo\u010diti da je \u0160aboti\u0107 nekom gre\u0161kom zalutao u povijesnu znanost. Osim \u0161to plagira tu\u0111a djela i radove,<a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a> \u0160aboti\u0107 se bavi i izmi\u0161ljanjima kojima, kao i plagiranju, nema mjesta u povijesnoj znanosti, odnosno u znanosti uop\u0107e. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Podrijetlo tuzlanske begovske obitelji Tuzli\u0107a ve\u017ee se za srpsku velika\u0161ku obitelj Altomanovi\u0107a, ali je vi\u0161e vjerojatno da je rodona\u010delnik ove obitelji bio Topal Osman-pa\u0161a, koji je upravljao Bosanskim ejaletom tri puta u prvoj polovici 18. stolje\u0107a.<a href=\"#_ftn2\">[2]<\/a> Utjecajni \u010dlan ove obitelji \u0160emsi-beg Tuzli\u0107 izjasnio se kao prista\u0161a uspostavljanja austrougarske vlasti u Bosni \u010dime je na sebe navukao gnjev protivnika okupacije. Kad su 1878. godine austrougarske trupe u\u0161le u Bosnu, \u0160emsi-beg se morao skloniti iz Donje Tuzle. Opisuju\u0107i \u0160emsi-begov bijeg, \u0160aboti\u0107 pi\u0161e: \u201eMe\u0111utim, u vrijeme pru\u017eanja otpora austrougarskoj okupacji, prije dolaska muftije \u0160emsekadi\u0107a u Tuzlu, neki tuzlanski prvaci nisu smjeli do\u010dekati pljevaljskog muftiju, me\u0111u njima i \u0160emsi-beg koji se sklonio prvo u svoj harem-ran\u010d u Turskoj Dobrinji, a ne\u0161to kasnije kod fratara u selo Moran\u010dani nedaleko od Tuzle, gdje su ga prona\u0161li branioci Tuzle, koji su mu oduzeli oko 570 dukata.\u201c<a href=\"#_ftn3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>U povijesnim izvorima nema podataka da su u Bosni za vrijeme osmanske vlasti postojali bilo kakvi harem-ran\u010devi. To zapravo vrijedi ne samo za Bosnu, nego i za cijelo Osmansko Carstvo. \u0160emsi-begov harem-ran\u010d u Turskoj Dobrinji (danas Dobrnja, desetak kilometara sjeverozapadno od Tuzle) je isklju\u010divo plod \u0160aboti\u0107eve neobuzdane ma\u0161te. \u0160aboti\u0107 je navod o vol\u0161ebnom \u0160emsi-begovom harem-ran\u010du iznio u radu koji je objavljen u \u010dasopisu, \u010diji urednik je on osobno. U iole ozbiljnijem znanstvenom \u010dasopisu ovakva ma\u0161tovita izmi\u0161ljanja ne bi mogla ugledati svjetlo dana.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160aboti\u0107evo pro\u0161logodi\u0161nje otkri\u0107e \u0160emsi-begovog harem-ran\u010da u Turskoj Dobrinji nije nikakvo iznena\u0111enje. On je jo\u0161 ranije otkrio islamskog pravnika, Bo\u0161njaka, \u0161ejhulislama \u201eEbusunda\u201d, koji nikad nije \u017eivio, a bio je podrijetlom \u201eod plemena Sudi\u0107a kraj Zvornika\u201d, koje nikad nije postojalo.<a href=\"#_ftn4\">[4]<\/a> \u0160aboti\u0107evoj &#8220;znanstvenoj&#8221; produkciji ne nazire se kraj, pa ostaje da vidimo kakva \u0107e otkri\u0107a ubudu\u0107e priop\u0107avati. Kakva god ona bila, ne namjeravam se vi\u0161e njima baviti. Ovim prilogom zavr\u0161avam svoje pisanje o radovima i djelima pripadnika tuzlanske kompilatorsko-plagijatorske historiografske \u0161kole, odnosno o plagiranju u bosanskohercegova\u010dkoj historiografiji, koje sam na ovom portalu zapo\u010deo u velja\u010di pro\u0161le godine.<a href=\"#_ftn5\">[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><em>Nedim Zahirovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> \u0160aboti\u0107evom plagijatorskom djelatno\u0161\u0107u u historiografiji bavio sam se u tri priloga koji su objavljeni na ovom portalu. Prvi prilog je objavljen\u00a0 6. travnja 2020. (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20104\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=20104<\/a>), drugi 29. svibnja 2020. (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21273\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=21273<\/a>), a tre\u0107i 9. travnja ove godine (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25735\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=25735<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> Husnija Kamberovi\u0107, <em>Begovski zemlji\u0161ni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine<\/em>, Zagreb\u2012Sarajevo, 2003, str. 459\u2012462.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> Izet \u0160aboti\u0107, Propadanje i uzurpacija imovine Bakir-bega Tuzli\u0107a, <em>Historijski pogledi <\/em>3 (2020), str. 53; \u201eokupacji\u201d stoji u izvornom tekstu.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref4\">[4]<\/a> Radi se o \u0160aboti\u0107evom doslovnom prepisivanju krivih navoda \u0106ire Truhelke od prije jednog stolje\u0107a, cf. \u0106iro Truhelka, <em>Histori\u010dka podloga agrarnog pitanja u Bosni<\/em>, Sarajevo, 1915, str. 18; Izet \u0160aboti\u0107, <em>Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839.\u20121878.)<\/em>, Tuzla, 2013, str. 20. \u0160aboti\u0107ev \u201eEbusund\u201d je zapravo \u010duveni osmanski pravnik, \u0161ejhulislam Ebusuud Mehmed-efendija (1490.\u20121574.), koji nije bio Bo\u0161njak, cf. Ahmet Akg\u00fcnd\u00fcz, &#8220;Eb\u00fcssu\u00fbd Efendi&#8221;, <em>T\u00fcrkiye Diyanet Vakf\u0131 \u0130sl\u00e2m Ansiklopedisi<\/em>, vol. 10, \u0130stanbul, 1994, str. 365\u2012371, s. v. Truhelka je svojevremeno Ebusuud Mehmed-efendiju pobrkao s Sudi Ahmed-efendijom, koji je bio iz Sudi\u0107a pokraj \u010cajni\u010da. Sudi Ahmed-efendija je bio \u010duveni komentator klasika perzijske knji\u017eevnosti, v. Hazim \u0160abanovi\u0107, <em>Knji\u017eevnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (Biobibliografija)<\/em>, Sarajevo, 1973, str. 89\u201295. O Sudi Ahmed-efendiji i njegovu znanstvenom djelu nedavno su pisali Aladin Husi\u0107, Osman Lavi\u0107, Namir Karahalilovi\u0107, Dragica \u017divkova i Ahmed Zild\u017ei\u0107 u svojim radovima koji su objavljeni u \u010dasopisu <em>Anali Gazi Husrev-begove biblioteke<\/em> 39 (2018).<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref5\">[5]<\/a> Prvi prilog pod naslovom &#8220;Profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova&#8221; je objavljen 13.velja\u010de 2020. godine (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-27333","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27333"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27352,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27333\/revisions\/27352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}