{"id":27333,"date":"2021-09-09T09:40:09","date_gmt":"2021-09-09T09:40:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27333"},"modified":"2021-09-09T12:31:45","modified_gmt":"2021-09-09T12:31:45","slug":"nedim-zahirovic-otkud-harem-rancevi-u-osmanskoj-bosni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27333","title":{"rendered":"Nedim Zahirovi\u0107 &#8211; Otkud harem-ran\u010devi u osmanskoj Bosni?"},"content":{"rendered":"\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <strong>Otkud harem-ran\u010devi u osmanskoj Bosni?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u010citaju\u0107i rad Izeta \u0160aboti\u0107a, redovitog profesora povijesti na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, koji je pod naslovom &#8220;Propadanje i uzurpacija imovine Bakir-bega Tuzli\u0107a&#8221; objavljen pro\u0161le godine, mogao sam se po tko zna koji put osvjedo\u010diti da je \u0160aboti\u0107 nekom gre\u0161kom zalutao u povijesnu znanost. Osim \u0161to plagira tu\u0111a djela i radove,<a href=\"#_ftn1\">[1]<\/a> \u0160aboti\u0107 se bavi i izmi\u0161ljanjima kojima, kao i plagiranju, nema mjesta u povijesnoj znanosti, odnosno u znanosti uop\u0107e. \u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Podrijetlo tuzlanske begovske obitelji Tuzli\u0107a ve\u017ee se za srpsku velika\u0161ku obitelj Altomanovi\u0107a, ali je vi\u0161e vjerojatno da je rodona\u010delnik ove obitelji bio Topal Osman-pa\u0161a, koji je upravljao Bosanskim ejaletom tri puta u prvoj polovici 18. stolje\u0107a.<a href=\"#_ftn2\">[2]<\/a> Utjecajni \u010dlan ove obitelji \u0160emsi-beg Tuzli\u0107 izjasnio se kao prista\u0161a uspostavljanja austrougarske vlasti u Bosni \u010dime je na sebe navukao gnjev protivnika okupacije. Kad su 1878. godine austrougarske trupe u\u0161le u Bosnu, \u0160emsi-beg se morao skloniti iz Donje Tuzle. Opisuju\u0107i \u0160emsi-begov bijeg, \u0160aboti\u0107 pi\u0161e: \u201eMe\u0111utim, u vrijeme pru\u017eanja otpora austrougarskoj okupacji, prije dolaska muftije \u0160emsekadi\u0107a u Tuzlu, neki tuzlanski prvaci nisu smjeli do\u010dekati pljevaljskog muftiju, me\u0111u njima i \u0160emsi-beg koji se sklonio prvo u svoj harem-ran\u010d u Turskoj Dobrinji, a ne\u0161to kasnije kod fratara u selo Moran\u010dani nedaleko od Tuzle, gdje su ga prona\u0161li branioci Tuzle, koji su mu oduzeli oko 570 dukata.\u201c<a href=\"#_ftn3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>U povijesnim izvorima nema podataka da su u Bosni za vrijeme osmanske vlasti postojali bilo kakvi harem-ran\u010devi. To zapravo vrijedi ne samo za Bosnu, nego i za cijelo Osmansko Carstvo. \u0160emsi-begov harem-ran\u010d u Turskoj Dobrinji (danas Dobrnja, desetak kilometara sjeverozapadno od Tuzle) je isklju\u010divo plod \u0160aboti\u0107eve neobuzdane ma\u0161te. \u0160aboti\u0107 je navod o vol\u0161ebnom \u0160emsi-begovom harem-ran\u010du iznio u radu koji je objavljen u \u010dasopisu, \u010diji urednik je on osobno. U iole ozbiljnijem znanstvenom \u010dasopisu ovakva ma\u0161tovita izmi\u0161ljanja ne bi mogla ugledati svjetlo dana.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160aboti\u0107evo pro\u0161logodi\u0161nje otkri\u0107e \u0160emsi-begovog harem-ran\u010da u Turskoj Dobrinji nije nikakvo iznena\u0111enje. On je jo\u0161 ranije otkrio islamskog pravnika, Bo\u0161njaka, \u0161ejhulislama \u201eEbusunda\u201d, koji nikad nije \u017eivio, a bio je podrijetlom \u201eod plemena Sudi\u0107a kraj Zvornika\u201d, koje nikad nije postojalo.<a href=\"#_ftn4\">[4]<\/a> \u0160aboti\u0107evoj &#8220;znanstvenoj&#8221; produkciji ne nazire se kraj, pa ostaje da vidimo kakva \u0107e otkri\u0107a ubudu\u0107e priop\u0107avati. Kakva god ona bila, ne namjeravam se vi\u0161e njima baviti. Ovim prilogom zavr\u0161avam svoje pisanje o radovima i djelima pripadnika tuzlanske kompilatorsko-plagijatorske historiografske \u0161kole, odnosno o plagiranju u bosanskohercegova\u010dkoj historiografiji, koje sam na ovom portalu zapo\u010deo u velja\u010di pro\u0161le godine.<a href=\"#_ftn5\">[5]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><em>Nedim Zahirovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\">[1]<\/a> \u0160aboti\u0107evom plagijatorskom djelatno\u0161\u0107u u historiografiji bavio sam se u tri priloga koji su objavljeni na ovom portalu. Prvi prilog je objavljen\u00a0 6. travnja 2020. (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20104\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=20104<\/a>), drugi 29. svibnja 2020. (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=21273\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=21273<\/a>), a tre\u0107i 9. travnja ove godine (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=25735\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=25735<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\">[2]<\/a> Husnija Kamberovi\u0107, <em>Begovski zemlji\u0161ni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine<\/em>, Zagreb\u2012Sarajevo, 2003, str. 459\u2012462.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\">[3]<\/a> Izet \u0160aboti\u0107, Propadanje i uzurpacija imovine Bakir-bega Tuzli\u0107a, <em>Historijski pogledi <\/em>3 (2020), str. 53; \u201eokupacji\u201d stoji u izvornom tekstu.<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref4\">[4]<\/a> Radi se o \u0160aboti\u0107evom doslovnom prepisivanju krivih navoda \u0106ire Truhelke od prije jednog stolje\u0107a, cf. \u0106iro Truhelka, <em>Histori\u010dka podloga agrarnog pitanja u Bosni<\/em>, Sarajevo, 1915, str. 18; Izet \u0160aboti\u0107, <em>Agrarne prilike u Bosanskom ejaletu (1839.\u20121878.)<\/em>, Tuzla, 2013, str. 20. \u0160aboti\u0107ev \u201eEbusund\u201d je zapravo \u010duveni osmanski pravnik, \u0161ejhulislam Ebusuud Mehmed-efendija (1490.\u20121574.), koji nije bio Bo\u0161njak, cf. Ahmet Akg\u00fcnd\u00fcz, &#8220;Eb\u00fcssu\u00fbd Efendi&#8221;, <em>T\u00fcrkiye Diyanet Vakf\u0131 \u0130sl\u00e2m Ansiklopedisi<\/em>, vol. 10, \u0130stanbul, 1994, str. 365\u2012371, s. v. Truhelka je svojevremeno Ebusuud Mehmed-efendiju pobrkao s Sudi Ahmed-efendijom, koji je bio iz Sudi\u0107a pokraj \u010cajni\u010da. Sudi Ahmed-efendija je bio \u010duveni komentator klasika perzijske knji\u017eevnosti, v. Hazim \u0160abanovi\u0107, <em>Knji\u017eevnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (Biobibliografija)<\/em>, Sarajevo, 1973, str. 89\u201295. O Sudi Ahmed-efendiji i njegovu znanstvenom djelu nedavno su pisali Aladin Husi\u0107, Osman Lavi\u0107, Namir Karahalilovi\u0107, Dragica \u017divkova i Ahmed Zild\u017ei\u0107 u svojim radovima koji su objavljeni u \u010dasopisu <em>Anali Gazi Husrev-begove biblioteke<\/em> 39 (2018).<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref5\">[5]<\/a> Prvi prilog pod naslovom &#8220;Profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova&#8221; je objavljen 13.velja\u010de 2020. godine (<a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=19145<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-27333","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":27333,"position":0},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":27333,"position":1},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53194,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53194","url_meta":{"origin":27333,"position":2},"title":"U HAZU znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti prire\u0111uje prigodni znanstveni skup u povodu 100. godi\u0161njice smrti akademika Mije Ki\u0161pati\u0107a, istaknutoga hrvatskog prirodoslovca, sveu\u010dili\u0161noga profesora i redovitoga \u010dlana Akademije. Obilje\u017eavanjem ove obljetnice Akademija odaje po\u010dast znanstveniku koji je svojim djelovanjem trajno obilje\u017eio razvoj hrvatskih prirodnih znanosti te zauzeo istaknuto mjesto u nacionalnoj znanstvenoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Mijo-Kispatic.png?fit=398%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":27333,"position":3},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53727,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53727","url_meta":{"origin":27333,"position":4},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eAnali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c (63\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 63. svezak \u201eAnala Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26168","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53857","url_meta":{"origin":27333,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c (67\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 67. svezak \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26346","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27333"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27352,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27333\/revisions\/27352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}