{"id":27311,"date":"2021-09-07T08:06:11","date_gmt":"2021-09-07T08:06:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27311"},"modified":"2021-09-07T08:06:45","modified_gmt":"2021-09-07T08:06:45","slug":"julian-barnes-covjek-u-crvenom-kaputu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27311","title":{"rendered":"Julian Barnes, \u201c\u010covjek u crvenom kaputu\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Roman&nbsp;<strong>&#8220;\u010covjek u crvenom kaputu&#8221;<\/strong>&nbsp;<strong>Juliana Barnesa<\/strong>&nbsp;vodi nas na rasko\u0161no, duhovito, zabavno putovanje Parizom u vrijeme Belle \u00c9poque, kroz neobi\u010dnu \u017eivotnu pri\u010du jednog od za\u010detnika moderne kirurgije, Samuela Pozzija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ljeto 1885. godine, tri Francuza stigla su u London da provedu nekoliko dana u \u201eintelektualnom provodu\u201c: princ, grof i jedan obi\u010dan pu\u010danin talijanskog imena. Vremenom je svatko od njih postao poznat, ali tko su zapravo oni bili tada i \u0161to je zna\u010dio njihov kratki boravak u Engleskoj? U odgovoru na ta pitanja, Julijan<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Barnes razmotava pri\u010du o njihovim \u017eivotima koji se odigravaju na pozadini Belle \u00c9poque u Parizu. Na\u0161 vodi\u010d kroz taj svijet je Samuel Pozzi, lije\u010dnik visokog dru\u0161tva, slobodni mislilac i \u010dovjek od znanosti s vrlo zamr\u0161enim privatnim \u017eivotom koji pozira na jednom od najve\u0107ih portreta Johna Singera Sargenta. U toj \u017eivopisnoj galeriji likova (Henry James, Sarah Bernhardt, Oscar Wilde, Proust, James Whistler, i mnogi drugi), ne vidimo samo epohu glamura i u\u017eitka, ve\u0107 iznena\u0111uju\u0107e i drugu stranu nasilja, predrasuda, politi\u010dkog domorodstva \u2013 s vi\u0161e usporednosti s na\u0161im vremenom nego \u0161to uop\u0107e mo\u017eemo zamisliti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;\u010covjek u crvenom kaputu&#8221; je istodobno svje\u017e portret Belle \u00c9poque; razotkrivaju\u0107i pogled na dugogodi\u0161nju razmjenu ideja izme\u0111u Britanije i Francuske; i na \u017eivot mu\u0161karca koji je strastveno \u017eivio svoje vrijeme, a njegove su ideje i postignu\u0107a bile daleko ispred njegova doba.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>U\u017eitak za \u010ditanje u svakom pogledu. Barnes pi\u0161e elegantno i duhovito, istra\u017euje i bira motive imaginacijom pisca i skepticizmom povjesni\u010dara, prebire originalne misli i dosjetke iz pisama, \u010dasopisa, novinskih paskvila\u2026 sve u svemu briljantno.<\/em><br>\u2013 Leo Damrosch, The New York Times Book Review<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Ovo nije ni \u010dista biografija ni povijest, ve\u0107 sveop\u0107i vrtlog skandala, umjetnosti, teorija i mode svog vremena\u2026<\/em><br>\u2013 Parul Sehgal, The New York Times<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Barnes je uvjerljivo najsvestraniji \u017eivu\u0107i pisac\u2026 napisao je jo\u0161 jednu istinski inovativnu knjigu\u2026 njegova prijazna ironija ugodna nas dra\u0161ka.<\/em><br>\u2013 Richard M. Cho, Los Angeles Review of Books<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakladnik: Opus Gradna<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prijevod: Tomislav Zagoda<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;07\/2021.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00a0212 str., meki uvez s klapnama<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Julian Patrick Bames<\/strong> (Leicester, 19.1. 1946.) suvremeni je engleski pisac. Za roman &#8220;Osje\u0107aj kraja&#8221; (The Sense of an Ending, 2011.) dobio je nagradu The Man Booker Prize, dok su mu tri ranija romana; &#8220;Flaubertova papiga&#8221; (Fauberts Parrot, 1984.), &#8220;Engleska, Engleska&#8221; (England, England, 1998.) i &#8220;Arthur i George&#8221; (Arthur &amp; George, 2005.) bili u naju\u017eem izboru za tu najpresti\u017eniju knji\u017eevnu nagradu na svijetu. Objavio je nekoliko zbirki eseja i kratkih pri\u010da, a pod pseudonimom Dan Kavanagh pisao je krimi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1968. diplomirao je moderne jezike na Magdalen koled\u017eu u Oxfordu, a potom je tri godine radio kao leksikograf na Oksfordskom rje\u010dniku engleskog jezika. Godine 1977. zapo\u010deo je raditi kao kriti\u010dar i urednik knji\u017eevne rubrike u \u010dasopisima New Statesman i New Review. Od 1979. do 1986. pisao je TV kritiku, prvo za New Statesman, a zatim za londonski Observer.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osim Bookera, za svoj je knji\u017eevni rad primio brojne druge nagrade i priznanja, od kojih svakako valja izdvojiti Somerset Maugham (Metroland, 1981.), Geoffrey Faber Memorial Prize (Fauberts Parrot, 1985.), Prix Femina Etranger (1986.) i E. M. Forster Award koju dodjeljuje Ameri\u010dka akademija i Institut za umjetnost i knji\u017eevnost (1986.).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godine 1988. Barnes je progla\u0161en vitezom, a potom \u010dasnikom (1995.) i zapovjednikom francuskog Reda umjetnosti i knji\u017eevnosti (2004). FVS fondacija dodijelila mu je 1993. Shakespeareovu nagradu, a 2004. osvojio je Austrijsku dr\u017eavnu nagradu za europsku knji\u017eevnost. Godine 2011. primio je Nagradu David Cohen za \u017eivotno djelo.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/14727\/covjek-u-crvenom-kaputu\">https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/14727\/covjek-u-crvenom-kaputu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/raskosna-literarna-gozba-prepuna-erotike-nasilja-i-nevjerojatnih-ljudskih-sudbina-1514469\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/raskosna-literarna-gozba-prepuna-erotike-nasilja-i-nevjerojatnih-ljudskih-sudbina-1514469<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27313,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Barnes.jpg?fit=360%2C527&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55682,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55682","url_meta":{"origin":27311,"position":0},"title":"Predstava \u201eCoprnica Dragica\u201c u Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zagreba\u010dkom Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica tijekom listopada, studenoga i prosinca odr\u017eava se niz izvjedbi predstave \u201eCoprnica Dragica\u201c, radnjom smje\u0161tena u srednjovjekovni Zagreb. O predstavi Pametan \u0107e vladati svojom \u0107udi, budala \u0107e joj slu\u017eiti... O, da..., promijenilo se puno toga od te davne, srednjovjekovne slike Zagreba, kakav je bio te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":27311,"position":1},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":27311,"position":2},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":27311,"position":3},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":27311,"position":4},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":27311,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27311"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27312,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311\/revisions\/27312"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}