{"id":27311,"date":"2021-09-07T08:06:11","date_gmt":"2021-09-07T08:06:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27311"},"modified":"2021-09-07T08:06:45","modified_gmt":"2021-09-07T08:06:45","slug":"julian-barnes-covjek-u-crvenom-kaputu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27311","title":{"rendered":"Julian Barnes, \u201c\u010covjek u crvenom kaputu\u201d"},"content":{"rendered":"\n<p>Roman&nbsp;<strong>&#8220;\u010covjek u crvenom kaputu&#8221;<\/strong>&nbsp;<strong>Juliana Barnesa<\/strong>&nbsp;vodi nas na rasko\u0161no, duhovito, zabavno putovanje Parizom u vrijeme Belle \u00c9poque, kroz neobi\u010dnu \u017eivotnu pri\u010du jednog od za\u010detnika moderne kirurgije, Samuela Pozzija.<\/p>\n\n\n\n<p>U ljeto 1885. godine, tri Francuza stigla su u London da provedu nekoliko dana u \u201eintelektualnom provodu\u201c: princ, grof i jedan obi\u010dan pu\u010danin talijanskog imena. Vremenom je svatko od njih postao poznat, ali tko su zapravo oni bili tada i \u0161to je zna\u010dio njihov kratki boravak u Engleskoj? U odgovoru na ta pitanja, Julijan<\/p>\n\n\n\n<p>Barnes razmotava pri\u010du o njihovim \u017eivotima koji se odigravaju na pozadini Belle \u00c9poque u Parizu. Na\u0161 vodi\u010d kroz taj svijet je Samuel Pozzi, lije\u010dnik visokog dru\u0161tva, slobodni mislilac i \u010dovjek od znanosti s vrlo zamr\u0161enim privatnim \u017eivotom koji pozira na jednom od najve\u0107ih portreta Johna Singera Sargenta. U toj \u017eivopisnoj galeriji likova (Henry James, Sarah Bernhardt, Oscar Wilde, Proust, James Whistler, i mnogi drugi), ne vidimo samo epohu glamura i u\u017eitka, ve\u0107 iznena\u0111uju\u0107e i drugu stranu nasilja, predrasuda, politi\u010dkog domorodstva \u2013 s vi\u0161e usporednosti s na\u0161im vremenom nego \u0161to uop\u0107e mo\u017eemo zamisliti.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;\u010covjek u crvenom kaputu&#8221; je istodobno svje\u017e portret Belle \u00c9poque; razotkrivaju\u0107i pogled na dugogodi\u0161nju razmjenu ideja izme\u0111u Britanije i Francuske; i na \u017eivot mu\u0161karca koji je strastveno \u017eivio svoje vrijeme, a njegove su ideje i postignu\u0107a bile daleko ispred njegova doba.<\/p>\n\n\n\n<p><em>U\u017eitak za \u010ditanje u svakom pogledu. Barnes pi\u0161e elegantno i duhovito, istra\u017euje i bira motive imaginacijom pisca i skepticizmom povjesni\u010dara, prebire originalne misli i dosjetke iz pisama, \u010dasopisa, novinskih paskvila\u2026 sve u svemu briljantno.<\/em><br>\u2013 Leo Damrosch, The New York Times Book Review<\/p>\n\n\n\n<p><em>Ovo nije ni \u010dista biografija ni povijest, ve\u0107 sveop\u0107i vrtlog skandala, umjetnosti, teorija i mode svog vremena\u2026<\/em><br>\u2013 Parul Sehgal, The New York Times<\/p>\n\n\n\n<p><em>Barnes je uvjerljivo najsvestraniji \u017eivu\u0107i pisac\u2026 napisao je jo\u0161 jednu istinski inovativnu knjigu\u2026 njegova prijazna ironija ugodna nas dra\u0161ka.<\/em><br>\u2013 Richard M. Cho, Los Angeles Review of Books<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Opus Gradna<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Tomislav Zagoda<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;07\/2021.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0212 str., meki uvez s klapnama<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Julian Patrick Bames<\/strong> (Leicester, 19.1. 1946.) suvremeni je engleski pisac. Za roman &#8220;Osje\u0107aj kraja&#8221; (The Sense of an Ending, 2011.) dobio je nagradu The Man Booker Prize, dok su mu tri ranija romana; &#8220;Flaubertova papiga&#8221; (Fauberts Parrot, 1984.), &#8220;Engleska, Engleska&#8221; (England, England, 1998.) i &#8220;Arthur i George&#8221; (Arthur &amp; George, 2005.) bili u naju\u017eem izboru za tu najpresti\u017eniju knji\u017eevnu nagradu na svijetu. Objavio je nekoliko zbirki eseja i kratkih pri\u010da, a pod pseudonimom Dan Kavanagh pisao je krimi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1968. diplomirao je moderne jezike na Magdalen koled\u017eu u Oxfordu, a potom je tri godine radio kao leksikograf na Oksfordskom rje\u010dniku engleskog jezika. Godine 1977. zapo\u010deo je raditi kao kriti\u010dar i urednik knji\u017eevne rubrike u \u010dasopisima New Statesman i New Review. Od 1979. do 1986. pisao je TV kritiku, prvo za New Statesman, a zatim za londonski Observer.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim Bookera, za svoj je knji\u017eevni rad primio brojne druge nagrade i priznanja, od kojih svakako valja izdvojiti Somerset Maugham (Metroland, 1981.), Geoffrey Faber Memorial Prize (Fauberts Parrot, 1985.), Prix Femina Etranger (1986.) i E. M. Forster Award koju dodjeljuje Ameri\u010dka akademija i Institut za umjetnost i knji\u017eevnost (1986.).<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1988. Barnes je progla\u0161en vitezom, a potom \u010dasnikom (1995.) i zapovjednikom francuskog Reda umjetnosti i knji\u017eevnosti (2004). FVS fondacija dodijelila mu je 1993. Shakespeareovu nagradu, a 2004. osvojio je Austrijsku dr\u017eavnu nagradu za europsku knji\u017eevnost. Godine 2011. primio je Nagradu David Cohen za \u017eivotno djelo.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/14727\/covjek-u-crvenom-kaputu\">https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/14727\/covjek-u-crvenom-kaputu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/raskosna-literarna-gozba-prepuna-erotike-nasilja-i-nevjerojatnih-ljudskih-sudbina-1514469\">https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/raskosna-literarna-gozba-prepuna-erotike-nasilja-i-nevjerojatnih-ljudskih-sudbina-1514469<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27313,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Barnes.jpg?fit=360%2C527&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":27311,"position":0},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":27311,"position":1},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":27311,"position":2},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":27311,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54782,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54782","url_meta":{"origin":27311,"position":4},"title":"Gostovanje predstave &#8211; George Bernard Shaw, &#8220;Oru\u017eje i \u010dovjek&#8221; &#8211; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izvedba u sklopu HNK2EU \u2013 Ciklusa europskog kazali\u0161ta u Zagrebu Petak 04.09.2026. u 19:30Narodno kazali\u0161te Ivan Vazov, Sofija (Bugarska) George Bernard Shaw Oru\u017eje i \u010dovjek Prijevod: Stojan \u010caprazov i Rajko \u010caprazov Re\u017eija: John Malkovich Scenografija: Pierre-Fran\u00e7ois Limbosch Kostimografija: Jordan Mihalev Oblikovanje zvuka: Julian Stoi\u010dkov Oblikovanje svjetla: Ilja Pa\u0161nin Asistentica re\u017eije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Gostujuca-predstava.avif 1.5x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":27311,"position":5},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27311"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27312,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311\/revisions\/27312"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}