{"id":27311,"date":"2021-09-07T08:06:11","date_gmt":"2021-09-07T08:06:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=27311"},"modified":"2021-09-07T08:06:45","modified_gmt":"2021-09-07T08:06:45","slug":"julian-barnes-covjek-u-crvenom-kaputu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=27311","title":{"rendered":"Julian Barnes, \u201c\u010covjek u crvenom kaputu\u201d"},"content":{"rendered":"\n

Roman “\u010covjek u crvenom kaputu”<\/strong> Juliana Barnesa<\/strong> vodi nas na rasko\u0161no, duhovito, zabavno putovanje Parizom u vrijeme Belle \u00c9poque, kroz neobi\u010dnu \u017eivotnu pri\u010du jednog od za\u010detnika moderne kirurgije, Samuela Pozzija.<\/p>\n\n\n\n

U ljeto 1885. godine, tri Francuza stigla su u London da provedu nekoliko dana u \u201eintelektualnom provodu\u201c: princ, grof i jedan obi\u010dan pu\u010danin talijanskog imena. Vremenom je svatko od njih postao poznat, ali tko su zapravo oni bili tada i \u0161to je zna\u010dio njihov kratki boravak u Engleskoj? U odgovoru na ta pitanja, Julijan<\/p>\n\n\n\n

Barnes razmotava pri\u010du o njihovim \u017eivotima koji se odigravaju na pozadini Belle \u00c9poque u Parizu. Na\u0161 vodi\u010d kroz taj svijet je Samuel Pozzi, lije\u010dnik visokog dru\u0161tva, slobodni mislilac i \u010dovjek od znanosti s vrlo zamr\u0161enim privatnim \u017eivotom koji pozira na jednom od najve\u0107ih portreta Johna Singera Sargenta. U toj \u017eivopisnoj galeriji likova (Henry James, Sarah Bernhardt, Oscar Wilde, Proust, James Whistler, i mnogi drugi), ne vidimo samo epohu glamura i u\u017eitka, ve\u0107 iznena\u0111uju\u0107e i drugu stranu nasilja, predrasuda, politi\u010dkog domorodstva \u2013 s vi\u0161e usporednosti s na\u0161im vremenom nego \u0161to uop\u0107e mo\u017eemo zamisliti.<\/p>\n\n\n\n

“\u010covjek u crvenom kaputu” je istodobno svje\u017e portret Belle \u00c9poque; razotkrivaju\u0107i pogled na dugogodi\u0161nju razmjenu ideja izme\u0111u Britanije i Francuske; i na \u017eivot mu\u0161karca koji je strastveno \u017eivio svoje vrijeme, a njegove su ideje i postignu\u0107a bile daleko ispred njegova doba.<\/p>\n\n\n\n

U\u017eitak za \u010ditanje u svakom pogledu. Barnes pi\u0161e elegantno i duhovito, istra\u017euje i bira motive imaginacijom pisca i skepticizmom povjesni\u010dara, prebire originalne misli i dosjetke iz pisama, \u010dasopisa, novinskih paskvila\u2026 sve u svemu briljantno.<\/em>
\u2013 Leo Damrosch, The New York Times Book Review<\/p>\n\n\n\n

Ovo nije ni \u010dista biografija ni povijest, ve\u0107 sveop\u0107i vrtlog skandala, umjetnosti, teorija i mode svog vremena\u2026<\/em>
\u2013 Parul Sehgal, The New York Times<\/p>\n\n\n\n

Barnes je uvjerljivo najsvestraniji \u017eivu\u0107i pisac\u2026 napisao je jo\u0161 jednu istinski inovativnu knjigu\u2026 njegova prijazna ironija ugodna nas dra\u0161ka.<\/em>
\u2013 Richard M. Cho, Los Angeles Review of Books<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: Opus Gradna<\/p>\n\n\n\n

Prijevod: Tomislav Zagoda<\/p>\n\n\n\n

 07\/2021.<\/p>\n\n\n\n

\u00a0212 str., meki uvez s klapnama<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Julian Patrick Bames<\/strong> (Leicester, 19.1. 1946.) suvremeni je engleski pisac. Za roman “Osje\u0107aj kraja” (The Sense of an Ending, 2011.) dobio je nagradu The Man Booker Prize, dok su mu tri ranija romana; “Flaubertova papiga” (Fauberts Parrot, 1984.), “Engleska, Engleska” (England, England, 1998.) i “Arthur i George” (Arthur & George, 2005.) bili u naju\u017eem izboru za tu najpresti\u017eniju knji\u017eevnu nagradu na svijetu. Objavio je nekoliko zbirki eseja i kratkih pri\u010da, a pod pseudonimom Dan Kavanagh pisao je krimi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1968. diplomirao je moderne jezike na Magdalen koled\u017eu u Oxfordu, a potom je tri godine radio kao leksikograf na Oksfordskom rje\u010dniku engleskog jezika. Godine 1977. zapo\u010deo je raditi kao kriti\u010dar i urednik knji\u017eevne rubrike u \u010dasopisima New Statesman i New Review. Od 1979. do 1986. pisao je TV kritiku, prvo za New Statesman, a zatim za londonski Observer.<\/p>\n\n\n\n

Osim Bookera, za svoj je knji\u017eevni rad primio brojne druge nagrade i priznanja, od kojih svakako valja izdvojiti Somerset Maugham (Metroland, 1981.), Geoffrey Faber Memorial Prize (Fauberts Parrot, 1985.), Prix Femina Etranger (1986.) i E. M. Forster Award koju dodjeljuje Ameri\u010dka akademija i Institut za umjetnost i knji\u017eevnost (1986.).<\/p>\n\n\n\n

Godine 1988. Barnes je progla\u0161en vitezom, a potom \u010dasnikom (1995.) i zapovjednikom francuskog Reda umjetnosti i knji\u017eevnosti (2004). FVS fondacija dodijelila mu je 1993. Shakespeareovu nagradu, a 2004. osvojio je Austrijsku dr\u017eavnu nagradu za europsku knji\u017eevnost. Godine 2011. primio je Nagradu David Cohen za \u017eivotno djelo.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/14727\/covjek-u-crvenom-kaputu<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/raskosna-literarna-gozba-prepuna-erotike-nasilja-i-nevjerojatnih-ljudskih-sudbina-1514469<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":27313,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-27311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/Barnes.jpg?fit=360%2C527&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":27311,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":27311,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":27311,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":27311,"position":3},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":27311,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":27311,"position":5},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27311"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27312,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/27311\/revisions\/27312"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/27313"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=27311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=27311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}