{"id":2730,"date":"2016-12-14T23:00:05","date_gmt":"2016-12-14T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2730"},"modified":"2016-12-14T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-14T23:00:05","slug":"prikazivanje-brechtovog-filma-kuhle-wapme-kome-pripada-svijet-iz-1932-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2730","title":{"rendered":"Prikazivanje Brechtovog filma &#8216;Kuhle Wapme: Kome pripada svijet&#8217; iz 1932. godine"},"content":{"rendered":"<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><span lang=\"HR\" style=\"line-height: 115%; font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; font-size: 12pt; mso-ansi-language: HR;\">Novi termin filma Kuhle Wampe<\/span><\/b><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"line-height: 115%; font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; font-size: 12pt;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Film <strong>Kuhle Wampe<\/strong><em>, <\/em>nastao po Brechtovom scenariju, u re\u017eiji Slatana Dudowa mo\u017eete pogledati u novom terminu <strong>16. prosinca 2016. u 19:30.&nbsp;<\/strong>Odr\u017eavanje programa bilo je predvi\u0111eno 24. studenoga, me\u0111utim, projekcija je odgo\u0111ena zbog \u0161trajka.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Kuhle Wampe<\/span><\/em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;politi\u010dki je film, ali istovremeno pru\u017ea spektar zanimljivih formalisti\u010dkih inovacija kojima bi se mogao okvalificirati i kao umjetni\u010dki film. \u010cesto ga se svrstava u filmove propagande koji promoviraju solidarnost unutar radni\u010dke klase. Film je zabranjen 1932. pod optu\u017ebom da obezvrje\u0111uje predsjednika, pravni sustav i vjeru, ali zahvaljuju\u0107i protestima zabranu je zamijenila izrezana verzija filma. Film je ostao nedostupan&nbsp;godinama nakon Drugog svjetskog rata.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Kuhle Wampe&nbsp;<\/span><\/em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">smje\u0161ten je u Berlin ranih 1930ih. Film po\u010dinje monta\u017eom novinskih naslovnica, opisuju\u0107i stalan rast broja nezaposlenih. Slijede scene mlade \u017eene u potrazi za poslom u gradu i obitelji koja raspravlja o dugovanoj nepla\u0107enoj najamnini. Mladi mu\u0161karac, brat protagonistice Anni, skida ru\u010dni sat i u o\u010daju se baca s prozora. Nedugo zatim njihova je obitelj delo\u017eirana iz stana. Ostav\u0161i bez doma, obitelj se useli u vrtnu koloniju vrste pod nazivom \u201cKuhle Wampe.\u201d<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">K\u0107er Anni, jedini \u010dlan obitelji koji jo\u0161 ima posao, ostaje trudna i zaru\u010duje se s Fritzom, koji iste ve\u010deri obja\u0161njava kako se njihov brak od njega o\u010dekivao s obzirom da njezinu trudno\u0107u. Anni ostavlja Fritza i seli u stan svoje prijateljice Gerde. Kasnije \u0107e na radni\u010dkom sportskom doga\u0111aju ponovo susresti Fritza koji je nedavno izgubio posao, i njih \u0107e se dvoje ponovno ujediniti.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Vrhunac filma prikazuje njihov povratak ku\u0107i vlakom (scena koju je sam Brecht osobno napisao). Anni, Fritz i nekoliko radnika sa srednjom klasom i bogatim mu\u0161karcima i \u017eenama raspravljaju o situaciji svjetske financijske krize. Jedan od radnika govori kako dobrostoje\u0107i ne\u0107e promijeniti svijet ni u kojem slu\u010daju, na \u0161to jedan od imu\u0107nijih upitno odgovara: \u201eTko, onda, mo\u017ee promijeniti svijet?\u201c Gerda odgovara: \u201eOni kojima se svijet ne svi\u0111a.\u201c<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Film zavr\u0161ava pjevanjem&nbsp;<em>Pjesme solidarnosti<\/em>, \u010dije je stihove napisao Brecht, a uglazbio Hanns Eisler.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Info: r. Slatan Dudow,&nbsp;Weimarska Republika, 1932., 1\u201920\u201d, njema\u010dki jezik s hrvatskim podnaslovima<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">O autoru:<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><strong><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Slatan Theodor Dudow<\/span><\/strong><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;bugarski je filmski redatelj i scenarist koji je za vrijeme Weimarske Republike i Isto\u010dne Njema\u010dke napravio brojne filmove. U Berlin je emigrirao 1922. kako bi postao arhitekt, od \u010dega je odustao kako bi studirao dramu. Za Fritza Langa radio je kao asistent redatelja na filmu&nbsp;<em>Metropolis<\/em>, a u Moskvi je, tijekom posjeta Sovjetskoj Uniji 1929., upoznao Vladimira Mayakovskog, Sergeia Eisensteina i Bertolta Brechta. Nakon povratka iz SSSR-a re\u017eirat \u0107e Brechtovu dramu&nbsp;<em>Die Massnahme<\/em>, i zapo\u010deti svoju karijeru kao filmski redatelj. Njegov prvi dugometra\u017eni film &nbsp;<em>Kuhle Wampe \u2013 Kome pripada svijet&nbsp;<\/em>kolaboracija je s Brechtom (koji je priredio scenarij i pru\u017eio financijsku podr\u0161ku), Hannsom Eislerom, i Ernstom Ottwaltom. Film je smatran politi\u010dki subverzivnim i zbog toga bio zabranjivan.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Izvor: http:\/\/mmcentar.sczg.hr\/index.php\/2016\/12\/08\/novi-termin-projekcije-kuhle-wampe\/<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"line-height: 115%; font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; font-size: 12pt; mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2730","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":2730,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53567,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53567","url_meta":{"origin":2730,"position":1},"title":"Prikazivanje filma Ivana Salati\u0107a &#8220;Otapanje vladara&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 21. 05. 2026, u 19h, u Mikro-kinu MaMa u Zagrebu bit \u0107e prikazan igrani film redatelja Ivana Salati\u0107a Otapanje vladara. Film je nadahnut zavr\u0161nom dionicom \u017eivota Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, vladike, dr\u017eavnika i najve\u0107eg pjesnika Crne Gore, koji uz pomo\u0107 vjernog sluge u Italiji tra\u017ei lijek protiv smrtonosne\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Film_Njegos.jpg?fit=1200%2C676&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55619","url_meta":{"origin":2730,"position":2},"title":"Otkrivanje arhiva Ha\u0161kog suda: izlo\u017eba, projekcija filma i panel-rasprava","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 7. 10. 2026. u 18:30 sati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (dvorana D5) odr\u017eat \u0107e se projekcija filma \u201cZlo\u010dini pred Tribunalom\" nastalog u sklopu Outreach programa MKSJ-a i panel-rasprava na kojoj \u0107e sudjelovati: Branka Vierda, nezavisna istra\u017eiva\u010dicaSven Mileki\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u RijeciSenna \u0160imek, doktorandica, Filozofski fakultet u Zagrebu Film\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/1920x1080-2.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55209","url_meta":{"origin":2730,"position":3},"title":"Festival hrvatske vojne povijesti &#8220;RU\u017dA HRVATSKA&#8221; 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom cijelog mjeseca rujna u \u0160ibeniku \u0107e trajati Festival hrvatske vojne povijesti 'RU\u017dA HRVATSKA' 2026, koji organizira Udruga 'Ru\u017ea Hrvatska \u2013 \u017dirje'. Pod krilaticom\u00a0'Zaborav je druga smrt. Ne dopustimo da nas drugi put ubiju zaboravom!', festival je zami\u0161ljen kao trajni zavjet o\u010duvanju povijesne istine o stradanjima i herojstvu hrvatskoga naroda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 3x"},"classes":[]},{"id":54896,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54896","url_meta":{"origin":2730,"position":4},"title":"Igor Razum: Osvrt na Nolanovu &#8220;Odiseju&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Osvrt na Nolanovu Odiseju Odiseja Christophera Nolana \u2013 kino-hit ovoga ljeta \u2013 potaknula je mno\u0161tvo kritika i \u017eivopisne rasprave u stru\u010dnim krugovima. U tu \u0107u se raspravu uklju\u010diti i ja, prvo poku\u0161avaju\u0107i dati odre\u0111eni uvod u film i opus njegova redatelja, zatim svoj sud, dojam ili osje\u0107aj nakon gledanja filma,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":2730,"position":5},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2730"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2730\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}