{"id":2730,"date":"2016-12-14T23:00:05","date_gmt":"2016-12-14T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2730"},"modified":"2016-12-14T23:00:05","modified_gmt":"2016-12-14T23:00:05","slug":"prikazivanje-brechtovog-filma-kuhle-wapme-kome-pripada-svijet-iz-1932-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2730","title":{"rendered":"Prikazivanje Brechtovog filma &#8216;Kuhle Wapme: Kome pripada svijet&#8217; iz 1932. godine"},"content":{"rendered":"<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><b style=\"mso-bidi-font-weight: normal;\"><span lang=\"HR\" style=\"line-height: 115%; font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; font-size: 12pt; mso-ansi-language: HR;\">Novi termin filma Kuhle Wampe<\/span><\/b><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span style=\"line-height: 115%; font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; font-size: 12pt;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><span style=\"mso-spacerun: yes;\">&nbsp;<\/span><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Film <strong>Kuhle Wampe<\/strong><em>, <\/em>nastao po Brechtovom scenariju, u re\u017eiji Slatana Dudowa mo\u017eete pogledati u novom terminu <strong>16. prosinca 2016. u 19:30.&nbsp;<\/strong>Odr\u017eavanje programa bilo je predvi\u0111eno 24. studenoga, me\u0111utim, projekcija je odgo\u0111ena zbog \u0161trajka.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Kuhle Wampe<\/span><\/em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;politi\u010dki je film, ali istovremeno pru\u017ea spektar zanimljivih formalisti\u010dkih inovacija kojima bi se mogao okvalificirati i kao umjetni\u010dki film. \u010cesto ga se svrstava u filmove propagande koji promoviraju solidarnost unutar radni\u010dke klase. Film je zabranjen 1932. pod optu\u017ebom da obezvrje\u0111uje predsjednika, pravni sustav i vjeru, ali zahvaljuju\u0107i protestima zabranu je zamijenila izrezana verzija filma. Film je ostao nedostupan&nbsp;godinama nakon Drugog svjetskog rata.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Kuhle Wampe&nbsp;<\/span><\/em><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">smje\u0161ten je u Berlin ranih 1930ih. Film po\u010dinje monta\u017eom novinskih naslovnica, opisuju\u0107i stalan rast broja nezaposlenih. Slijede scene mlade \u017eene u potrazi za poslom u gradu i obitelji koja raspravlja o dugovanoj nepla\u0107enoj najamnini. Mladi mu\u0161karac, brat protagonistice Anni, skida ru\u010dni sat i u o\u010daju se baca s prozora. Nedugo zatim njihova je obitelj delo\u017eirana iz stana. Ostav\u0161i bez doma, obitelj se useli u vrtnu koloniju vrste pod nazivom \u201cKuhle Wampe.\u201d<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">K\u0107er Anni, jedini \u010dlan obitelji koji jo\u0161 ima posao, ostaje trudna i zaru\u010duje se s Fritzom, koji iste ve\u010deri obja\u0161njava kako se njihov brak od njega o\u010dekivao s obzirom da njezinu trudno\u0107u. Anni ostavlja Fritza i seli u stan svoje prijateljice Gerde. Kasnije \u0107e na radni\u010dkom sportskom doga\u0111aju ponovo susresti Fritza koji je nedavno izgubio posao, i njih \u0107e se dvoje ponovno ujediniti.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Vrhunac filma prikazuje njihov povratak ku\u0107i vlakom (scena koju je sam Brecht osobno napisao). Anni, Fritz i nekoliko radnika sa srednjom klasom i bogatim mu\u0161karcima i \u017eenama raspravljaju o situaciji svjetske financijske krize. Jedan od radnika govori kako dobrostoje\u0107i ne\u0107e promijeniti svijet ni u kojem slu\u010daju, na \u0161to jedan od imu\u0107nijih upitno odgovara: \u201eTko, onda, mo\u017ee promijeniti svijet?\u201c Gerda odgovara: \u201eOni kojima se svijet ne svi\u0111a.\u201c<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Film zavr\u0161ava pjevanjem&nbsp;<em>Pjesme solidarnosti<\/em>, \u010dije je stihove napisao Brecht, a uglazbio Hanns Eisler.<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Info: r. Slatan Dudow,&nbsp;Weimarska Republika, 1932., 1\u201920\u201d, njema\u010dki jezik s hrvatskim podnaslovima<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">O autoru:<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><font size=\"3\"><font ><strong><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">Slatan Theodor Dudow<\/span><\/strong><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;bugarski je filmski redatelj i scenarist koji je za vrijeme Weimarske Republike i Isto\u010dne Njema\u010dke napravio brojne filmove. U Berlin je emigrirao 1922. kako bi postao arhitekt, od \u010dega je odustao kako bi studirao dramu. Za Fritza Langa radio je kao asistent redatelja na filmu&nbsp;<em>Metropolis<\/em>, a u Moskvi je, tijekom posjeta Sovjetskoj Uniji 1929., upoznao Vladimira Mayakovskog, Sergeia Eisensteina i Bertolta Brechta. Nakon povratka iz SSSR-a re\u017eirat \u0107e Brechtovu dramu&nbsp;<em>Die Massnahme<\/em>, i zapo\u010deti svoju karijeru kao filmski redatelj. Njegov prvi dugometra\u017eni film &nbsp;<em>Kuhle Wampe \u2013 Kome pripada svijet&nbsp;<\/em>kolaboracija je s Brechtom (koji je priredio scenarij i pru\u017eio financijsku podr\u0161ku), Hannsom Eislerom, i Ernstom Ottwaltom. Film je smatran politi\u010dki subverzivnim i zbog toga bio zabranjivan.<\/span><\/font><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">&nbsp;<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"background: white; line-height: 20.4pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"mso-ansi-language: HR;\"><font  size=\"3\">Izvor: http:\/\/mmcentar.sczg.hr\/index.php\/2016\/12\/08\/novi-termin-projekcije-kuhle-wampe\/<\/font><\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n<p align=\"justify\" style=\"margin: 0cm 0cm 10pt;\"><span lang=\"HR\" style=\"line-height: 115%; font-family: &quot;Times New Roman&quot;,&quot;serif&quot;; font-size: 12pt; mso-ansi-language: HR;\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p align=\"justify\"><font  size=\"3\">  <br \/><\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2730","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":2730,"position":0},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2730,"position":1},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2730,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2730,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2730,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2730,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2730","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2730"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2730\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2730"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2730"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2730"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}